Category: Vijesti

Godinu na izmaku, 2023., obilježile su i hapšenja, podizanje optužnice, ali i neke presude u kojima su glavni akteri bili visoko rangirani političari iz Bosne i Hercegovine.

Kako su radile bh. pravosudne institucije, posebna je tema, ali je neosporno da su i neki političari završili sa lisicama na rukama, a neki se još uvijek nalaze u pritvoru.

Oni koji su imali nešto više sreće, brane se sa slobode, a neki su čak i oslobođeni krivice.

U nastavku donosimo neke od najvažnijih pravosudnih događaja u BiH u 2023. godini.

Optužnica protiv Abdulaha Skake

Krajem jula je potvrđena optužnica Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo koja bivšeg gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skaku, Amelu Kolovrat, Džanelu Kacila, Farisa Foču i Hasana Mrkonju tereti za više krivičnih djela, među kojima su zloupotreba položaja ili ovlaštenja, nesavjestan rad u službi te krivotvorenje službene isprave.

Skaka je optužen za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, nesavjestan rad u službi, krivotvorenje službene isprave, davanje dara i drugih oblika koristi, te povrede ravnopravnosti čovjeka i građanina, a Kolovrat za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, nesavjestan rad u službi i krivotvorenje službene isprave, dok se Kacila, Fočo i Mrkonja terete za obmanu pri dobivanju kredita ili drugih pogodnosti.

Bivši gradonačelnik Sarajeva se tereti da je tokom 2017. godine nezakonito zaposlio četiri savjetnika koji su se prvobitno zaposlili u Općinu Trnovo, da bi ih nakon 24 sata imenovao za svoje savjetnike.

Kako se navodi, Skaka je grant sredstva davao njemu bliskim nevladinim organizacijama u kojima su bili angažirani članovi njegove porodice. On je uz pomoć optužene Kolovrat, bivše pomoćnice za finansije i budžet Grada, dodjeljivao novac iz budžeta nevladinim organizacijama, odnosno njihovim predsjednicima – Kacili, Foči i Mrkonji.

Optuženi predsjednici nevladinih organizacija su nezakonito pravdali utrošeni novac i to u iznosu od 48.000 KM.

U dijelu optužnice koja se odnosi na povredu izbornog integriteta, Skaka se tereti i da je obećavao razne pogodnosti, između ostalog i novac vijećnicima, uoči izbora predsjedavajućeg Gradskog vijeća i gradonačelnika, da glasaju po njegovim uputama, a sve kako Bogić Bogićević ne bi mogao biti izabran za gradonačelnika, odnosno kako bi se optuženi Skaka mogao kandidirati i biti izabran za drugi mandat na toj poziciji.

Optužen je i za krivotvorenje finansijskih izvještaja u kojima nije prikazivao donacije koje je Grad dobio. Također, novac iz budžeta, koji je bio predviđen za povratničku populaciju, usmjerio je za izgradnju rasvjete u vikend naselju Rajski Do u općini Trnovo, gdje se nalazi i njegova vikendica.

Tereti se i za zloupotrebe javnih nabavki vezanih za dovođenje projekta bolida Formule E.

Kraj vladavine Ibrahima Hadžibajrića

Godinu na izmaku obilježilo je i hapšenje Ibrahima Hadžibajrića, bivšeg načelnika Općine Stari Grad, koji je još uvijek u pritvoru.

Podsjetimo, Tužilaštvo KS Hadžibajrića tereti za krivična djela organizovani kriminal, zloupotreba položaja/ovlaštenja, pranje novca, primanje i davanje dara.

Sumnjiči se da su od 2019. do maja 2023. godine Ibrahim Hadžibajrić i Elmedin Karišik organizirali i rukovodili kriminalnom grupom čiji su članovi bili Alma Destanović, Seid Hadžibajrić i druge osobe.

