Category: Vijesti

Amidžić je čuo za zahtjev sindikata o isplati jednokratne novčane pomoći, ali kaže da je pitanje ko bi se odrekao novca u korist službenika

Tri reprezentativna sindikata, Savez sindikata policijskih organa BiH, Sindikat Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Samostalni sindikat državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH, uputila su Vijeću ministara BiH i svim ministrima zajednički zahtjev za isplatu jednokratne novčane pomoći zaposlenim u državnim institucijama.

DRUGI NAČIN

– Imajući u vidu kontinuirana poskupljenja i inflaciju u BiH tokom protekle godine, kao i aktivnosti nižih organa vlasti da kroz razna davanja, kako u vidu jednokratne pomoći tako i u vidu povećanja plata nastoje pomoći uposlenima da prevaziđu tešku materijalnu situaciju, pozivamo vas da iznađete mogućnost i da izdvajanjem iz sredstava rezerve ili na drugi način uposlenima u institucijama BiH isplatite jednokratnu novčanu pomoć, te na taj način pokažete da i o nama neko vodi računa, navodi se u zahtjevu.

Sindikati su se na ovaj korak odlučili nakon što je federalna Vlada donijela odluku o isplati jednokratne pomoći zaposlenicima organa uprave i drugih organizacija od 1.260 KM po zaposleniku, što isključuje izabrane dužnosnike i nosioce izvršnih funkcija.

Edin Kahrimanović, predsjednik Sindikata SIPA, kaže za naš list kako je i činjenica da su plate u institucijama FBiH mnogo veće od onih uposlenika na državnom nivou, uticala na odluku da upute zahtjev.

– Još nemamo nikakvu povratnu informaciju, ali se nadamo da će do naredne sjednice Vijeća ministara BiH, zakazane za 22. januar (danas, op. a) dobiti materijal i biti upoznati o našem zahtjevu, ističe Kahrimanović.

Nakon 40 dana ću se direktno obratiti javnosti i molim vas da se do tada strpite, napisao je Nebojša Lazić

Porodica pjevačice i pravnice Andrijane Lazić ostala je nijema od boli nakon što je ona nastradala 10. januara padom sa 24. sprata zgrade u Dubaiju.

Njen otac Nebojša, koji je inače pripadnik MUP-a RS, rekao je da će se i sam uključiti u istragu. On je rekao kako sumnja da je njegova kćerka imala napad astme i da je zato pala sa sprata.

“Mada kod mnogih njen slučaj izaziva interesovanje, treba imati razumijevanja za porodicu, jer samo mi, porodica, osjećamo stvarnu bol.

Naši pravoslavni običaji nalažu nam šutnju u periodu od 40 dana. Ja, kao pripadnik MUP-a, u svakodnevnom sam kontaktu sa Direktorom policije u Dubaiju Isa Ahmedom Salem Ahmedom i čim prođe 40 dana, idem direktno u Dubai da direktno uzmem učešća u istrazi.

Samo želim da kažem da njene drugarice, sa kojima je bila u Dubaiju, nisu ni pod kakvom sumnjom i da je zato policija dozvolila njihov povratak kući. Ja sam direktno tražio od Direktora policije da ih pusti. Nakon 40 dana ću se direktno obratiti javnosti i molim vas da se do tada strpite”, napisao je Nebojša Lazić na Facebooku.

Koalicija Pod lupom, u svjetlu najavljenih izmjena Izbornog zakona BiH, još jednom naglašava važnost uvođenja novih tehnologija i reforme biračkih odbora na izborima u BiH.

Iz Koalicije Pod lupom navode u saopćenju za javnost da prioritet izborne reforme mora biti sprečavanje dokazanih, nažalost ne i adekvatno sankcionisanih, izbornih krađa i prevara.

“Najbolji način za to je uvođenje novih tehnologija u izborni proces – konkretno, elektronske identifikacije birača, skenera glasačkih listića i unosa rezultata glasanja sa nivoa biračkog mjesta. Napominju da je skoro 100.000 građana BiH početkom 2022. godine potpisalo peticiju za uvođenje elektronske identifikacije birača i skenera glasačkih listića na izborima u BiH”, poručuju iz Koalicije Pod lupom.

Dodatno, potrebno je hitno promijeniti način izbora članova biračkih odbora – uvesti nestranačkog predsjednika i zamjenika, te mogućnost nominovanja preostalih članova biračkih odbora suziti na parlamentarne političke subjekte.

Navedena unapređenja, navode Po lupom, sprečavaju duplo glasanje, glasanje u ime mrtvih ili neizašlih na izbore, zloupotrebu neiskorištenih glasačkih listića, dopisivanje glasova i poništavanje glasova za političke oponente, kao i druge vrste izbornih krađa i prevara počinjenih od strane stranačkih ljudi u izbornoj administraciji.

Iz Koalicije Pod lupom pozivaju političke stranke koje čine državnu vlast da ne izigravaju povjerenje i očekivanja građana, te ozbiljno unaprijede izborni proces u skladu s prioritetima i preporukama relevantnih institucija, organizacija i nezavisnih posmatrača izbora.

Premijer Kraljevine Nizozemske Mark Rutte doputovao je u ponedjeljak u Bosnu u Hercegovinu, gdje će održati niz sastanaka sa predstavnicima domaćih vlasti.

