Na sarajevskoj pijaci Markale prije tri decenije se dogodio masakr u kojem je ubijeno 68 i ranjeno 142 građana, a preživjeli mještani glavnog grada Bosne i Hercegovine kažu da bol i slike užasa ne blijede i da je svaka naredna godišnjica sve teža.
Intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, polaganjem cvijeća, molitvom i minutom šutnje u ponedjeljak, 5. februara će u Sarajevu biti obilježen Dan sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva od 1992. do 1995. godine i 30. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale.
Prvi od dva masakra na pijaci Markale, u centru Sarajeva, dogodio se 5. februara 1994. godine između 12.10 i 12.20 sati, kada je s agresorskih položaja, koji su se nalazili na području Mrkovića, ispaljena minobacačka granata kalibra 120 milimetara. Granata je pala na prepunu pijacu, ubivši 68 građana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.
Pijaca i zatvorena Gradska tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva, granatirane su u dva navrata. Nakon februara 1994. godine, u masakru na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginula su 43, a rajena 84 civila.
Najprometnija sarajevska pijaca Markale i tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. bila je jedno od mjesta opskrbe te prilika za snabdijevanje stanovnika opkoljenog grada. Na tom mjestu se trgovalo prehrambenim proizvodima i svim onim što je na bilo koji način moglo poslužiti građanima Sarajeva da prežive teške ratne dane i opsadu, uključujući i razmjenu informacija.
Upravo zato, u borbi za golo preživljavanje u gradu pod opsadom tog kobnog 5. februara na pijaci Markale je bila i Vahida Tvico, koja je u razgovoru za Anadolu istakla da su sjećanja na masakr i dalje svježa, da prizore krvi i dalje vidi pred očima i da joj je svaka naredna godišnjica te tragedije sve teža i teža.
“Svaki dan je bio kritičan. Kad god sam išla, snajperi su gađali, ali išla sam pa šta Bog da. Bila sam tačno ovdje tog dana kad je granata pala. Počela sam da bježim, ne znam gdje, ni kud, muž me je hvatao. Ne znam šta se desilo. Ne znam ni kako sam pročula od one detonacije. Kad sam vidjela šta je bilo i koliko je krvi tu, onesvijestila sam se. Jednostavno ne možeš gledati to“, kazala je Tvico.
Prisjetivši se stravičnih prizora masakra na Markalama, Tvico je kazala da joj je i dalje pred očima slika poginule žene čija glava je bila na stolu, a trup pored pijačnog stola.
“Od straha mi je srce stalo. Tijela, ruke, noge, svukud su bila tijela“, kazala je Tvico i dodala da su sugrađani kupili tijela žrtava i automobilima u prtljažnicima vozili u bolnice.
Ističući kako joj je i danas teško pričati o toj traumi, Tvico je kazala da samo oni koji su to vidjeli mogu znati koliki je to užas bio.
“Muž se ovdje rukovao s kolegom iz mjesne zajednice koji je bio na biciklu. Tad je pala granata. Točak je bio savijen i na mjestu je ostao mrtav. I to sam vidjela i onda počela bježati“, kazala je Tvico.
Tvico je u ratu izgubila i sina, a brinula je i o bolesnoj kćerki.
“To se je desilo 10. juna 1993. godine. Nosila sam sina mrtvog… Onesvijestila sam se kad smo stigli u bolnicu“, kazala je Tvico.
Ova hrabra žena je na kraju razgovora kazala da joj jeste teško, ali da joj je jedina želja da djeci bude bolje, da više nigdje ne bude svađa i ratova.
U protekla 24 sata zabilježeno je više požara u Hercegovini. U Zapadnohercegovačkom kantonu vatrogasci su intervenirali na gašenju 13 požara, dok su u Hercegovačko-neretvanskom kantonu zabilježene četiri intervencije.
Kada je riječ o Zapadnohercegovačkom kantonu, vatrogasne jednice općine Grude imale su osam intervencija na gašenju požara. Uglavnom je gorjela trava i nisko rastinje, izvijestila je Federalna uprava civilne zaštite.
Vatrogasna jednica općine Posušje imala je pet intervencija na gašenju požara. Gorjela je trava i nisko raslinje, dok je u Ulici Marka Marulića gorio kontejner za otpad.
