Istraživanje BIRN-a, tokom kojeg smo lično razgovarali s desetinama ljudi – nastavnicima, roditeljima i djecom, ukazuje na postojanje „tehnološkog jaza”, odnosno činjenice da mnogi roditelji nisu svjesni čemu su njihova djeca izložena na ovoj društvenoj mreži
Minimalna starosna granica za otvaranje profila na TikTok-u nije spriječila na hiljade djece, mlađe od 13 godina, na Balkanu da pristupe aplikaciji na kojoj se objavljuju kratki videosnimci. Istraživanje BIRN-a pokazuje da se roditelji i nastavnici bore da ostanu u toku sa rizicima koji postoje na toj društvenoj mreži.
Dječaku od 14 godina, roditelji nisu dozvolili da se registruje na TikToku. Ipak, on je otvorio “tajni profil” i TikTok koristio bez ikakvog nadzora.
Prošlo je šest mjeseci prije nego što su njegovi roditelji to saznali, a dječak, koji živi u Draču u Albaniji, već je bio “prevaren” i preuzeo je aplikaciju za fotografije koja sadrži, kako je rekao „sramne fotografije“.
Ovaj tinejdžer, koji je, kao i ostali maloljetnici intervjuisani za ovu priču, govorio pod uslovom da ostane anoniman, i uz dozvolu svog zakonskog staratelja, jedan je od sve većeg broja djece sa Balkana koja koriste društvenu mrežu u kineskom vlasništvu, a koja je, prema američkom Cloudflareu, najpopularniji sajt u 2021. godini.
Mnoga od ove djece, prema saznanjima BIRN-a, su starosne dobi ispod minimalne granice za otvaranje profila od 13 godina, a neki TikTok posjećuju svakodnevno još od svoje šeste ili sedme godine, uz saglasnost roditelja.
Istraživanje BIRN-a, tokom kojeg smo lično razgovarali s desetinama ljudi – nastavnicima, roditeljima i djecom, ukazuje na postojanje „tehnološkog jaza”, odnosno činjenice da mnogi roditelji nisu svjesni čemu su njihova djeca izložena na ovoj društvenoj mreži.
Više od dvije trećine roditelja reklo je da su njihova djeca otvorila TikTok profile prije svoje 13. godine, od čega polovina bez njihovog pristanka. Dvadeset pet odsto roditelja kazalo je da su primijetili potencijalno štetan sadržaj.
Stručnjaci kažu da su djeca posebno osjetljiva na maltretiranje i uznemiravanje na internetu i da roditelji to često ne primijete dok ne bude prekasno.
Iako postoji zabrana za pristup društvenim mrežama mlađima od 13 godina, u Srbiji, na primjer, „kontrole u tom pogledu nema“, ističe stručnjak za digitalne komunikacije Nikola Ristić.
“Roditelji često ne znaju kako da pristupe djeci tokom njihovog neformalnog učenja, koje je prisutno od najranijeg uzrasta djeteta kada je riječ o internetu i konzumaciji sadržaja”.
TikTok-ov korisnički vodič kaže da je „duboko posvećen osiguravanju bezbjednosti maloljetnika na ovoj platformi i da ne toleriše aktivnosti koje uključuju zlostavljanje, nanošenje štete, ugrožavanje ili eksploataciju maloljetnika na TikToku“. BIRN je kontaktirao TikTok, ali nije dobio odgovor do objave ovog teksta.
Prema nalazima BIRN-a:
- Šezdeset devet odsto roditelja kaže da su njihova djeca otvorila profil prije svoje 13. godine, kršeći uslove korištenja
- Oko 52 odsto roditelja reklo je da nisu dali saglasnost da njihovo dijete otvori TikTok profil
- Dvadeset pet odsto roditelja je reklo da su primijetili opasan ili neprikladan sadržaj
- Oko 82 odsto nastavnika je reklo da ne koriste TikTok
- Osamdeset sedam odsto njih reklo je da nije upoznato s onim što njihovi učenici objavljuju; isti procenat kaže da ne znaju šta njihovi učenici prate na internetu
NACIONALIZAM, KSENOFOBIJA, NASILJE
Za potrebe ove priče, novinari BIRN-a otvorili su TikTok profil – na ime fiktivnog 13-godišnjaka, kojeg smo koristili za pretraživanje sadržaja na bosanskom/srpskom/hrvatskom i engleskom jeziku, prateći heštagove popularne među djecom tog uzrasta.
Osim videa maloljetnih tinejdžera koji se zabavljaju uz muziku, glumu ili ples, naišli smo i na objave na kojima se vide nasilna djeca, ili ona koja glume, nerijetko u učionici.