Ruttea je na Međunarodnom aerodromu Sarajevo dočekao ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

Rutte će boraviti u BiH dva dana, a osim njega u Sarajevo će doputovati i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, saopšteno je iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Posjeta će uslijediti nakon odluke Evropskog vijeća u decembru 2023. o otvaranju pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom onda kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Evropsko vijeće je također pozvalo Komisiju da izvijesti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. u cilju donošenja odluke.

Kako se dalje navodi u saopštenju, posjeta ima za cilj ohrabriti vlasti u Bosni i Hercegovini da iskoriste ovu priliku i intenziviraju napore kako bi do marta 2024. godine ostvarili neophodan napredak po 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Osim toga, posjeta će biti prilika i za diskusiju o mogućnostima koje nudi Plan rasta Evropske komisije za Zapadni Balkan.

Tokom boravka u Bosni i Hercegovini, predsjednica von der Leyen, premijer Rutte i premijer Plenković će se sastati s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajućom i zamjenicima predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Zajedničkim kolegijem Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine kao i predstavnicima civilnog društva.

N1

Sastanci predsjednice Evropske komisije i premijera Hrvatske i Nizozemske sa bh. zvaničnicima najavljeni su za sutra

Danas bi u službenu posjetu Bosni i Hercegovini trebala stići predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Sa njom će doći i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković i premijer Kraljevine Nizozemske Mark Rutte.

Kako je najavljeno, za danas je planirana radna večera, a sastanci sa bosanskohercegovačkim zvaničnicima će se održati u utorak, 23. januara.

Podsjetimo, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u posjeti BiH bila je u novembru 2023. godine.

Rubrika s krvnom grupom na većini ličnih karti je prazna jer je potvrda 65 KM, zastupnici traže da bude besplatna.

Prema podacima koje je nedavno objavio World Population Review, u BiH 36 posto stanovništva ima krvnu grupu tipa A+, dok je onih s krvnom grupom O+ 31 posto. Krvnu grupa tipa B+ ima 12 posto stanovnika BiH, tipa A- 7 posto, tipa AB+ približno 6 posto, O- približno 5 posto i B- samo 2 posto, piše Večernji list BiH.

Važnost krvne grupe

Zanimljiv je podatak kako prilično rijetku krvnu grupu A- ima čak 7 posto stanovnika BiH, čime ona dijeli treće mjesto po prisutnosti tog tipa u ovoj zemlji. Samo Brazil (8 posto) i Norveška (7,4 posto) imaju više stanovnika s krvnom grupom tipa A-. U BiH je osoba s negativnim Rh faktorom 14 posto. Budući da poznavanje krvne grupe može biti od životne važnosti u određenim situacijama, prije više od deset godina u BiH je zaživio zakon koji omogućava svakom punoljetnom stanovniku da u osobnom dokumentu ima upisan ovaj podatak. Riječ je o zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici državljana BiH čija je primjena počela prije više od deset godina, točnije 2013. godine.

Naime, uz to što je njegovo usvajanje predstavljalo osnovni preduvjet da 2013. godine počne izdavanje novih osobnih iskaznica s elektroničkim čipom koji sadrži biometrijske podatke građana, dana je mogućnost unošenja krvne grupe po zahtjevu državljanina. Naime, u članku 6. spomenutog zakona navodi se kako su podaci o državljaninu BiH koji se evidentiraju prilikom podnošenja zahtjeva za ličnu kartu: ime, prezime, datum rođenja, mjesto rođenja, općina prebivališta ili boravišta za raseljenu osobu, spol, jedinstveni matični broj (JMB), fotografija, potpis, otisci prstiju te državljanstvo BiH.

Osim navedenih podataka, u ličnu kartu BiH upisuju se serijski broj, datum izdavanja – datum unosa podataka u ličnu kartu, rok važenja, podaci koji se mogu očitati uz pomoć računala te naziv nadležnog tijela koje je izdalo ličnu kartu u BiH. Mnogi i ne znaju da se može na zahtjev bh. državljanina u ličnu kartu unositi i podatak o krvnoj grupi koja je utvrđena nalazom ovlaštene zdravstvene ustanove u BiH. Ipak, što iz neznanja ili visine cijene potrebne potvrde koja se donosi iz ovlaštene zdravstvene ustanove, tek rijetki državljani BiH i podnesu ovaj zahtjev. Kako su objasnili iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, osoba koja želi unijeti podatak o krvnoj grupi dužna je to i navesti u zahtjevu za izdavanje ili zamjenu lične.

– Inicijativa se odnosi na subvencioniranje potvrda o krvnoj grupi i obvezan upis krvne grupe u ličnu kartu. Kao što znamo, imamo mjesto u ličnoj karti na kojem bi trebala biti upisana naša krvna grupa. Ali, dok su ove potvrde besplatne za dobrovoljne darivatelje krvi, one za ostale koštaju i do 65 KM u različitim transfuziološkim zavodima i laboratorijima – kazala je federalna zastupnica Amra Junuzović-Kaljić pri obrazloženju inicijative koja bi potaknula veći broj građana BiH da u svoje ličnekarte upisuju krvnu grupu. Time bi se potaknula i svijest građana o potrebi da znaju svoje krvne grupe, da znaju zbog čega je važno da je imaju upisanu u osobni dokument.

U slučaju bilo kakve nezgode ili nesreće, svi koji mogu pomoći iz osobnog dokumenta znat će osnovni podatak koji nerijetko spašava život – krvnu grupu.