U mjestu Tribistovo požar je izbio u borovoj šumi na površini od oko jednog hektara, a ugroženi su bili i okolni objekti.
Kada je u pitanju Hercegovačko-neretvanski kanton, vatrogasna jedinica grada Čapljina imala je četiri intervencije na gašenju požara, a također su gorjeli trava i nisko raslinje.
Brinuti o svom zdravlju, pratiti sve promjene, raditi preventivne preglede i poznavati rizike za određene karcinome, ključni su savjeti za smanjenje obolijevanja od malignih bolesti. Preporuka za redovni preventivni pregled vrijedi za sve kategorije stanovništva, posebno za dobne grupe koje su u povećanom riziku od obolijevanja od tih bolesti.
Osim određenih dobnih grupa (žene 40+ godina i muškarci 45-50+ godina), pod povećanim rizikom su i oni koji imaju pozitivnu porodičnu anamnezu tj. oboljele od malignih bolesti među bliskom srodnicima (majka, otac, sestra, brat).
Kao preporuke za prevenciju malignih bolesti iz Zavoda navode i zdravu ishranu, dovoljno tečnosti, fizičku aktivnost, prestanak pušenja i konzumiranja alkohola.
Svjetski dan prevencije karcinoma (4. februar) obilježava se radi podizanja svijesti o malignim oboljenjima, promicanja načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja te da bi se poboljšala kvaliteta života oboljelih. To je prilika za podizanje općeg znanja o karcinomima i razbijanju nekih mitova o tome.
Maligne bolesti spadaju u hronične nezarazne bolesti te su, zajedno sa kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom i pretilosti, veliki javnozdravstveni problem.
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Prema podacima Zavoda za 2022. godinu, karcinom bronha i pluća vodeća su maligna oboljenja od kojih je umiralo stanovništvo Federacije BiH, sa stopom smrtnosti 48,1 na 100.000 stanovnika. Od te maligne neoplazme znatno više umiru muškarci, nego žene, mada se kroz godine registruje lagani porast smrtnosti žena od malignih neoplazmi pluća.
Kod muškaraca u 2022. godini, među uzrocima smrti od karcinoma, vodeći je karcinom bronha i pluća, te karcinom prostate. Treća najčešća vrsta karcinoma od kojeg su umirali muškarci u Federaciji BiH u 2022. godini je karcinom kolona (debelog crijeva), a na četvrtom mjestu u 2022. godini bio je karcinom želuca, te pankreasa kao peta maligna neoplazma od koje su najčešće umirali muškarci u Federaciji BiH u 2022. godini.
Karcinom dojke najčešća je maligna neoplazma od kojeg su umirale žene u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2022. godini. Drugi je karcinom bronha i pluća, slijede karcinomi kolona (debelog crijeva) i pankreasa, a peti po učestalosti u 2022. godini kod žena u FBiH bio je karcinom jetre i intrahepatalnih žućnih vodova.
Pri Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH uspostavljen je 2004. godine Registar za prikupljanje, istraživanje i interpretiranje podataka o svakom novom slučaju raka na području Federacije BiH, kroz određeno vremensko razdoblje.
Na osnovu tih pokazatelja Zavod daje prijedloge sistemskih rješenja za skrining programe i preventivne programe i učinkovite kontrole i sistematske preglede, a s ciljem ranog otkrivanja malignih bolesti.
Karcinom je pojam kojim se označava velika skupina bolesti koje mogu zahvatiti bilo koji dio tijela. Osim tog pojma, kao istoznačnice se koriste rak, maligni tumor i/ili neoplazma. Ono što definira karcinom kao bolest je brzo stvaranje nenormalnih stanica koje rastu bez ograničenja i šire se tijelom te zahvaćaju druge organe kao metastaze (presadnice) koje su ujedno i najčešći uzrok smrti od raka.
Muškarci u Republici Srpskoj najčešće obolijevaju od raka dušnika, bronhija i pluća, a žene od karcinoma dojke, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Srpske, povodom Svjetskog dana borbe protiv raka – 4. februara.
REPUBLIKA SRPSKA
Muškarci u Republici Srpskoj najčešće obolijevaju od raka dušnika, bronhija i pluća, a žene od karcinoma dojke, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Srpske.