Na jednom od snimaka iz osnovne škole u malom gradu na istoku Srbije, tri dječaka upadaju u učionicu i šutiraju školske stolove. Jedan od njih pali dezodorans u spreju.
U drugom videu, mladi noću voze ulicom automobil u suprotnom smjeru.
BIRN je takođe pronašao niz profila koji dijele nacionalističku i ksenofobičnu propagandu.
IMA ŠEST GODINA, A VEĆ JE NA TIKTOKU
Zvanično, TikTok ne dozvoljava djeci mlađoj od 13 godina da otvore profil. Do 16 godina, korisnici su podložni drugim ograničenjima: na primjer, njihov profil je automatski privatan; ne mogu da koriste direktne poruke ili strimovati; sadržaj koji dijele neće biti vidljiv kao predloženi sadržaj za druge korisnike. Korisnici mlađi od 18 godina ne mogu da šalju ni primaju virtuelne poklone.
Ipak, 69 odsto roditelja s kojima smo razgovarali, uključujući i one koji su istovremeno i nastavnici, za BIRN su rekli da su njihova djeca otvorila naloge prije nego što su napunila 13 godina.
Oko 52 odsto je reklo da svojoj djeci nisu dali odobrenje da koriste ovu aplikaciju.
Više od 63 odsto roditelja, uključujući i one koji su istovremeno i nastavnici, kazalo je da je upoznato sa sadržajem koji njihova djeca gledaju na TikToku, dok je 66 odsto odgovorilo da je upoznato s onim što njihova djeca objavljuju na ovoj društvenoj mreži.
Ispitanici su odgovorili da njihova djeca gledaju snimke plesa, pjevača, sportske objave, igre, smiješne klipove, influensere ili sadržaje koje postavljaju njihovi prijatelji. Većina je rekla da su, iako sami ne koriste ovu aplikaciju, upoznati s tim kako ona funkcioniše.
Majka dvoje djece iz Bosne i Hercegovine, koja je željela da ostane anonimna, istakla je da su njena djeca, uzrasta sedam i 13 godina, posljednjih godinu dana koristila ovu aplikaciju, te da je ona „površno“ upoznata s njenim funkcionisanjem.
Neki roditelji nisu smatrali da je loše to što njihova djeca koriste aplikaciju mnogo prije 13. godine.
Hasime Tahiri Hasani iz Mitrovice, ističe da njena devetogodišnja kćerka „koristi TikTok uglavnom da pokaže svoj talenat za ples ili da radi neke video montaže, te da je ovo možda nešto “pozitivno“ u smislu učenja vještina.
Ivo Đokić, takođe iz Mitrovice, ističe da je njegov šestogodišnji sin, zahvaljujući tome što koristi TikTok i Youtube, „veoma dobro naučio engleski“.
Još jedna majka iz BiH, koja je takođe želela da ostane anonimna, naglašava da nije primijetila nikakav negativan uticaj ove društvene mreže na njenu osmogodišnju kćerku.
„Ona uči različite stvari s ove mreže i ponavlja ih u svakodnevnom životu, sa prijateljima, u školi, u igri, imitirajući određene TikTokere”.
„Nisam primjetila da moje dijete oponaša neke od izazova, već oponaša pojedine TikTokere koje redovno prati“.
Dvanaestogodišnja djevojčica koja živi u Draču objasnila je da su joj roditelji dozvolili da otvori TikTok profil „pod uslovom da ga koristi pred njima“.
Iako neki roditelji ne vide neku štetu, drugi – ili nešto više od 25 odsto ispitanika BIRN-ovog istraživanja, rekli su da su primijetili potencijalno opasne objave, koji obično sadrže seksualni sadržaj, ismijavaju i slične tjelesne izazove, upotrebu droga ili alkohola ili šale koje bi mogle uzrokovati incident.
Zijada Karić iz BiH, majka dvoje djece, priča da je njen 11-godišnji sin “koristio TikTok dok nije čuo da je djevojčica smrtno stradala zbog izazova koji je kružio ovom društvenom mrežom”.
Ipak, njena kćerka koja ima devet godina koristi TikTok. „Ali ona uglavnom gleda smiješne klipove prilagođene njenim godinama“, ističe Karić za BIRN.
Neka djeca sa kojima je BIRN razgovarao kazala su da su gledali štetni sadržaj. Dvanaestogodišnja djevojčica sa Kosova navodi da je vidjela snimak „osobe koja se ubija“.
