Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici: UN već uvrstio 11. juli u zvanični kalendar

    Ujedinjeni narodi već su u svom zvaničnom kalendaru označili 11. juli kao Međunarodni dan sjećanja na genocid koji je 1995. počinjen u Srebrenici.

    Tako je i predviđeno u Rezoluciji koja je jučer, 23. maja, usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, i kojom je još, između ostalog, osuđeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

    Za usvajanje rezolucije glasala je 84 država dok je protiv bilo 19.

    Ovo su zemlje koje su glasale ZA: Albanija, Andora, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bruneji, Bugarska, Cabo Verde, Kanada, Chad, Čile, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Češka, Danska, Djibouti, Ekvador, Egipat, El Salvador, Estonija, Fiji, Finska, Francuska, Gambija, Njemačka, Gvineja, Guyana, Island, Indonezija, Iran, Irak, Irska, Italija, Japan, Jordan, Kuvajt, Latvija, Libija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malawi, Malezija, Malta, Mauritanija, Mikronezija, Crna Gora, Myanmar, Nizozemska, Novi Zeland, Niger, Sjeverna Makedonija, Norveška, Pakistan, Palau, Poljska, Portugal, Katar, Koreja, Moldavija, Rumunija, Rwanda, San Marino, Saudijska Arabija, Senegal, Sierra Leone, Singapur, Slovenija, Južna Afrika, Španija, Švedska, Švicarska, Tunis, Turska, Ukrajina, Velika Britanija, Tanzanija, SAD, Urugvaj, Jemen, Zambija.

    Napominjući da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade raseljenih, a porodice i zajednice razorene, Generalna skupština Ujedinjenh nacija:

    1. Odlučuje da se 11. jul proglasi za Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;

    2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja, te pojave genocida u budućnosti;

    3. Također bez rezerve osuđuje postupke kojima se veličaju oni koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici;

    4. Ističe važnost okončanja procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvene sahrane i poziva na nastavak krivičnog gonjenja onih počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;

    5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;

    6. Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, koji počinje sa svojim aktivnostima pripremama za tridesetu godišnjicu 2025. godine, te također traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje;

    7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtava genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.

    Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija nisu obavezujuće, ali se tumači da imaju političku težinu i odražavaju stavove članica tog tijela o pitanju ili temi u vezi sa kojom su usvojene. Donošenje rezolucije inicirale su Njemačka i Ruanda, i to po ugledu na sličnu rezoluciju kojom se obilježava genocid nad narodom Tutsi u Ruandi, 1994. godine, a do trenutka glasanja, kosponzoriralo je 39 zemalja:

    Albanija, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna and Hercegovina, Bugarska, Kanada, Čile, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Island, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Maršalova ostrva, Holandija, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Ruanda, Slovenija, Švedska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države.

    Radiosarajevo.ba

  • U Sportskoj dvorani Donji Vakuf završnica Lige mladih SBK u košarci

     

    Sportska dvorana Donji Vakuf, sutra je mjesto odigravanja završnice Lige mladih SBK / Košarkaškog saveza BiH, za juniore.

    U polufinalnom susretu A1, od 11.00 sati sastaju se ekipe ŠK “Never stop” Donji Vakuf  – Košarkaški klub “STAR” Fojnica.

    Drugu plufinalnu utakmcu B1, igraju Košarkaški klub “Travnik” –  Košarkaški klub “Iskra” Bugojno, od 12.30.

     

  • Ikrar dova budućim hadžijama iz Donjeg Vakufa

     

    U Mehmed Čelebi – Duzića džamiji u nedjelju, 02. 06. 2024. godine nakon podne namaza bit će proučena  Ikrar dova budućim hadžijama.

    Sa područja Medžlisa IZ Donji Vakuf, na hadž putuju: Nezir Pračalić, Muharem Kurić, Sakib Kišija, Nurka Habib, Selvedina Fazlagić, Jasmina Kurić, Enisa Rosić.

