Category: Vijesti

U bazi Butmir u utorak, 31. januara, održana je svečana primopredaja komandne dužnosti EUFOR-a, nakon koje je uslijedila vojna parada.

U svečanoj atmosferi, danas je u bazi Butmir kod Sarajeva izvršena primopredaja dužnosti nad komandom EUFOR-a, nakon koje je uslijedila parada kojom je EUFOR predstavio vojnu opremu.

Kako javlja reporter portala Radiosarajevo.ba, ceremonija je počela tako što je novi komandant EUFOR-a, generalmajor László Sticz, zvanično obilježio primopredaju komandne dužnosti zajedno sa dosadašnjim komandantom EUFOR-a generalmajorom Helmutom Habermayerom.

Sticz i Habermayer obratili su se prisutnima, kao i operativni komandant za Operaciju Althea u BiH generalpukovnik Hubert Cottereau.

Ceremoniji su prisustvale i brojne zvanice, među kojima su bili i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt te ambasador Johann Sattler, šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini.

Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić objavio je na svom Facebook profilu podatke koji potvrđuju da je ova lokalna zajednica u stalnom ekonomskom rastu.

– U Tešnju je prošle godine registrovano novih 236 poslovnih subjekata. Promet svih poslovnih subjekata je u 2023. godini porastao je preko 20% i sada iznosi 2,43 milijarde KM (u 2022. godini je bio 1.9 milijardi KM)! Promet je rastao mnogo više nego u ostatku FBiH i BiH – napisao je Huskić.

Broj zaposlenih je od 2020. godine povećan za 411 novih radnih mjesta, i na kraju 2023. godine je iznosio 13.795. Broj evidentiranih nezaposlenih u Službi za zapošljavanje na početku 2024. godine je 5140 i smanjuje se. Podaci o uvozu i izvozu nisu još objavljeni.

Prilikom rangiranja gradova vodili su se cijenama u restoranima i trgovinama, cijenama javnog prijevoza, režija, zdravstvene zaštite, najma.. kako bi dobili ukupan indeks troškova života

Sarajevo spada među skuplje gradove za život na Balkanu te je najskuplji u BiH. Prema podacima stranice numbeo.com, koja se bavi analizom dnevnih troškova diljem svijeta, na listi 540 najjeftinijih i najskupljih gradova za život Sarajevo se našlo na 388. mjestu – iza Zagreba, Splita, Dubrovnika, Zadra, Rijeke, Osijeka, Tirane, Budve i Beograda, ali ispred Novog Sada, Niša, Tuzle, Podgorice, Skoplja i Banje Luke. Prema podacima, na Balkanu je najskuplji grad za život Zadar (278. mjesto u svijetu), a nakon njega je Dubrovnik (283. mjesto u svijetu).

Cijene i usporedba

Iza Dubrovnika je i Zagreb (289. mjesto u svijetu). Prilikom rangiranja gradova vodili su se cijenama u restoranima i trgovinama, cijenama javnog prijevoza, režija, zdravstvene zaštite, najma.. kako bi dobili ukupan indeks troškova života.

Jedno od najjeftinijih mjesta za život na Balkanu je Priština (475. mjesto u svijetu), Niš (456. mjesto) i Tuzla (437. mjesto). Prema podacima, mjesečni izdaci za pojedinca procjenjuju se na 1041 KM. Mjesečni izdaci pojedinca u glavnom gradu BiH iznose oko 1126 KM.

Cijene prehrambenih proizvoda u trgovinama u odnosu na vrijeme prije pandemije koronavirusa znatno su veće. Prema istoj stranici, Mostar je u odnosu na Sarajevo jeftiniji za 0,9 posto, a stanarina je niža za 17,5 posto.

Podatak da se glavni grad BiH našao u kategoriji skupljih mjesta za život ne iznenađuje, posebice kada se uzmu u obzir cijene nekretnina, koje su u posljednjih nekoliko godina vrtoglave, bilo da je riječ o kupnji nekretnine ili pak najmu. Prosječna cijena novog stana u trećem tromjesečju 2023. iznosila je 3543 KM/m².

