Category: Vijesti

Inspektori Porezne uprave Federacije BiH su 27.12.2023. godine na širem području Federacije BiH izvršili 258 inspekcijskih nadzora tzv. akcija kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju različite uslužne djelatnosti.

U izvršenim kontrolama otkrivena su 52 neprijavljena radnika, 75 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, tri obveznika koja nisu imala instaliran fiskalni uređaj i četiri objekta koja su obavljala djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja, nepostojanje fiskalnog uređaja i rada bez odobrenja, zapečaćena su 24 objekta i u 127 slučaja izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 372.150,00 KM.

U dva slučaja inspekcijski nadzori su završeni uz asistenciju pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.

Aktivnosti inspekcijskog nadzora na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije će se provoditi i na dan dočeka Nove godine kao i za vrijeme novogodišnjih praznika. Predmet kontrola bit će prijava radnika u Jedinstveni sistem Porezne uprave FBiH i evidentiranje prometa shodno Zakonu o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH. Stoga se pozivaju porezni obveznici da sve zaposlenike prijave u Jedinstveni sistem, da usklade svoje poslovanje i da poštuju zakone, kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim troškovima.

Porezna uprava poziva sudove da blagovremeno i u zakonom propisanom iznosu izriču sankcije kako bi iste imale brži i veći preventivni učinak. Sankcija koja se brzo izriče i kad je manja ima veći učinak od veće sankcije koja se izriče nakon dužeg vremena. Izricanje sankcija nakon nekoliko godina i još u iznosu manjem od zakonskog minimuma ima mali vaspitni učinak na porezne obveznike i poštivanje zakona. Budite partner Porezne uprave u poštivanju poreznih propisa i smanjenju sive ekonomije.

Porezni obveznici koji nisu blagovremeno podnijeli prijave poreza na dohodak i doprinosa pozivaju se da iste što prije podnesu i da provjere ispravnost podnesenih Obrazaca MIP-1023, te da plate javne prihode. Porezni obveznici kod kojih je najavljen inspekcijski nadzor, a koji nisu podnijeli sve porezne prijave, pozivaju se da to urade što prije. Također, Porezna uprava FBiH poziva građane da putem portala https://edoprinosi.fpu.gov.ba izvrše provjeru prijave u Jedinstveni sistem i provjeru uplate obaveznih doprinosa, a sve slučajeve neplaćanja doprinosa kao i saznanja o radu na crno, te druge nepravilnosti, mogu prijaviti i anonimno putem:

-e-maila: sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba,

-SMS poruke na broj mobitela 061 724 610,

-besplatnog poziva na broj 080 020 333 i

-pošte na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku „Nepravilnosti“.

Ta sredstva planirana su Financijskim planom Zavoda za 2024. godinu. To će biti dovoljno da se programima obuhvati oko 12.000 nezaposlenih. U tijeku su intenzivne pripreme za realizaciju programa zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke za narednu godinu, kaže Lončar

Federalni zavod za zapošljavanje uspješno privodi kraju proces ugovaranja po programima zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke iz 2023. godine, čime je do sada omogućeno zapošljavanje oko 12.000 osoba s evidencije nezaposlenih.

– Postotak ugovorenih sredstava nikad nije bio viši. Od predviđenih oko 72 miliona KM za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja ove godine u privredu smo plasirali gotovo kompletan iznos, što je dokaz aktivnog rada, ali i adekvatno kreiranih programa prilagođenih kako poslodavcima tako i nezaposlenim – rekla je za Avaz direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar.

Dodala je kako su svi programi financirani iz vlastitih sredstava te da su radili u suradnji s kantonalnim službama za zapošljavanje.

Federalni zavod za zapošljavanje, kaže, realizira set mjera i programa s ciljem zapošljavanja i samozapošljavanja osoba s evidencije nezaposlenih, s posebnim fokusom na teže zapošljive kategorije nezaposlenih, kao što su mladi, žene, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe starije dobi itd.

– Osim toga, u okviru svojih aktivnosti započela je i realizacija programa sufinanciranja obuke nezaposlenih osoba u realnom poslovnom okruženju u skladu s potrebama tržišta rada, odnosno poslodavaca. Evaluacija naših mjera ukazuje na to da između 50 i 70 posto sufinanciranih osoba ostane u radnom odnosu i do 12 mjeseci po isteku perioda sufinanciranja, u oisnosti od toga o kojoj mjeri je konkretno riječ, što predstavlja vrlo dobar rezultat – istaknula je Lončar.

Što se tiče planova za iduću godinu, direktorica naglašava kako je planirano čak 85 miliona maraka za programe zapošljavanja.

Ta sredstva planirana su Financijskim planom Zavoda za 2024. godinu. To će biti dovoljno da se programima obuhvati oko 12.000 nezaposlenih. U toku su intenzivne pripreme za realizaciju programa zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke za narednu godinu. Možemo već sada reći da se planirane mjere neće važnije razlikovati od dosadašnjih, s tim da će pojedinačni mjesečni poticaji biti uvećani sukladno ekonomskim kretanjima u zemlji – zaključila je Lončar.