Na referendumu koji je održan u julu, građani Općine Stari Grad glasali su za opoziv načelnika Hadžibajrića, a na izborima održanim u oktobru, njegovo mjesto preuzeo je Irfan Čengić (SDP).

Inače, Ibrahim Hadžibajrić bio je dugogodišnji načelnik općine Stari Grad.

U sudnici i Milorad Dodik

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića.

U optužnici se Milorad Dodik i Miloš Lukić terete za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Dodik je preko advokatskog tima odugovlačio ovaj proces, tako što je tražio izuzeće sutkinje Jasmine Dedović Ćosić, koja je odlučivala o njegovoj optužnici. Zahtjev advokatskog tima je odbijen početkom septembra.

Potom je na sve moguće načine pokušao da mu se sudi u Banjoj Luci, ali mu ni to nije pošlo za rukom. Intersantno je da su do sada odgođena tri ročišta!

Prema Krivičnom zakonu BiH, Dodiku i Lukiću prijeti do pet godina zatvora. Postoji mogućnost da se Dodiku i Lukiću izrekne mjera zabranje obavljanja javnih funkcija.

Hapšenja Debevca i Mehmedagića

Suspendirani predsjednik Suda Bosne i Hercegovine Ranko Debevec i bivši šef Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić uhapšeni su 18. decembra zbog sumnje u zloupotrebu položaja tokom 2020. godine.

Debevec je u međuvremenu suspendiran s pozicije predsjednika Suda 20. decembra 2023. godine.

Oni se sumnjiče se da su u augustu i septembru 2020. godine izdali naloge za prisluškivanje telefona sudaca Suda BiH, kao i nekoliko istražitelja Tužilaštva BiH.

Mehmedagiću ovo nije prvi put da je u sukobu sa zakonom. On je pred Sudom BiH 2021. bio procesuiran zbog afere “Diploma” u kojoj se sumnjičio da je zloupotrijebio službeni položaj, krivotvorio dokumente i pravo novac.

U drugom procesu, 2020., Mehmedagić se teretio za nezakonito izuzimanje snimaka videonadzora iz poslovnica pošte u Sarajevu iz koje je poslano anonimno pismo u kojem su iznesene razne optužbe na njegov račun i na račun dužnosnika SDA.

Tužilaštvo BiH ga je s bivšim ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem i još jednom osobom teretilo i za nezakonito imenovanje članova komisije koja odlučuje o tome ko ima pristup tajnim podacima.

Debevca i Mehmedagića povezuje i “slučajni susret” 2020. godine zbog čega je Debevcu izrečena mjera javne opomene u augustu 2022. godine.

Radilo se o neprimjerenom kontaktu s Mehmedagićem protiv kojeg se tada vodio postupak pred Sudom BiH.

Slučaj “Dijana Kajmaković”

Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTVBiH), u disciplinskom postupku protiv zamjenice glavnog tužioca Tužilaštva BiH Dijane Kajmaković, donijela je Odluku kojom je utvrđena disciplinska odgovornost tužene i izrečena disciplinska mjera – premještanje sa mjesta zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH na mjesto tužioca Tužilaštva BiH.

Kajmaković je proglašena odgovornom što je, obavljajući poslove rukovodioca u Tužilaštvu BiH, u sefu u svojoj kancelariji, bez propisnog evidentiranja, držala dokumente sa oznakom stepena tajnosti zaprimljene od 8. novembra 2021. do 24. augista 2022. godine, ličnim dostavljanjem tuženoj “na ruke”, koji se odnose na predmete Sky aplikacija.

To je za posljedicu imalo neevidentiranje tužilačkih spisa u skladu sa propisima ili neulaganje u postojeće tužilačke spise i propuštanje raspolaganja dokumentacijom od strane postupajućih tužilaca.

Također je propustila navedenu dokumentaciju razdužiti i predati vršiocu dužnosti glavnog tužioca.