Mjesečna karta za gradski prijevoz tijekom prošle godine u Sarajevu je bila 53 marke, Mostaru 50,50 KM, Zenici 45, Tuzli 52. Inače, sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za prosinac 2023. godine iznosila je 2882,90 KM. Prosječna plaća isplaćena u F BiH za listopad 2023. iznosila je 1285 KM (posljednji podatak Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, u 2023. bila je 596 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom u prosincu 2023. bila je tek 44,57 posto.

Veliki troškovi

Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe minimalnom plaćom u istom tom mjesecu bila je 20,67 posto. Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u FBiH te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskoj, a drugo u dobi osnovca.

Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva je postotak sudjelovanja pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi): prehrana – 44,39 posto, stanovanje i komunalne usluge – 13,75 posto, higijena i održavanje zdravlja – 9,31 posto, obrazovanje i kultura – 10,41 posto, odjeća i obuća – 10,41 posto, prijevoz – 4,79 posto te održavanje kućanstva – 6,94 posto.

Kako su naveli iz Saveza samostalnih sindikata BiH, u kategoriji prehrane korištene su cijene iz triju trgovačkih centara za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja, ubrojeni su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki. Podsjetimo, sindikalna potrošačka korpa za novembar 2023. iznosila je 2954,80 KM.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici trebalo bi da razmatra zahtjev Predstavničkog doma državnog parlamenta da se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine razmatra po hitnom postupku.

Predstavnički dom je krajem decembra prošle godine, po hitnom postupku, usvojio taj zakon.

U obrazloženju predloženog zakonskog rješenja se navodi da su razlozi za njegovo donošenje unapređenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.

Dodaje se da se predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Herecgovine nastoje otkloniti nepravilnosti u izbornom procesu koje su uočene prilikom održavanja izbora i na koje su u svojim izvještajima ukazivali Centralna izborna komisija BiH, Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i druge domaće i međunarodne organizacije koje se bave praćenjem izbornog procesa.

Predlagači navode da predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu. Odnose se, između ostalog, na tehnička pitanja, uvođenje novih pojmova i definicija radi pojašnjenja i daljnje standardizacije tumačenja specifičnih odredbi Izbornog zakona, načina formiranja biračkih odbora i sprečavanja zloupotrebe izbora članova biračkih odbora.

Također odnose se na sprečavanje zloupotrebe javnih resursa u svrhe kampanje, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, uvođenje instituta mirovanja mandata, bolje kontrole vođenja kampanje, poboljšanje kontrole finansiranja kampanje i političkih stranaka, osiguravanje jednakosti glasova kroz reviziju granica izbornih jedinica, te povećanje iznosa kazni radi snažnijeg efekta odvraćanja od kršenja odredbi zakona.

Pred delegatima bi se trebao naći i zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje po hitnom postupku Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Vijeće ministara BiH usvojilo je prijedlog tog zakona koji je usklađen s odgovarajućim direktivama i uredbama EU u toj oblasti.

Usvajanjem tog zakona s oznakom ‘EI’ Bosna i Hercegovina želi poboljšati kapacitete za efikasniju borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u korist poslovne zajednice i građana BiH.

Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti jedan je od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Novi zakon harmonizira sistem sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i Hercegovini sa standardima FATF-a i Moneyvala iz posljednjeg kruga evaluacije.

Delegati bi trebali razmatrati i zahtjev Vijeća ministara BiH da se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, razmatra po hitnom postupku.

Predstavnički dom državnog parlamenta juče je, po hitnom postupku, usvojio prijedlog tog zakona kojim se, prema riječima ministra pravde BiH Davora Bunoze, produžava rok za formiranje Odjela za integritet na dodatnih 90 dana, a još u tri članka ispravljaju neke tehničke stvari.

Pred delegatima bi se trebao naći i zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH po hitnom postupku.

Delegati bi, u prvom čitanju, trebali razmatrati Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, čiji je predlagač Predstavnički dom.

Također u prvom čitanju trebao bi biti razmatran i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, koji je predložilo Vijeće ministara BiH.