– U okviru realizacije programa sufinanciranja zajedničkih projekata s drugim organizacijama i institucijama ove godine, mi smo iz vlastitih sredstava sufinancirali realizaciju određenih projekata, navodi Lončar.

– To su, prije svega, projekti zapošljavanja asistentskog kadra za rad s djecom s poteškoćama u razvoju u osnovnim i srednjim školama, asistenata na javnim sveučilištima u Federaciji BiH i stručnog kadra u ustanovama socijalne zaštite te djece poginulih branitelja – rekla je Lončar.

Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj bit će 900 KM, odlučila je Vlada RS.

Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite RS, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekonomsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da je Vlada bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u RS, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade RS, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.

Podsjećamo, prvo je predsjednik RS Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 KM, nakon čega je krenulo licitiranje. Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.

Spominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.

Revizijom u Federaciji BiH utvrđene su 92 krivotvorene diplome uposlenih u institucijama, zavodima, agencijama i preduzećima. U Republici Srpskoj nisu pokretane posebne provjere diploma u javnom sektoru

Zaposlenje sa falsifikovanom diplomom nije rijetka pojava. Kao što nije novost da se u BiH govori o korupciji u visokom obrazovanju. Jedna od najvećih akcija u oblasti suzbijanja korupcije u obrazovanju Klaster imala je juče svoj nastavak, navodi N1.

Lažne diplome i dalje su pod lupom Tužilaštva BiH. Da li ih ima na Nezavisnom univerzitetu Banjaluka, provjeravala je SIPA pod nadzorom Tužilaštva, a po nalogu Suda BiH. Bez hapšenja i pretresa. Oduzeta je obimna dokumentacije. Na desetine studentskih dosijea.

“Aktivnosti se realiziraju u okviru akcije Klaster u kojoj se istražuje nezakonito izdavanje velikog broja univerzitetskih diploma u svim krajevima BiH. U Banjaluci je izuzeta obimna dokumentacija koja između ostalog obuhvata i dosije studenata za koje postoji sumnja da sadrže dokaze o nezakonito postupanju”, rekao je Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.

Prije skoro godinu dana u akciji Klaster uhapšeno je 11 osoba. Među njima bili su rektori, dekani, profesori. Imena osumnjičenih zvanično nisu objavljena, a Tužilaštvo BiH je predmet vodilo pod nazivom “Dušan Perić i drugi”. Državno tužilaštvo ih tereti da su prodajom diploma stekli korist u iznosu od oko 600.000 maraka. Danas sve se dešava zbog sumnje:

“Da su počinjena krivična djela „Organizovani kriminal“, „Nedopuštena trgovina“ i „Pranje novca“ propisana Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, kao i krivična djela iz krivičnih zakona Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta i to „Podstrekavanje“, „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“, „Falsifikovanje ili uništenje službene isprave“ i „Krivotvorenje službene isprave“”, rekla je Jelena Miovčić iz SIPA-e

Nosioci “lažnih” diploma, prema istraživanju tada novinara Inforadara Almedina Šišića bila su i tri prikrivena istražitelja SIPA-e koji su, kako kaže, ekspresno završili fakultet i dobili status akademskih građana. No, oni nisu jedini.

“I znaju se njihova imena, znaju se imena ljudi koji su izdali diplome, znaju se imena fakulteta gdje su ih završili, ali pod navodnicima svoje studije i tako se klupko počelo odmotavati i postoji niz dokaza i ovo je dakle samo šlag na tortu“, naveo je Almedin Šišić s portala Valter.

Revizijom u Federaciji BiH utvrđene su 92 krivotvorene diplome uposlenih u institucijama, zavodima, agencijama i preduzećima. U Republici Srpskoj nisu pokretane posebne provjere diploma u javnom sektoru.

“Ali više nije ni javna tajna da danas desetine, na stotine, na stotine i stotine imamo zaposlenih kadrova u institucijama entietskim , državnim, sa lažnim kupljenim fakultetskim diplomama”, kazao je Šišić.

No, ministru Željku Budimiru, da li takvih slučajeva ima u Vladi, još od ranije nije poznato.

“Nemam, nemam te informacije, ali pretpostavljam, svako ko je bio predmet tih istražnih radnji, nebitno je gdje on radi i nema amnestiranja u ovim slučajevima“, rekao je Budimir.

Inače, aktuelni ministar svojevremeno bio je angažovan na spornom fakultetu koji je danas bio pod lupom SIPA-e.

I ne samo NUBL. Sa devet univerziteta u toku akcije Klaster oduzeto je 75 studentskih dosjea, matične knjige, evidencije i druga dokumentacija. Od čega su tri iz Banjaluke.

U Bosni i Hercegovini ima 39 univerziteta koji posjeduju dozvolu za izvođenje nastave. Od toga je osam javnih, dok su ostali univerziteti u privatnom vlasništvu. Otvaranje privatnih univerziteta doživjelo je ekspanziju u proteklih desetak godina. Tako danas pojedina mjesta, poput Brčkog, imaju i po tri univerziteta.