     

  • U Gazi upotrijebljeno 77.000 tona eksploziva: Ubijeno 15.239 djece, pod ruševinama ili nestalo 10.000 ljudi

    U napadima izraelske vojske na Pojas Gaze od 7. oktobra prošle godine upotrijebljeno je 77.000 tona eksploziva, a potpuno je uništeno 87.000 stambenih jedinica, javlja Anadolija.

    Ured za medije Vlade u Gazi objavio je bilans izraelskih napada na Gazu nakon 230 dana.

    3.191 masakr u Pojasu Gaze

    Saopćeno je da je izraelska vojska “počinila 3.191 masakr u Pojasu Gaze od 7. oktobra 2023. godine”.

    Navedeno je da je u napadima izraelske vojske na Pojas Gaze ubijeno najmanje 15.239 djece i 10.093 žene, a da je pod ruševinama ili nestalo 10.000 ljudi.

    Iz ureda je saopćeno da su bolnice registrovale 35.800 mrtvih i 80.200 ranjenih. Istakli su da su 71 posto ubijenih i ranjenih u izraelskim napadima žene i djeca.

    Podsjetili su da je 31 osoba izgubila život zbog neuhranjenosti i dehidracije u Pojasu Gaze.

    Naglašeno je da je izraelska vojska od 7. oktobra napala Gazu sa 77.000 tona eksploziva.

    Istakli su da su u izraelskim napadima u Gazi ubijena 493 zdravstvena radnika, 69 službenika civilne zaštite i 147 novinara.

    Podsjetili su i da su tijela 520 Palestinaca ekshumirana iz sedam masovnih grobnica pronađenih u bolnicama u kojima su bili izraelski vojnici.

    Naglašeno je da 17.000 djece u Gazi živi bez jednog ili oba roditelja.

    Iz ureda je navedeno da je registrovano 11.000 povrijeđenih osoba koje su životno ugrožene i koje se trebaju liječiti u inostranstvu.

    Također je navedeno da je 10.000 oboljelih od raka u životnoj opasnosti zbog neadekvatne zdravstvene zaštite.

    Nehumana situacija

    U saopćenju, u kojem je ukazano na nehumanu situaciju u prepunim smještajnim centrima u koje su se sklonili raseljeni Palestinci, navedeno je da je kao posljedica raseljavanja otkriveno više od milion zaraznih bolesti i više od 20.000 slučajeva hepatitisa A.

    Konstatovano je da su životi 60.000 trudnica u Gazi ugroženi zbog nedostatka zdravstvene zaštite, a 350.000 ljudi sa hroničnim bolestima zbog nedostatka lijekova.

    Iz ureda je saopćeno da je izraelska vojska pritvorila više od 5.000 Palestinaca u Gazi.

    Naglašeno je da su izraelski vojnici priveli 310 zdravstvenih radnika i 20 novinara, a dva miliona ljudi raseljeno je u Pojasu Gaze gdje živi 2,3 miliona stanovnika.

    U izraelskim napadima na Gazu potpuno je uništeno 87.000 stambenih jedinica, a oštećeno 297.000 i one su nenaseljene.

    Zabilježeno je da je izraelska vojska uništila 189 vladinih zgrada i 108 škola i univerziteta, a djelimično je oštećeno 313 škola i univerziteta.

    Objavili su i da je izraelska vojska potpuno uništila 604, a djelimično 200 džamija u Gazi te pogodila tri crkve, uzrokujući njihovo uništenje.

    Navedeno je da je Izrael gađao 160 zdravstvenih ustanova u Gazi, stavio van funkcije 55 zdravstvenih centara i 33 bolnice, te učinio neupotrebljivim 130 vozila hitne pomoći.

    Saopćeno je i da je Izrael također ciljao palestinsko kulturno naslijeđe i uništio 206 historijskih i kulturnih dobara u Gazi.

    Navedeno je da direktna šteta izazvana izraelskim napadima u Pojasu Gaze iznosi 33 milijarde dolara.

  • Emina Hodžić-Patković večeras gošća manifestacije ” Susret žena 2024″

    Večeras od 20.00 sati , u okviru manifestacije Susreta žena 2024., Ju Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf,  gošća je Emina Patkovic.
     