Tri najčešće lokalizacije raka od kojeg su obolijevali muškarci dušnik, bronhije i pluća, zatim kolon /debelo crijevo/ i rektum, te prostata, dok su kod žena to dojka, kolon i rektum, te grlić materice.
Karcinom dušnika, bronhija i pluća kod muškaraca registrovan u 495 slučajeva, kolona i rektuma u 461, a prostate u 306 slučajeva. Kod žena je rak dojke registrovan u 543 slučaja, kolona i rektuma u 284 i grlića materice u 197 slučajeva.
Prema podacima Registra za maligne neoplazme, u RS je 2019. godine bilo 5.927 novootkrivenih slučajeva raka – 3.050 kod muškaraca i 2.877 kod žena, dok su od te bolesti umrla 2.864 lica, odnosno 1.674 muškaraca i 1.190 žena.
Od 2022. do 2024. godine kampanja se održava pod sloganom “Otklonimo nedostatke u njezi” /Close the Care Gap/, koja ima za cilj smanjenje nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, liječenju i njezi oboljelih od raka uzrokovane mjestom stanovanja, socio-ekonomskim statusom, etničkom pripadnošću i starošću.
Rak je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu, te osim zdravstvenog opterećenja ima veliki uticaj na širi društveni i ekonomski razvoj.
Maligna oboljenja u svijetu
Prema procjenama Globalnog centra za praćenje raka /GLOBOCAN/, broj novooboljelih od raka u svijetu 2020. godine dostigao 19,3 miliona, a umrlih blizu 10 miliona.
Prema procjenama, novootkriveni slučajevi raka najčešći su bili na dojci /2,26 miliona/, plućima /2,21 milion/, debelom crijevu i rektumu /1,93 miliona/ i prostati /1,41 milion/.
Najzastupljeniji oblici raka u pogledu smrtnosti u svijetu su bili rak pluća /1,8 miliona smrtnih slučajeva/, kolorektalni karcinom /935.000 smrtnih slučajeva/, rak jetre /830.000 smrtnih slučajeva/, rak želuca /769.000 smrtnih slučajeva/, te dojke /685.000 smrtnih slučajeva/.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, očekuje se da će do 2040. godine doći do povećanja broja oboljelih od raka za oko 60 odsto u odnosu na 2020. godinu, pri čemu se najveći porast predviđa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Preventivne aktivnosti u pogledu sprečavanja nastanka malignih bolesti predstavljaju ključni javnozdravstveni pristup i najisplativiju dugoročnu strategiju u procesu kontrole malignih bolesti.
Prema procjenama između 30 odsto i 50 odsto smrti od raka moglo bi se izbjeći smanjenjem ključnih faktora rizika i sprovođenjem postojećih preventivnih strategija zasnovanih na dokazima za prevenciju raka, skrining i rano otkrivanje, liječenje i palijativnu njegu.
Oko 70 odsto svih prijevremenih smrti od raka u svijetu registruje se u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.
Većina prijevremenih smrtnih ishoda od raka u ovim zemljama javlja se zbog razlika u nivou obrazovanja, prihoda, mjesta stanovanja, etničke pripadnosti, rase, pola, seksualne orijentacije ili starosti.
Pristup efikasnim strategijama za prevenciju i rano otkrivanje malignih bolesti, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, uključuje akcije na nivou država, uključujući zakonodavstvo, u kombinaciji sa aktivnostima povezanim sa promjenom ponašanja pojedinaca i zajednica, kojima se kod javnosti nastoji podstaći svijest o ključnim faktorima rizika za obolijevanje od raka /pušenje, štetna upotreba alkohola, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti, izloženost zagađenju, karcinogenim supstancama i zračenju, zaraznim agensima/, te preduzeti mjere protiv tih faktora.
Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija pokrenule su u nedjelju, 4. februara, napade na 36 ciljeva u Jemenu, u drugom danu velikih američkih operacija protiv skupina povezanih s Iranom nakon smrtonosnog napada na američke jedinice prošlog vikenda.
U udarima su pogođena zakopana skladišta oružja Huta, raketni sistemi i lanseri koje su hutisti koristili za napad na brodove u Crvenom moru, a ciljano je 13 lokacija širom zemlje, rekao je Pentagon.
Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da su udari također imali podršku Australije, Bahreina, Kanade, Danske, Nizozemske i Novog Zelanda.
“Ova kolektivna akcija šalje jasnu poruku Hutima da će nastaviti snositi daljnje posljedice ako ne prekinu svoje ilegalne napade na međunarodne brodove i mornarička plovila”, rekao je Austin u saopštenju.
Podsjetimo, u petak, 2. februara, su Sjedinjene Američke Države izvele napade u Iraku i Siriji na više od 85 ciljeva povezanih s iranskim Korpusom čuvara islamske revolucije i milicijama koje podržava, navodno ubivši skoro 40 ljudi.
Izgradnja aerodroma u Bihaću za stručnjake iz oblasti civilnog vazduhoplovstva je nonsens, iz razloga što su u blizini aerodromi u Banjaluci, Zadru i Zagrebu s linijama koje, navode, Bihać nikada neće imati
Aerodrom u Bihaću jedna je od najvećih investicija u Unsko-sanskom kantonu posljednjih godina. Tokom prošle godine ubrzano se radilo na pribavljanju neophodne dokumentacije i dozvola te procesu eksproprijacije, a ukoliko bi sve išlo po planu, procjena je da bi prvi avioni mogli slijetati već za tri godine.
Izgradnja aerodroma u Bihaću oživjela bi ekonomiju i unaprijedila razvoj turizma, ali i brojnoj dijaspori olakšala dolazak kući.
Strateški je to projekat za cijelu Bosnu i Hercegovinu, kaže direktor ovog preduzeća prema čijim riječima bi se prvi letovi mogli očekivati već za tri godine. Optimizam bez pokrića ili realnost?
Potreban strani investitor
“Što se tiče zemljišta za izgrađenost objekta, tu je završeno oko 92%, ostaje još 8% parcela da zaokružimo katastarsku česticu gdje će se vršiti i gradnja objekata poput poletno-sletne staze, stajanke, putničkog terminala, kontrolnog tornja, tehničkog bloka…”, ističe Anel Hadžić, direktor JP “Aerodrom Bihać”.
Godine 2015. kada je preduzeće osnovano aerodrom nije imao ni centimetar vlastitog zemljišta, podsjetio je Hadžić. Sve što je do sada urađeno je finansirano sredstvima Vlade Federacije BiH, međutim bez stranog ulagača projekat će biti teško privesti kraju.
“Mi smo već sa nekoliko investitora obavili razgovore, s nekima potpisali memorande o saradnji, razmjeni projektno-tehničkih informacija, a sa jednim otišli prilično daleko u toj mjeri da imamo garancije da su zainteresirani za investicije u projektu aerodroma”, kaže Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.
Zašto bi neko trošio toliko novaca za to?
Ipak, izgradnja aerodroma u Bihaću za stručnjake iz oblasti civilnog vazduhoplovstva je nonsens, iz razloga što su u blizini aerodromi u Banjaluci, Zadru i Zagrebu s linijama koje, navode, Bihać nikada neće imati.
“Nonsens je potrošiti novac na aerodrom koji neće imati niti putnike niti frekvencije. Čisti primjer vam je Morava u koju je utrošeno više od 40 miliona eura, zaposleno je 50 djelatnika, a aerodrom ima svega dva leta sedmično. I 500 do 800 putnika mjesečno. To je manje nego seoska autobuska stanica. Zašto bi neko trošio toliko novaca za to?”, mišljlenja je Alen Šćuric, ekspert za civilno vazduhoplovstvo.
Svejedno, ako pitate Bišćane, bili bi više nego sretni da se napravi aerodrom u njihovom gradu.
Visočanin Asim Vranac Tica, poznati autolimar i lakirer, ali i humanitarac, ovih dana je ponovo u centru pažnje povodom humane akcije kojom je obzbijedio protezu djevojci iz Sarajeva.
Naime, vidjevši poziv organizacije “Pomozi.ba” za prikupljanje pomoći za jednog muškarca iz Tuzle, kako bi kupio protezu za nogu, Asim je odlučio da proda jedan svoj stariji automobil i novac donira u te svrhe.
