Prije dvije decenije je Mark Cukerberg imao ideju – a do danas se njome basnoslovno obogatio. Sve je više kritika na račun Facebooka i drugih mreža. Od toga da narušavaju mentalno zdravlje do manipulisanja čitavim društvima.
Facebook slavi 20 godina postojanja. To je najveća svjetska društvena mreža. Više od tri milijarde ljudi je aktivno na toj stranici barem jednom mjesečno. Dakle, više od trećine svjetske populacije.
Ali, osnivaču Facebooka Marku Cukerbergu je slavlje pomračeno. Samo nekoliko dana prije godišnjice, Cukerberg je suočen sa drastičnom kritikom na saslušanju u američkom Senatu.
“Krv je na vašim rukama”, vikao je republikanski senator Lindzi Grejem. “Imate proizvod koji ubija ljude.”
Tema saslušanja bile su manjkavosti u zaštiti djece i mladih na velikim internet platformama.
“Vaše dizajnerske odluke, propusti u odgovarajućem ulaganju u bezbjednost, vaše stalne težnje ka profitu umjesto osnovne bezbjednosti dovode našu djecu i unučad u opasnost”, rekao je demokrata Dik Darbin, vođa većine u Senatu SAD.
O opasnosti društvenih medija se sada naširoko raspravlja. U Sjedinjenim Državama smatraju ih suodgovornim za krizu mentalnog zdravlja mladih.
Vivek Marti, direktor javne zdravstvene službe, objavio je u maju prošle godine posebnu preporuku za društvene mreže. On upozorava da postoji “mnogo znakova koji ukazuju da društvene mreže mogu ozbiljno narušiti mentalno zdravlje i dobrobit dece i mladih”.
Njemački psiholog i istraživač rizika Gerd Gigerencer podvlači to u razgovoru za DW.
“Neke studije pokazuju da su neizvjesnost, nedostatak samopoštovanja, depresija i čak razmišljanje o samoubistvu porasli”, ističe Gigerencer.
Među tim znakovima u SAD može se ubrojati porast stope samoubistava među osobama u dobi od 10 do 25 godina. U protekloj deceniji, od 2011. do 2021. godine, povećala se za 60 posto.
Međutim, Facebook je počeo prilično bezopasno. Kao društvena mreža gdje ste brzo mogli pronaći školske drugare, dijeliti fotografije s odmora i biti u toku s onim što vaš krug prijatelja trenutno radi.
“Na početku se Facebook nadao da će povezivanjem ljudi učiniti svijet boljim”, prisjeća se berlinski medijski stručnjak Martin Emer početaka Facebooka.
Kao na primjer kod promjena u arapskom svijetu tokom Arapskog proljeća 2011. godine koje su u početku bile obilježene velikim nadama. Zbog uloge mreže u organizaciji demonstracija i otpora, ponekad su ih nazivali Facebook-revolucijama.
Facebook, u tandemu s brzim razvojem pametnih telefona, pružao je na zadovoljenje drevne ljudske potrebe.
“Čovjek je društveno biće”, objašnjava Emer. “I tako su te platforme stvorile nešto što nijedan drugi medij prije toga nije.”
Međutim, društvene mreže, koliko god to izgledalo „džabe”, imaju svoju cijenu. A korisnici plaćaju dvostruko: podacima i pažnjom.
Pažnja je cijenjena roba. Oglašivači su spremni da je plate. Posebno ako se poruke mogu dovesti do potencijalnih kupaca zahvaljujući preciznim profilima ličnosti.
Zbog toga operateri platformi prikupljaju što više podataka od svojih korisnika a svaki “lajk” im pruža još jedan podatak. Sa detaljnim znanjem o interesima, sklonostima i antipatijama korisnika, za njih se prave sadržaji koji ih zadržavaju na platformi što duže.
Dugo se ignorisalo šta to čini od društva i pojedinaca. Rastuća polarizacija društva, sve surovija politička rasprava, širenje najluđih teorija zavjere – sve se to dovodi u vezu s Facebookom i sličnim platformama.
Psiholog Gigerencer poredi mreže s kafićem u kojem besplatno dobijate kafu. „Svi odlaze tamo, sreću svoje prijatelje a ne moraju ništa da plate. Ali, u stolovima su bubice za prisluškivanje, a na zidovima video kamere koje sve snimaju i informacije zatim prosleđuju trećim licima. Kafić je takođe pun onih koji vas stalno nešto prekidaju i nude vam posebno za vas prilagođenu robu.”
Pravi korisnici, objašnjava Gigerencer, nisu oni koji piju kafu. Ne, to su ovi koji vas prekidaju i koji vam plaćaju kafu.
A oni takođe mogu imati i političke interese. Tako su 2016. godine počele optužbe protiv Rusije da je koristila Facebook kako bi uticala na ishod predsjedničkih izbora.
Dvije godine kasnije, Facebook je bio umiješan u skandal oko Kembridž analitike. Kompanija je, uglavnom bez znanja korisnika, analizirala podatke s oko pedeset miliona profila. I tokom američkih izbora 2020. godine, grupa na Facebooku Stop the Steal (Zaustavite krađu) igrala je ključnu ulogu u legendi koju je Donald Tramp širio o navodno ukradenim izborima.
Ova 2024. godina je istorijska po tome koliko ljudi ide da glasa – na birališta ide više od polovine svjetske populacije. Na primjer, u Indiji i Indoneziji, EU, Pakistanu, Rusiji i SAD.
Američki informatičar i kritičar društvenih medija Džeron Lanijer je zabrinut: “Biće sve više teških laži pomoću vještačke inteligencije i drugih novih primijenjenih tehnologija za manipulaciju ljudima. I mislim da mnogi ljudi neće biti pripremljeni”, kaže on za DW.
Politika se izgleda osvijestila i pokušava da sustigne tehnološke divove. Prije dvije godine je Evropska unija donijela Zakon o digitalnim uslugama. Cilj je da se ilegalni sadržaji brže uklanjaju, poput govora mržnje. Istovremeno, trebao bi bolje zaštititi osnovna prava korisnika – uključujući slobodu govora.
Takođe, istraživači bi trebalo da konačno dobiju pristup podacima internet divova.
Berlinski istraživač društvenih mreža Filip Lorenc-Špren se raduje: “Nešto se događa na polju transparentnosti, da konačno možemo malo otvoriti tu crnu kutiju i vidjeti kako ta mašinerija funkcioniše.”
Kako god bilo, društvene mreže su visoko profitabilne. Matična kompanija Facebooka, Meta, kojoj pripadaju i Instagram i VocEp, zaradila je toliko novca od oglašavanja u posljednjem kvartalu 2023. godine da je odlučila da povodom 20. godišnjice prvi put isplati dividende svojim deoničarima. Barem će oni imati razloga za slavlje.
