Položaj mladih na tržištu rada jedna je od važnijih tema u našem društvu. Jedan od ključnih problema je generacija Z, koja obrazovanjem ne dobiva odgovarajuće vještine koje se traže na tržištu rada. S druge strane, nije zainteresirana ni za obrte koji izumiru. Deficitarnih zanimanja u BiH je sve više, a radnika manje.
Radna snaga i zanimanja
– Trenutačna prognoza je da će ova nova generacija do mirovine (koju vjerojatno neće ni imati) promijeniti 17 poslova (radnih mjesta), ali i pet zanimanja, od kojih dio njih još ne postoji.
To znači da mlade treba obrazovati za nešto što još ne postoji i osposobiti ih da se kontinuirano podučavaju, koriste mnogobrojne prilike i lakše snađu na tako dinamičnom tržištu. Mi smo u Munja inkubatoru baš zbog toga kreirali besplatnu e-learning platformu STAR.study koja nudi 24 videolekcije o poslovima budućnosti, koji su X faktori za nalaženje posla i 12 načina kako da postanu atraktivniji na tržištu rada uz HR savjete. Kroz promociju te platforme vidjeli smo da mladi nisu spremni za takvo novo tržište rada i da se trebaju bolje upoznati s ovim informacijama – kazao je za akta.ba Jan Zlatan Kulenović, osnivač Inkubatora društvenih inovacija Munja, info platforme hocu.ba i STAR e-learninga.
U sklad u s tim, niz zanimanja će polako nestajati, to je neminovno, a zbog smanjenja radne snage sasvim je izvjesno ono što se događa i na Zapadu, ali i okružju, manje atraktivna i slabije plaćena zanimanja preuzimat će strana radna snaga. – Ako Hrvatska ima 150.000 i više stranih radnika, to je nešto što će postati trend i u BiH i iluzorno je očekivati da možemo mlade “natjerati” da rade poslove koji nisu atraktivni. Međutim, stari obrti i sl., ako se pravilno predstave i dodatno podrže kao važna zanimanja, kao kulturno nasljeđe ili turistički proizvod, mogu postati privlačni i mladima ili će biti ugašeni – kazao je Kulenović za akta.ba.
Istraživanje o generaciji Z
– Trenutačno radimo s Udrugom HR menadžera na dubljoj analizi o generaciji Z i njezinim očekivanjima i do kraja februara na susretu s poslovnom zajednicom predstavit ćemo detalje, ali ono što je najvažnije jest da govorimo o novoj generaciji, rođenoj s digitalnim svijetom, koja će do 2030. godine činiti 30 posto radne snage. Oni komuniciraju potpuno drugačije (njihov raspon pozornosti u odnosu na milenijce pao je s 12 na 8 sekundi), 76 posto ih slobodno vrijeme provodi online, oni su tro ili četverokanalna generacija (mogu paralelno pratiti 3-4 kanala – npr. Viber, na laptopu tekst i slušati podcast, dok su naši roditelji jednokanalna generacija).
Zbog toga je fokus manji, brzina veća i oni, naravno, očekuju radna mjesta koja mogu prepoznati te potrebe (što nije uvijek moguće, a i većina poslovnih subjekata i industrija tako ne funkcionira) – kazao je osnivač Inkubatora društvenih inovacija Munja.
Mladi žele veću fleksibilnost (npr. hibridni način rada, drugačije radno vrijeme i sl.), traže više vrsta angažmana na radnom mjestu (75% njih željelo bi upoznati se s više vrsta zadataka, ne isključivo onim za jedno radno mjesto), potrebno im je više pozornosti, mentorske podrške i dr. Nestrpljivi su, žele instant-uspjeh i unaprjeđenje te su mnogo borbeniji za svoja prava (nekad opravdano, nekad možda i ne) i neću reći da su sebičnija generacija, ali, prema pojedinim studijama, lojalnost tvrtki im nije visoka i vrlo lako će ići dalje, negdje gdje će im biti bolji uvjeti ili neke prilike (u odnosu na prijašnje generacije vidljivo je da je upola kraće vrijeme rada na nekoj poziciji). •