Dječiji centar za ljudska prava Albanija (CRCA), otvorio je liniju za pomoć na Safe.al sa ciljem pružanja pomoći pri rješavanju problema sa kojima se djeca suočavaju na internetu. Većina pritužbi odnosila se na YouTube i Instagram, ali prema riječima direktora CRCA-a Altina Hazizaja, „prošle i ove godine TikTok je bio jedna od dominantnih platformi za koje su stizale pritužbe djece, posebno za slučajeve maltretiranja“.
„Uglavnom su to snimci koji su smiješni, ali nisu primjereni djeci”, rekao je Hazizaj za BIRN.
Što se tiče vremena provedenog na ovoj mreži, 43 odsto roditelja reklo je da njihova djeca na TikToku provode do jedan sat dnevno, dok je većina djece s kojima je BIRN razgovarao odgovorilo da na TikToku dnevno provedu između jednog i tri sata.
Trinaestogodišnji dječak iz Drača ispričao je da prati „video snimke sa eksperimentima kao što su “mentos kola”, “slonovska pasta za zube“, dok je drugi, koji ima 12 godina, rekao da voli „smiješne videe i da ih ponekad i sam pravi”.
ZABRINUTOST ZBOG UTICAJA NA PAŽNJU
Osnovan 2016. godine, TikTok je brzo postao konkurencija Facebooku među mladima.
„Prvenstveno mlada publika gubi interesovanje za Facebook jer je tu prisutan ogroman procenat ljudi od 35 do 65 godina i više se sadržaja plasira za tu grupu”, naglašava medijski analitičar iz BiH Amel Petrović.
Dok Facebook i Instagram prilagođavaju svoje algoritme tako da ograničeni broj ljudi može videti određenu objavu, „TikTok ima neograničene resurse”, ističe Petrović za BIRN.
„Kada dodate video, imate mogućnost da dosegnete do nekoliko stotina hiljada ljudi bez korišćenja opcije ‘boost’”.
Za djecu to također znači veću potencijalnu izloženost opasnom sadržaju i opasnim ljudima online.
„Kratki video sadržaji su se pokazali kao veoma dobar mamac za ‘privlačenje’ i dugotrajno zadržavanje korisnika na aplikaciji, ne samo djece već i odraslih“, objašnjava nastavnik Božidar Dimić iz Srbije.
Kosovski psiholog Naim Telaku upozorava da tako rapidan sadržaj kratkog formata utiče na nivo pažnje.
„Ukoliko je pažnja usmjerena da funkcioniše na ovaj način onda će dete izgubiti sposobnost da se koncentriše na različite aktivnosti, izgubiće sposobnost da se fokusira, izgubiće sposobnost da logički razmišlja, racionalizuje, i ono što je vrlo važno može da izgubi sposobnost za učenje školskog sadržaja, može da izgubi sposobnost učenja opštih vještina i znanja”, objašnjava Telaku za BIRN.
Brojni roditelji su mišljenja da i nastavnici imaju obavezu da bolje edukuju djecu o negativnim stranama i potencijalnim opasnostima društvenih mreža.
Ali 87 odsto nastavnika koji su odgovorili na BIRN-ov upitnik, uključujući i one koji su ujedno i roditelji, reklo je da nije upoznato sa onim što njihovi učenici objavljuju; isti procenat je odgovorio da ne zna šta njihovi učenici prate na mreži. Osamdeset i dva odsto njih i ne koristi TikTok.
„Svaki nastavnik kome je stalo do obrazovanja i profesije može da izdvoji dio vremena za razgovor s učenicima o bezbjednosti na internetu“, smatra Emina Beković iz Nacionalnog kontakt centra za bezbjednost djece na internetu Srbije, državnog organa osnovanog 2017, a bavi se pitanjem sajber sigurnosti djece.
Nataša Kolevska, nastavnica informatike u osnovnoj školi u Sjevernoj Makedoniji, za BIRN naglašava: „Mi u školi kontinuirano razgovaramo s njima o ovoj temi i pokušavamo da ukažemo na sve zamke sa kojima se mogu suočiti“.
„Istovremeno ih upućujemo da, ako koriste TikTok, da ga koriste za sadržaje koji će biti korisni za njihovo ili obrazovanje njihovih vršnjaka”.
Hasija Dedović, profesorica u srednjoj školi u Sarajevu, kaže da je škola u kojoj radi uvela posebne časove i online radionice o bezbjednosti na internetu za djecu i roditelje.
Oko 34,5 odsto nastavnika, uključujući i one koji su istovremeno i roditelji, istaklo je da škole u kojima rade imaju „obrazovnu strategiju“ koja se odnosi na zaštitu djece u digitalnom okruženju.