    Emina Patković rođena je u Travniku, gdje završava osnovnu školu i Opću gimnaziju. Nakon gimnazije, na Univerzitetu u Zenici završava Islamski pedagoški fakultet.
    Spisateljica je koja u svojim djelima iznosi i osvjetljava tešku sudbinu bosanske žene i sve izazove i teškoće kojima se susretala i danas susreće.
    Autorica je knjiga: Sejda, Sejdina kći, Nevjesta Sejdine kćeri, Srest ćemo se jednom u Istambulu, Kako vole nevoljeni, Izgubljenu putokaz, Pišem ti kalemom srca, Inoča…
    Dom kulture Donji Vakuf
    DOBRO DOŠLE!

  • SBK: Uskoro rebalans kantonalnog budžeta

    Usvojene Smjernice ekonomske i fiskalne politike daju garanciju Vladi da će implemntirati Strategiju razvoja, kazao je premijer Tahir Lendo, najavljujući skori rebalans budžeta.

    – Rebalans će ići brzo zbog povećanja osnovice plaća, ali prioritetno zbog kreditnog zaduženja u iznosu od 40 miliona maraka, koji neće ići u krpljenje budžetskih rupa nego u razvojne projekte prije svega u regionalne puteve. – kazao je Lendo te poručio:

    – Dobro je da možemo poručiti da težimo našu osnovici približiti federalnoj osnovici, mi ćemo gledati da to ispunimo, kako bismo se pomjerili sa posljednjeg mjesta po visini prosječne plaće, a time ćemo dati poticaj i drugima naročito realnom sektoru da u skladu sa svojim mogućnostima krenu u povećanje plaća kako b i imali zadovoljnog radnika.+ završio je Lendo.

    N.R. Hronika.ba

  • Nove radarske kontrole na području PS Donji Vakuf

    PS DONJI VAKUF

    10:00 do 11:00 sati Torlakovac
    11:30 do 12:30 sati Titova.
    13:00 do 14:00 sati ul. 770 Sbbr
    14:30 do 15:30 sati Prusac
    16:15 do 17:15 sati Barice.

  • Saobraća se po suhom ili vlažnom kolovozu

    U jutarnjim satima na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove upozoravamo na smanjenu vidljivost, zbog magle. U većem dijelu Bosne i Hercegovine saobraća se po suhom ili vlažnom kolovozu, a na brojnim dionicama u toku su sanacioni radovi, zbog čega je saobraćaj obustavljen ili se vozi usporeno, jednom trakom.

    Zbog radova na sanaciji škarpi i nestabilnih kosina obustavljen je saobraćaj na magistralnom putu Jajce-Crna Rijeka. Vozila se preusmjeravaju na put preko Jezera i Mrkonjić Grada prema Crnoj Rijeci.

    Na magistralnom putu Ključ-Sanski Most (na ulazu u Sanski Most) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilaznicu.

    Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, uz ograničenje brzine na 30 km/h, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.

    Sanacioni radovi aktuelni su i na magistralnim putevima: Lukavac-Šićki Brod, Srbljani-Bosanska Krupa, Lašva-Kaonik, Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Jablanica-Prozor, Tarčin-Konjic, Kladanj- Vlasenica (Gojsalići), Jelah-Doboj (Karuše), Dobro Polje-Miljevina, Jablanica-Potoci (u Donjoj Jablanici), Bijeljina-Rača, Čevljanovići-Nišići, kao i na kružnom toku na ulazu u Bosansku Gradišku. Na mjestima izvođenja radova saobraća se usporeno.

    Zbog deminiranja terena na putnom pravcu Brčko-Cerik (Malezijski put) svakog radnog dana od 08 do 16 sati dolazi do polusatnih obustava saobraćaja, uz 10-minutna propuštanja. Mole se svi vozači, koji se kreću od Cerika ka Brčkom da koriste obilaznicu preko Brke za Brčko, dok u suprotnom smjeru (Brčko-Cerik) koriste obilaznicu na kružnom toku preko Brke za Cerik. Također, deminerski radovi izvode se svakog radnog dana od 08 do 16 sati i na putnom pravcu Lopare-Čelić (skretanje za Brusnicu).