Navedenim je počinila disciplinski prekršaj iz člana 57. tačka 23. Zakona o VSTV-u BiH “bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti i dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet tužilaštva”.

Također, Kajmaković je odgovorna što je, znajući da se provjere navoda u tužilačkom predmetu odnose na provjere komunikacija kriminogenih lica iz predmeta „Sky aplikacije“ u odnosu na nju, zatražila od stručnog saradnika stavljanje na uvid dokumenta iz spisa predmeta te je na taj način iskoristila funkciju kako bi sebi pribavila neopravdane koristi u vidu pribavljanja informacija koje joj ne mogu biti dostupne, čime je počinila disciplinski prekršaj iz člana 57. tačka 6. Zakona o VSTV-u BiH: “korištenje funkcije tužioca kako bi se pribavile neopravdane koristi za sebe ili druge osobe, naveli su ranije iz VSTV-a.

Asim Sarajlić oslobođen krivice

Kantonalni sud u Sarajevu ukinuo je prvostepenu presudu Amiru Zukiću, bivšem sekretaru Stranke demokratske akcije (SDA), kojom je bio osuđen na tri godine zatvora zbog krivičnog djela primanje dara i trgovina uticajem.

Naloženo je ponovno suđenje pred Općinskim sudom u Sarajevu.

S druge strane, Kantonalni sud Sarajevo je potvrdio oslobađajući dio prvostepene presude kojom je bivši potpredsjednik SDA Asim Sarajlić oslobođen krivice.

Osim Zukiću, u ponovljenom suđenju sudit će se i Senadu Traki, Ramizu Karavdiću i Esedu Džananoviću.

Podsjetimo, u julu prošle godine Općinski sud u Sarajevu osudio je Zukića na tri godine zatvora, Safeta Bibića na šest godina, Senada Traku na godinu i šest mjeseci, Ramiza Karavdića na dvije godine i Esed Džananovića na tri godine zatvora.

Proglašeni su krivim za korupciju i trgovinu uticajem prilikom nezakonitog zapošljavanja u Elektroprivredi BiH. Sarajlić i Trako su i tada bili oslobođeni krivice.

U Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, vlada prava praznična atmosfera, javlja Anadolu.

Na sarajevskim ulicama već se može vidjeti veliki broj domaćih i stranih turista koji će u glavnom bh. gradu dočekati Novu godinu.

Broj turista u Kantonu Sarajevo raste iz godine u godinu, a veliki broj gostiju očekuje se i ove godine tokom novogodišnjih praznika.

Glavne sarajevske ulice zasjale su u punom sjaju nakon što su postavljeni različiti ukrasi uoči božićnih i novogodišnjih praznika. Svijetleći ukrasi i jelke su na više lokacija, a ukrašena je i stara gradska jezgra na Baščaršiji.

Sarajevo je tradicionalno prepoznato kao regionalni centar najbolje zabave i javnih dočeka Nove godine uz najveće muzičke zvijezde.

Publiku će ove godine ispred Vječne vatre zabavljati popularni bendovi “Bombaj štampa”, “Zabranjeno pušenje” i “Crvena jabuka”, te Elvir Laković Laka, koji će nastupiti umjesto ranije najavljenog benda “Letu štuke”.

Kako su najavili organizatori, novogodišnja noć u Sarajevu bit će više od koncerta, jer je u pripremi i jedinstven propratni događaj pod nazivom “Sarajevska priča”, u kojem će se pojaviti i dio popularnih “Nadrealista”.

U Istanbulu je upriličen susret gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić i gradonačelnika kulturnog i privrednog centra Turske Ekrema İmamoğlua.

– Gradovi Sarajevo i Istanbul su pobratimski gradovi, a gradonačelnik Ekrem İmamoğlu i ja smo istinski prijatelji. Sarajevo i Istanbul danas su bliži nego ikada – istakla je gradonačelnica Karić.

