Kao demonstracija sirove snage prirode, grmljavinske oluje mogu biti nevjerojatan prizor za vidjeti. Međutim, one također predstavljaju ozbiljnu opasnost, koja rezultira stotinama povreda i brojnim smrtnim slučajevima svake godine.
Srećom, ako znate što nikada ne smijete činiti tokom grmljavinske oluje, možete ostati sigurni, prenosi Best Life.
Grmljavinske oluje najčešće su tokom ljetnih mjeseci, zahvaljujući visokoj razini vlage. Zapravo, 73 posto smrti od udara groma događa se u junu, julu i augustu, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). To je zato što su ispunjena tri ključna uslova potrebna za stvaranje grmljavinske oluje, objašnjava Nacionalna meteorološka služba: prekomjerna vlaga u zraku, atmosferska nestabilnost i okidač koji pokreće atmosferu. Uzeti zajedno, oni mogu biti katalizator jake kiše, grmljavine, munja, jakih vjetrova, pa čak i tuče.
Ali, postoji nekoliko načina na koje se možete pripremiti za jake grmljavinske oluje ovog ljeta, kaže američki Crveni križ. Na primjer, prijava za hitna upozorenja od lokalnih vlasti, instaliranje pomoćnih baterija u vašem domu i izrada porodičnog plana za opasne vremenske uslove mogu vam pomoći u hitnim slučajevima. Međutim, postoji i nekoliko opasnih stvari koje biste trebali potpuno izbjegavati tokom grmljavinske oluje.
1. Približavati se vodi bilo koje vrste: Vjerovatno već znate da voda provodi struju i da je kupanje na otvorenom za vrijeme grmljavinske oluje opasno. Ali, mnogo manje ljudi shvata da izvori vode u njihovim domovima također mogu predstavljati rizik za njihovu sigurnost. Prema CDC-u, nikada se ne biste trebali tuširati ili kupati, prati suđe ili imati bilo kakav drugi kontakt s vodom u vašem domu tokom oluje. ‘Munja može putovati kroz vodovod zgrade. Rizik od munje koja putuje kroz vodovod može biti manji s plastičnim cijevima nego s metalnim cijevima. Međutim, najbolje je izbjegavati svaki kontakt s vodovodom i tekućom vodom tokom oluje s grmljavinom kako biste smanjili rizik od udara’, pišu zdravstvene vlasti.
2. Koristiti elektroniku: Uključena elektronika još je jedan izvor opasnosti tokom grmljavinskog nevremena. Zato nikada ne biste trebali dirati ništa što je spojeno na električnu utičnicu, uključujući računari, fiksne telefone, televizore, sisteme za igre, perilice, sušilice, štednjake ili druge uređaje. Također, strujni udar može oštetiti vašu elektroniku čak i ako je vaš uređaj isključen, napominje Zenia Platten, predstavnica Total Prepare Inc., kanadske tvrtke za pripravnost u hitnim slučajevima.
3. Približavati se kaminu: Kamini su još jedan neočekivani izvor opasnosti u domu tokom grmljavinske oluje. ‘Mnogi kaminski umeci izrađeni su od metala i mogu provoditi struju kroz cijeli dimnjak do kuće’, kaže Platten, ‘Ako je oluja vjetrovita, trebali biste izbjegavati korištenje kamina kako dim ne bi puhao unatrag i ispunio sobu dimom’.
4. Ostati vani: Kad grmi, uđite u kuću. Važno je odmah potražiti zaklon u sigurnoj zgradi ako znate da se sprema grmljavinska oluja. Posebno je važno ne stajati na povišenim ili otvorenim prostorima gdje je vaše tijelo najviša tačka, kažu stručnjaci. ‘Munje privlače visoke tačke, a ako ste u polju, na praznom parkingu ili nekom drugom širokom otvorenom prostoru, možete im poslužiti kao put do zemlje’, objašnjava Platten. Kad ste u kući, držite se podalje od prozora, vrata, terasa i garaža s betonskim podovima jer beton može provoditi struju.
5. Ležati na tlu: Ako se nađete na otvorenom tokom grmljavinske oluje bez pristupa sigurnom zaklonu, CDC predlaže da čučnete u ‘položaj poput lopte sa zabačenom glavom i rukama preko ušiju’. Ako tijelo držite nisko, manja je vjerovatnoća da će vas pogoditi munja, objašnjavaju. Međutim, stručnjaci kažu da ova preporuka ponekad može dovesti do opasne zabune. ‘Što si niže, to si sigurniji’, uobičajena je sigurnosna predodžba tokom grmljavinskih oluja. Iako je ovo zamišljeno da potakne pojedince da pronađu skloništa u nizinama, postaje opasno kada se tumači kao ‘sigurnost je ležanje na tlu’, objašnjava Dawson: ‘S mokrim tlom ili podom koji služe kao vodič, smrtonosne struje elektriciteta izazvanog munjom mogu putovati vodoravno u krugu od 6 metara’.
6. Približavati se drveću: Dok vas široki otvoreni prostori mogu učiniti vjerovatnijom metom munje, područja obrasla drvećem predstavljaju drugu vrstu prijetnje. ‘Stabla padaju ili sa njih padaju grane tijekom oluje, što može uzrokovati veliku štetu ako padne na nekoga’, upozorava Platten, ‘Sklanjanje ispod drveća i udarac je drugi vodeći uzrok smrti u grmljavinskoj oluji‘. Međutim, Dawson napominje da kada nema drugih opcija za zaklon, najbolje je da se sklonite ispod najnižeg stabla koje možete naći jer postoji najmanja vjerojatnost da će ga grom pogoditi. ‘Izbjegavajte stajati na korijenju, koje može provoditi elektricitet, i umjesto toga stojte na zemlji ili kamenu. Nosite cipele i čučnite nisko. To vas svodi na manju metu’, kaže.
7. Približavati se telefonskim stupovima ili dalekovodima: Slično drveću, telefonski stupovi i električni vodovi dvije su uobičajene visoke tačke koje mogu privući munje. ‘Ne želite biti blizu kad se to dogodi!‘ kaže Platen, ‘Srušeni dalekovodi mogu stvoriti opasno područje oko sebe, stoga je najbolje da se držite podalje’.
8. Zaboraviti unijeti stvari u kuću: Prije nego počne grmljavinska oluja, važno je osigurati sve predmete u svom dvorištu, kao što su suncobrani na terasi ili kante za recikliranje. ‘Oluja s grmljavinom često dolazi s jakim vjetrovima, a otvoreni predmeti mogu biti otpuhani’, objašnjava Platten, ‘Ovo može oštetiti vaše stvari ili imovinu, uzrokovati smeće (u slučaju kanti za recikliranje i kanti za smeće koje su bile pune) ili čak udariti pješake ili automobile u prolazu‘.
9. Pustiti kućne ljubimce s uzice: Ako neočekivano krene oluja dok ste vani sa svojim psom, važno je da ga držite na uzici i da se uputite ravno unutra. ‘Kućne ljubimce može preplašiti glasna grmljavina i mogu djelovati neočekivano’, kaže Platten, ‘Čak i dobro istrenirane životinje treba držati na uzici kada su vani kako bi se spriječilo da pobjegnu u zaklon’.