Ali 58 odsto njih reklo je da nisu prošli nikakvu obuku o tome kako da reaguju ako primete sajber nasilje među djecom. Skoro 62 odsto ih je navelo da ne znaju da li je iko od njihovih učenika bio žrtva sajber maltretiranja. Gotovo 31 odsto je reklo ‘ne’, a sedam odsto ‘da’.
„RAZGOVOR JE OD KLJUČNOG ZNAČAJA“
Na pitanje da li ograničavaju način na koji njihova djeca koriste TikTok, gotovo 39 odsto roditelja ispitanika odgovorilo je sa ‘da’. Većina njih je rekla da su njihova djeca upućena da ne treba da komuniciraju sa strancima niti da na bilo koji način dijele ili otkrivaju svoje lične podatke.
TikTok takođe pruža načine za ograničavanje vremena koje dijete provodi na ovoj društvenoj mreži, te sadržaja koje može vidjeti.
Majka osmogodišnje djevojčice iz BiH, smatra da „adekvatno praćenje” koliko vremena dijete provodi na pametnom telefonu može uticati na način na koji se dijete razvija, te da se na ovaj način mogu „izbjeći svi negativni uticaji”.
Ona, ali i drugi sagovornici, istakli su važnosti razgovora i izgradnje povjerenja.
„Ne namećem zabrane“, kaže za BIRN Arif Kadriu iz Mitrovice, otac troje djece, koji navodi da svog sina podstiče da provjeri pozadinu TikTok videa koje gleda, kako bi saznao ko je taj video napravio i gdje.
„Ograničenja su zasnovana na razgovoru“, naglašava Kadriu. „Mislim da je najbolji način razgovor i objašnjenje života na društvenih mreža”.
Beković, iz Nacionalnog kontakt centra za bezbjednost djece na internetu iz Srbije, slaže se da je razgovor „od ključnog značaja”.
Prema njenim riječima, roditelji moraju „poboljšati svoje digitalne vještine i informisati sebe i dijete o mjerama zaštite i načinima prepoznavanja opasnosti”.
„Moraju da otvoreno razgovaraju sa svojom djecom, da izgrade odnos zasnovan na povjerenju i da učine da djeca budu slobodna da im se obrate za bilo šta”.
Hazizaj za BIRN naglašava da ako djeca ne razgovaraju sa svojim roditeljima i o problemima sa kojima se susreću na internetu, onda „zaštita postaje višestruko teža”.
Jelena Vukićević, psiholog u Edu centru, kaže da nije rješenje ako jednostavno zabranite djeci da koriste TikTok.
„Nije dovoljno reći, ‘ostavi to, to je zlo, ne smiješ to da koristiš, zabranjujemo ti’”, rekla je Vukićević za BIRN.
„Jednostavno to neće biti dovoljno da većina djece prekine; oni će naći druge načine da koriste ono što koriste njihovi vršnjaci. Dakle, roditelji treba da budu informisani o svim mogućim mrežama koje koriste njihova djeca i da opet drže otvoren kanal komunikacije s tom djecom, kako bi pokazali istinski autentični interes za ono što se dešava na društvenim mrežama”.
Prema najnovijem TikTokovom izvještaju o transparentnosti, u drugoj polovini 2020. godine, 36 odsto uklonjenog sadržaja kršilo je pravila ponašanja ove društvene mreže, u odnosu na 22,3 odsto u prvoj polovini 2020. Od tih videozapisa, 97,1 odsto je uklonjeno prije nego što su prijavljeni, a 95,8 odsto videa je uklonjeno u roku od 24 sata od njihovog objavljivanja.
TikTok, kako stoji na sajtu ove mreže, koristi PhotoDNA, tehnologiju koja pomaže u identifikovanju i uklanjanju poznatog sadržaja o eksploataciji djece, u cilju zaštite od sadržaja seksualnog zlostavljanja djece, te da je 2020. podnijeto 22.692 izvještaja američkom Nacionalnom centru za nestalu i eksploatisanu djecu u poređenju sa 596 koliko ih je bilo 2019.
Prema TikTokovim izvještajima o transparentnosti, organi vlasti iz Albanije su 2020. godine podnijeli jedan zahtjev za dobijanjem informacije u vezi sa pet naloga. Iste godine je Srbija podnijela tri zahtjeva za tri naloga, dok su 2019. srpske vlasti zatražile informacije o jednom nalogu. TikTok im, međutim, nije dostavio informacije.
Izvor: Fokus.ba