Kazala je da su, kroz Mrežu balkanskih gradova B40 i više susreta proteklih godina, unaprijeđene međusobne prijateljske veze dva grada.

Očekuje se da 2025. godine Sarajevo bude domaćin ‘Balkanskog samita’, na kojem će se razmatati pitanja vezana za klimatske promjene, demokratiju, promet, okoliš i druge sektore koji imaju utjecaja na lokalnu samoupravu.

– Postavili smo dobre temelje saradnje. Sad je, na nama, da u direktnim kontaktima i planiranjem projekata gradimo sretniju i prosperitetniju budućnost naših gradova i građana – izjavila je gradonačelnica Sarajeva.

– Suglasni smo da su najvredniji resurs naši ljudi, građani Sarajeva i Istanbula, kojima je zajedničko – otvorenost, empatiju, srdačnost, dobročinstvo – kazala je, saopćio je Grad Sarajevo.

federalna.ba/Fena

Misija je više puta isticala stav da je ponovno propisivanje klevete kao krivičnog djela u suprotnosti s međunarodnim obavezama BiH i da će imati nepovoljan učinak

Novinari u BiH se redovno suočavaju sa zastrašivanjem i nasiljem te su često izloženi napadima, prijetnjama i tužbama koje nepovoljno utiču na njihovu sposobnost da izvještavaju objektivno i dosljedno i koje ograničavaju pravo na slobodu medija i slobodu izražavanja – ocjena je Misije OSCE-a u BiH u pogledu stanja medija i medijskih sloboda u BiH u 2023. godini.

Izražavajući zabrinutost zbog sve većih prijetnji slobodi medija u BiH, iz ove organizacije za Fenu konstatiraju da je došlo do pogoršanja ovog trenda u proteklim godinama.

-Od trenutka kada je Misija započela sa sistematskim praćenjem sigurnosti novinara u BiH 2019. godine, zabilježili smo, u prosjeku, 30-40 incidenata ili napada na novinare godišnje. Tokom 2023. godine, Misija je zabilježila više od 50 incidenata koji su uključivali verbalne prijetnje i prijetnje putem interneta, uznemiravanje i zastrašivanje, kao i slučajeve fizičkog nasilja, oduzimanja i/ili oštećenja opreme ili imovine koja pripada novinarima, targetiranje i uvrede od strane javnih zvaničnika i političara, te tužbe za klevetu koje mogu poslužiti kao oblik strateških tužbi protiv učešća javnosti – naveli su iz OSCE-a.

Pored toga, izražavaju sve veću zabrinutost i u vezi sa cyber napadima na internetske stranice i profile nezavisnih medijskih kuća na društvenim mrežama.

Navodeći neke od najdrastičnijih primjera kršenja medijskih sloboda u BiH u tekućoj godini, iz OSCE podvlače kako ponovno propisivanje klevete kao krivičnog djela u Republici Srpskoj pruža jasan i oštar primjer kretanja unatrag kada je u pitanju sloboda medija i sloboda izražavanja općenito.

To predstavlja, kako upozoravaju, namjeran korak unatrag, naročito u kontekstu već postojećeg lošeg stanja slobode medija u RS-u, pri čemu samo šačica slobodnih i nezavisnih medijskih kuća djeluje u nepovoljnom okruženju.

-Misija je više puta isticala stav da je ponovno propisivanje klevete kao krivičnog djela u suprotnosti s međunarodnim obavezama BiH i da će imati nepovoljan učinak. OSCE-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) je, uz podršku Ureda predstavnice OSCE-a za slobodu medija, dostavio službene komentare na amandmane na Krivični zakonik RS-a kojim se ponovno propisuje kleveta kao krivično djelo i pozvao vlasti RS-a da odustanu od tog represivnog napora. Nažalost, vlasti RS-a su zanemarile te stavove, kao i stavove civilnog društva, medijskih organizacija i drugih članova međunarodne zajednice. Misija će izbliza pratiti i ocijeniti učinak tih amandmana i drugih restriktivnih mjera i u RS-u i širom države – poručuju iz OSCE-a.

Iako je fokus opravdano bio u velikoj mjeri na ponovnom propisivanju klevete kao krivičnog djela u RS-u, smatraju da se ne mogu izgubiti iz vida druge rastuće prijetnje i pritisak na medije širom BiH. Tako ocjenjuju da se i u Federaciji BiH i Brčko distriktu BiH novinari suočavaju s prijetnjama fizičkim nasiljem i uništavanjem njihove imovine, kao i sa trajnim pritiscima od strane političara i institucija.

-Kada javni zvaničnici i lideri javno prijete ili vrijeđaju novinare i medije općenito, time se šalje poruka da je takvo ponašanje ne samo prihvatljivo, nego zapravo podržano. Također, slabost institucionalnog odgovora na kršenja slobode medija i urušavanje vladavine prava znači da novinari imaju malobrojne mogućnosti za svrsishodan pravni lijek ili zaštitu – ocjenjuju iz OSCE misije.

Kada su u pitanju zakonski propisi u ovoj oblasti koje je potrebno prioritetno usvojiti ili izvršiti njihove izmjene, napominju da se, iako Ustav propisuje određene oblike zaštite slobode izražavanja i slobode medija, godinama čeka sa usvajanjem još nekoliko dodatnih propisa, koji bi doveli do usklađivanja zakonskog okvira BiH s evropskim standardima i uređivanja medijskog prostora u skladu sa aktuelnim digitalnim rješenjima. To uključuje propise kojima bi se regulirale elektronske komunikacije i mediji općenito, rad javnih emitera, transparentnost vlasništva nad medijima i oglašavanje.

Propisi o slobodi pristupa informacijama i govoru mržnje i dalje su, kako ističu, fragmentirani i neusklađeni s međunarodnim i evropskim standardima.

-Čini se da se propisi o zaštiti podataka i pristupu informacijama tumače na način da se prednost daje zaštiti individualnog na uštrb javnog interesa. Misija je također uočila zabrinjavajući trend pretjeranog reguliranja govora na internetu, uključujući tu i društvene medije, što može dovesti do nesrazmjernog ograničavanja slobode medija u nekim dijelovima zemlje – mišljenje je OSCE-a, uz podsjećanje da svi propisi o medijima moraju uvažavati principe transparentnosti, inkluzivnosti i slobode medija.

U pogledu reforme propisa kroz prizmu vrijednosti EU, Misija i predstavnica OSCE-a za slobodu medija, u bliskoj koordinaciji s nadležnim organima, pomno prate zakonodavne postupke koji se odnose na slobodu medija i slobodu izražavanja u BiH.

Kako podvlače, Evropski zakon o slobodi medija, čije je usvajanje u toku u EU, obuhvatit će odredbe o novim mjerama zaštite, u cilju suzbijanja političkog utjecaja na uređivačku politiku, kao i suzbijanja sukoba interesa i praćenja komunikacija novinara. Ovim zakonom dodatno se naglašava važnost nezavisnog i stabilnog finansiranja javnih emitera, transparentnosti vlasništva nad medijima, raspoređivanja sredstava iz javnih izvora za potrebe kampanja informiranja građana i medijske koncentracije.

Spomenuti zakon, kažu u OSCE-u, utvrđuje korisne standarde i mjerila vezana za nezavisnost i transparentnost medija. Uz sve to, neophodno je raditi na jačanju finansijske održivosti javnih emitera, kao i na jačanju njihove nezavisnosti i kvaliteta rada.

Konačno, kako dalje pojašnjavaju, nakon svake reforme propisa mora uslijediti efikasan angažman i odgovor nadležnih institucija. Sami zakoni nisu dovoljni bez stvarnog djelovanja u cilju njihove primjene. To, između ostalog, obuhvata i efikasan odgovor pravosuđa na napade na medije.

Kada je riječ o pitanju institucionalnog procesuiranja prijetnji ili napada na novinare u BiH, OSCE misija sa zabrinutošću konstatira kontinuiranu praksu neadekvatnog odgovora nadležnih institucija na prijetnje novinarima i napade na novinare. Navode kako čak i one prijave koje dovedu do krivičnog postupka, veoma rijetko kulminiraju osuđujućom presudom. Slična su, kažu, i zapažanja udruženja novinara, koja ukazuju na ograničen napredak u pogledu institucionalne zaštite novinara.

-U cilju potpunog razumijevanja prirode i razmjera ovih problema, nadležne institucije trebale bi uspostaviti dosljedne, sistemske mehanizme praćenja, poput onih iz Odluke Ministarskog vijeća OSCE-a, kojom se države članice pozivaju na uspostavu nacionalnih sistema za prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje o napadima na novinare i nasilju nad novinarima. Jasne i pouzdane informacije prvi su neophodni korak prema ukidanju nekažnjivosti za krivična djela počinjena nad novinarima – podcrtali su.

Pored toga, ukazuju da policija mora voditi brze, efektivne i nepristrane istrage činova nasilja nad novinarima i novinarkama i prijetnji koje im se upućuju. Kako bi podržala BiH u ispunjenju ovih obaveza, OSCE misija sarađuje u okviru partnerskog odnosa s Delegacijom EU u BiH, Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH (VSTV BiH), relevantnim ministarstvima unutrašnjih poslova i novinarskim udruženjima kako bi omogućila novinarima i novinarkama koji se suočavaju sa sigurnosnim rizicima bolji pristup institucijama koje nude pravne lijekove i pomoć.

Kako su precizirali, ovo podrazumijeva određivanje kontakt osoba u tužilaštvima i policijskim agencijama širom BiH koje služe kao mreža za podršku novinarima i novinarkama i osiguravaju pravilan angažman institucija kada je njihova sigurnost dovedena u pitanje. Ovo će također omogućiti i dosljednije prikupljanje podataka i redovnu koordinaciju rada institucija.

-Misija nastavlja pružati podršku ovoj mreži kroz aktivnosti na poboljšanju njihovog rada i izgradnje njihovih kapaciteta. Predstavnica OSCE-a za slobodu medija osigurat će širu regionalnu perspektivu i koordinaciju rada na jačanju medijskih sloboda – poručuju.

Iz OSCE napominju da, u partnerskom odnosu s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH (VSTV BiH) i pravosuđem, podržavaju provedbu Komunikacijske strategije VSTV-a BiH koja ima za cilj jačanje transparentnosti, komunikacije i javne odgovornosti u radu pravosuđa. Tako je tokom 2023. održan niz radionica koje su okupile predstavnike medija i pravosuđa i na kojima je promovirana ova strategija, te podržana diskusija predstavnika ovih profesija. Ove aktivnosti nastavit će, kako najavljuju, i u 2024. godini.

– Misija poziva na reviziju i, gdje je potrebno, reformu restriktivnih medijskih zakona, te na dekriminalizaciju klevete. Kako bi se relevantni zakoni i strategije efektivno proveli u praksi, OSCE zagovara i kontinuirano pruža mogućnosti za stručno usavršavanje i obuke novinara i novinarki, policijskih agencija i pravosuđa i to u saradnji s entitetskim centrima za edukaciju sudija i tužilaca i relevantnim policijskim akademijama – podvlače za Fenu iz ove organizacije.

Također, rade i sa studentima pravnih fakulteta širom BiH kako bi promovirala medijsko pravo. Tokom 2023. pružili su podršku Trećoj godišnjoj školi medijskog prava, organizovanoj i akreditovanoj kao program Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, za studente prava svih javnih fakulteta u BiH.