Auto je prodat u roku od dva dana, ali u međuvremenu je muškarcu, kojem je bila potrebna proteza, prikupljen novac.
Asim je odlučio da novac preusmjeri na novu akciju, ovoga puta za pomoć mladoj Lamiji iz Sarajeva.
“Prodao sam auto, prijatelji su dodali još novca, sakupili smo ukupno 2.600 KM. Pozvao sam čovjeka, da mu dam novac, ali on mi je, svaka mu čast na poštenju, rekao da je već skupio cijeli iznos za protezu”, priča Asim.
Nije, kaže, htio novac od auta zadržati za sebe, pa se raspitao kome je drugom potrebna pomoć.
Ispostavilo se da Lamija treba da skupi 10.000 za protezu, da bi mogla normalno hodati.
“Vidio sam je, to je divna curica, vesela, puna života. Dobro, ima 18 godina, ali za mene je to dijete”, kaže Asim.
I sam je, veli, doživio saobraćajnu nesreću, nakon koje nije mogao da hoda i tada je shvatio da novac ne znači ništa.
“Šta je novac, običan papir, ljudi su važni, zdravlje je važno”, kaže Asim.
On je i ranije dijelo ono što ima sa ljudima u potrebi i učestvovao u različitim humanitarnim akcijama. Pomagao je svojim radnicima, prodavao automobile, pa dijelio novac bolesnima i siromašnima.
S posebnom radošću se sjeća kako je glumio Djeda Mraza, da bi obradovo mališane iz dječjih domova u Sarajevu i Zenici.
“Moja žena i ja smo sve to organizovali, odvojili smo 500 KM za paketiće, još 500 KM su nam dali drugi ljudi. Onda smo spakovali poklone i otišli tamo i ja sam djeci, kao pravi Djed Mraz, dijelio poklone”, priča Asim.
Dodaje da je u “onoj pravoj državi, koja se zvala Jugoslavija” i sam išao u dvoranu da dobije poklon od Djeda Mraza i da sad ne može ni zamisliti da bi nekom djetetu ta radost bila uskraćena.
“Ništa ljepše nego kad obraduje dijete”, kaže Asim.
Kaže da sve radi od srca, a ne da bi se reklamirao. O svojim dobročinstvima javno priča, samo da bi podstakao druge ljude da mu se pridruže.
“Uostalom, ko misli da je to reklama, nek skupi, nek podijeli, pa nek se reklamira do mile volje”, priča Asim za Visoko.ba.
Važne posjete za Bosnu i Hercegovinu u protekloj sedmici su iza nas. Brojni ministri iz raznih zemalja, predsjednica Mađarske, predstavnici NATO-a, a najviše reakcija izazvala je posjeta zamjenika američkog državnog sekretara za Evropu Jamesa O’Briena. Uputio je važne poruke, ali i brojne kritike na račun političkih lidera vladajućih stranka.
Opet smo pokazali da su Bosanci i Hercegovci dobri domaćini. Znamo ugostiti i razgovoriti goste. Jednog možda i malo više – pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu. Nije štedio političke lidere Milorada Dodika i Dragana Čovića, a opomene upućene i liderima Trojke. A od lidera NIP-a, SDP-a i Naše stranke kao reakcija stižu navodi kako su strani zvaničnici dobro prepoznali antidržavne politike. ali i da je ova posjeta potvrdila partnerske odnose BiH i NATO-a te snažnu podršku euroatlantskom putu i integracijama. Njihov komentar na važnu poruku je izostao, a to je da sporazum iz Laktaša nije dobar. Upravo to je i opomena za lidere Trojke, stav je akademika Slave Kukića.
SLAVO KUKIĆ, akademik
“Hoću reći da će u toj čitavoj priči pokušavajući izdejstvovati da tako kažem kompromise, morati više voditi računa i Nikšić i Forto i Konaković, i da će morati voditi računa o tome da postoji crvena linija ispod koje se ne smije padati i po cijenu toliko željenih kompromisa.”
Politike kompromisa su daleko najvažnije pitanje u političkom životu naše zemlje. Izuzetak tako nije ni dogovor oko Ustavnog suda ili Izbornog zakona BIH. I dok se pokušavaju postići, žestoke kritike uticajnog američkog diplomate idu na račun politika HDZ-a BiH i SNSD-a. Analitičari kažu – žuti karton je upućen Draganu Čoviću zbog pitanja izgradnje Južne interkonekcije, a Dodik već odavno ima i crveni.
MLADEN BUBONJIĆ, politički analitičar
“Kritike prema Miloradu Dodiku su prešle granicu odavno, on je na crnoj listi odavno, a Čović je sa potezom oko Južne interkonekcije i nekih drugih stvari gdje je politički dosta zatezao izgubio povjerenje i prešao granicu kod predstavnika međunarodne zajednice.”
DEJAN ŠAJINOVIĆ, novinar
“Problem južne interkonekcije i tog energetskog povezivanja je za SAD jako važan, ne zbog ekonomskog razloga, taj projekat je što se tiče njih marginalan, nego zbog tog pitanja povezivanja BIH na drugi energetski izvor da bi se na neki način smanjila ovisnost o Rusiji, to je u interesu američke spoljne politike.”
Jasne poruke su upućene da je najvažnija sigurnost, teritorijalni suverenitet i integritet BIH. Ali jasna je i politička stvarnost koja se godinama zasniva na konsenzusu i tome kojim je politikama šta bitno. Deklarativno, uz male pomake i razvodnjavanje, konsenzusa oko EU integracija ima, ali ne i NATO puta. Kakvi su stavovi predstavnika Republike Srpske pokazatelj je da članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nije prisustvovala sastanku sa zamjenikom generalnog sekretara NATO-a.
NEDŽAD AHATOVIĆ, vojni analitičar
“Samim tim što gospodin Knežević kao novi komadant OS BIH nije prisustvovao događaju u Rajlovcu gdje su predstavnici Atlanskog vijeća sa sekretarom NATO-a bili prisutni mislim da to puno govori o našem ponašanju. Možete vi zatezati konopac do određene linije, i on kad pukne, posebno kada Amerikanci imaju neki svoj interes, onda znaju djelovati i unilateralno.”
Dok gosti poručuju šta je političarima činiti, građani odavno znaju da žele sigurnu, stabilnu i prospertitetnu državu. Iako i unutar same EU pušu različiti vjetrovi, bitno je pokušati iskoristiti ono što nam se pruža. Nova šansa za bliži korak ka EU je mart i biće jasno jesu li domaći političari iskreno za EU ili za pojedine, stranačke interese, na istom mjestu gdje smo posljednjih 30 godina.
Jutros u našoj zemlji sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama Bosne ima magle.
Temperature zraka u 07 sati (°C): Bugojno, Sokolac -3; Livno -2; Široki Brijeg, Zenica -1; Sanski Most, Sarajevo 0; Bihać, Ivan Sedlo, Prijedor 1; Banja Luka, Bjelašnica, Mostar, Srebrenica, Tuzla 2; Trebinje, Zvornik 3; Bijeljina 5; Gradačac, Neum 8; Atmosferki pritisak u Sarajevu iznosi 949 hPa, za 5 hPa je viši od normalnog i lagano raste.
Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Dio prijepodneva po kotlinama Bosne magle ili niska naoblaka. Vjetar slab promjenljivog smjera. Dnevna temperatura zraka od 10 do 16, u sjevernim područjima Bosne do 19 °C.
Jutros se na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća bez vanrednih ograničenja, uz slabiju frekvenciju vozila. Magla smanjuje vidljivost na dionici autoputa A-1 Zenica-Sarajevo. Tokom dana, zbog temperaturnih promjena, upozoravamo na povremene odrone kamenja na kolovoz.
Apelujemo na vozače da na svim putnim pravcima voze maksimalno oprezno i da drže odstojanje između vozila. Izbjegavajte rizična preticanja i obavezno koristite sigurnosni pojas. Molimo i ostale učesnike u saobraćaju da poštuju sve saobraćajne propise.
Na dionici Ključ-Sanski Most zbog radova na mostu na ulazu u Sanski Most, kod Vodenog parka, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilaznicu.
U toku su radovi i na magistralnim putevima Grude-Vitina i Čevljanovići-Nišići, a na mjestima izvođenja radova saobraća se naizmjenično, jednom trakom.
Na graničnim prelazima promet putničkih vozila protiče uz kraća zadržavanja.