    Na dionici regionalnog puta Zavala-granica BIH/HR zbog neophodnih radova, saobraćaj je potpuno obustavljen.

    Na graničnim prelazima promet putničkih vozila protiče uz kraća zadržavanja.

    Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.

  • Mogući pljuskovi u drugom dijelu dana

    U BiH se danas očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

    Poslije podne jači razvoj oblačnosti u centralnim, istočnim, sjevernim područjima Bosne, kao i ponegdje na istoku i sjeveru Hercegovini može usloviti lokalne pljuskove, koji mogu biti praćeni grmljavinom.

    Vjetar slab do umjeren u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne zapadni i jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni.

    Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu i sjeveru zemlje do 18, a dnevna od 22 do 28 °C.

  • Usvojena rezolucija o Srebrenici!

    Generalna skupština Ujedinjenih nacija u četvrtak, 23. maja, usvojila je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Za Rezoluciju je glasalo 84 zemlje, 18 je bilo protiv, a 68 suzdržano.

    Većina zemalja članica UN-a odlučila je da se 11. jul svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucijom o genocidu u Srebrenici 11. juli je odobren na isti način na koji je 27. januar određen za Dan sjećanja na holokaust, a 7. april kao Međunarodni dan razmišljanja o genocidu nad Tutsima 1994. u Ruandi.

    Profimedia
    izvor: N1

    Ovo je finalni tekst Rezolucije:

    Rukovodeći se Poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, pozivajući se na rezoluciju Vijeća sigurnosti 819 od 16. aprila 1993. kojom se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (“MKSJ”) i rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, podsjećajući i dalje na sve presude MKSJ-a, a posebno na osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida nad bosanskim muslimanima počinjenim u Srebrenici 1995. godine, posebno na presudu Žalbenog vijeća MKSJ-a od 19. aprila 2004. (MKSJ protiv Krstića), Internacionalni rezidualni mehanizam za žalbeno vijeće krivičnih sudova, presuda od 8. juna 2021. (MKSJ protiv Mladića), presudu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za žalbeno vijeće krivičnih sudova od 20. marta 2019. (MKSJ protiv Karadžića i Karadžića), Međunarodni sud pravde (ICJ) od 26. februara 2007. godine koji je utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida, potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog ljudskog prava, i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i, u tom cilju, da temeljito istražuju i krivično gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i kako bi se tražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje, za koje je potrebno učešće žrtava i preživjelih kao i članova njihovih porodica je centralno, pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u pogledu borbe protiv nekažnjivosti i osiguravanja odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge neviđene zločine ostvarene kroz sistem međunarodnog krivičnog pravosuđa, u tom smislu prepoznaje poseban doprinos MKSJ-a i naglašava važnost spremnosti međunarodne zajednice da preduzme kolektivnu akciju preko Vijeća sigurnosti, u skladu s Poveljom, i na osnovi od slučaja do slučaja kako bi se dodatno osigurala odgovornost za genocid i sprečavanje istog.

    Profimedia

    Ponavljajući da je krivična odgovornost, shodno međnarodnom pravu za zločin genocida idividualna i ne može biti pripisana bilo kojoj etničkoj, religijskoj ili drugoj grupi, odnosno zajednici kao cjelini.

    Uzimajući u obzir ulogu specijalnih savjetnika generalnog sekretara za sprječavanje genocida i odgovornost za zaštitu; i ističući važnost redovnih brifinga o kršenju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kao i o govoru mržnje i podsticanju u ranom podizanju svijesti o potencijalnom genocidu, također napominjući da procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i MKSJ, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, ostaje centralno u procesu nacionalnog pomirenja i izgradnju povjerenja i obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, i dalje priznajući da je snažna regionalna saradnja između državnih tužilaštava od suštinskog značaja za poticanje mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regionu, konstatujući da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade raseljeno, a porodice i zajednice devastirane: