Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić poručio je da smo, unatoč pandemiji koronavirusa, 2021. imali najuspješniju ekonomsku godinu, ali i veliku političku krizu koja je najvećeg intenziteta od rata do danas.
On je ocijenio godinu iza nas i govorio o planovima za 2022. Kako je kazao, “na početku smo 2022. godine i upravo smo preživjeli 2020. i 2021. koje su bile obilježene najvećom pandemijom KOVID-19“.
I to, prema riječima Novalića, nije moglo proći bez posljedica, ne samo u zdravstvenom smislu i sektoru, nego i u ekonomskom.
“Sreća je da je Federacija BiH u godinama prije pandemije, ekonomski jako ozdravila, zahvaljujući ekonomskoj politici, zahvaljujući tome što smo poreze digli sa 3,7 milijardi na 5,6 milijardi, indirektne sa šest na 8,5. Znači, zdravi smo ušli u pandemiju i vukli smo poteze koji su bili usmjereni na očuvanje tog zdravlja, ekonomskog sistema, a i pravilnu reakciju zdravstvenog sistema”, istakao je Novalić.
Podsjetio je da su u protekle dvije pandemijske godine vodili računa da održe zdravstveni i socijalni sistem na nogama i da sačuvaju ekonomski poredak, odnosno kompanije, da spremno dočekaju postpandemijski period.
Imali smo najuspješniju ekonomsku godinu
“I još nismo dočekali, ali u ekonomskom smislu možemo reći da smo dočekali postpandemijski period. U mjerama koje smo radili prije godinu i po naveli smo da će poslije pandemije biti velika šansa za kompanije koje izvoze jer zapadna Evropa će htjeti svoje dobave iz Kine i sa Dalekog Istoka prenijeti u svoju blizinu. Vidjeli su da kada dođe do poremećaja, kao što je bio KOVID-19, to su predaleke destinacije da bi te lance snadbijevanja obezbjeđivali iz Kine i sa Dalekog Istoka. I to se dogodilo. Nikada nam izvoz nije porastao kao prošle godine. On je skočio na 9,6 milijardi. Moram priznati, mi smo ga zatekli ispod šest milijardi. I to je bio jedan od osnovnih pokretačkih impulsa za našu ekonomiju. Najviše smo izvozili robu iz metalne industrije, kao i industrije namještaja koja je izuzetno narasla”, naglasio je Novalić.
Smatra da su te dvije industrije bile najveći vjetar u jedra rasta privrede u entitetu, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini. Mišljenja je da su u proteklom periodu očuvali neke branše u stanju da su spremne prihvatiti nove izazove.
Naša ekonomija prevashodno zavisi od domaćih investitora
“Pa smo oko 870 miliona KM u ovom pandemijskom periodu dali grantova, dakle bespovratnih sredstava, pola od toga kantonima i općinama, dio zdravstvu – oko 100 miliona, i značajan dio – oko 400 ili 500 miliona KM smo dali grantova privredi. Plus smo osnovali garantne fondove koji se sad koriste pri rastu ovih kompanija. To je sve pomoglo da prošle godine narastemo nevjerovatnih devet posto, nikada nismo imali toliki rast. Mi smo imali najuspješniju ekonomsku godinu, što malo zvuči nevjerovatno, čak imam problem da to plasiram našoj javnosti jer nije još prošla pandemija, a imamo uz to i veliku političku krizu koja je najvećeg intenziteta od rata do danas”, pojasnio je Novalić.
Govoreći o planovima za ovu godinu, federalni premijer je kazao da je u ovoj godini ključno da se usvoje fiskalni zakoni – Zakon o doprinosima i Zakon o dohotku.
“Oni su zapravo smanjenje poreznog opterećenja. Jedno je da se povećaju plate. Imamo problem sa odlaskom stanovništva, mislimo da bi porast plata na određen način to prilično smanjio. Znači, država bi se odrekla dijela prihoda kroz te zakone, smanjila ih, da bi poslodavci mogli povećati platu. Sada spremamo i zakon sa 225 miliona za sanaciju, odnosno konsolidaciju zdravstvenih ustanova. Zatim, imamo nizak nivo rađanja djece. Uvodimo dječiji doplatak. Zakon smo uputili, a dječiji doplatak bi za 85.000 djece, od nula do 18 godina, trebao da bude stotinjak maraka, po jednom djetetu. Popravljamo i zakon o vještačkoj oplodnji u kojem bismo prihvatili trošak za vještački potpomognutu oplodnju za mlade bračne parove do tri puta, o trošku Federacije BiH”, izjavio je Novalić.
Kako je kazao, od 1. aprila će se početi primjenjivati i sistem da su majke koje imaju djecu s posebnim potrebama, zaposlene.
Ocijenio je da se ne možemo pohvaliti političkom stabilnosti u zemlji, ali da će se ekonomska situacija poboljšavati i u ovoj godini. Dotakao se i stranih investitora i koliko trenutna politička situacija utiče na investicije u Bosni i Hercegovini.
“Malo je u nesrazmjeri ova moja izjava da je prošla godina bila najbolja ekonomska godina i da imamo najlošiju političku situaciju. To obično u cijelom svijetu ide jedno s drugim. Loša politička situacija povlači lošu ekonomsku situaciju. Ali, kada uzmete strukturu naše privrede, odnosno naših poslodavaca, 90 procenata su domaći investitori, a deset posto su strani. I to je od pet milijardi godišnje, koliko se investira, 4,5 milijarde su domaći i strani su oko 500 miliona. Naša ekonomija prevashodno zavisi od naših investitora. Nije to dobro, jako su nam poželjni i strani investitori, ali imamo takvu situaciju kakvu imamo i ukoliko ne bi došlo do našeg ulaska u NATO, koji bi stranim investitorima pružilo neku sigurnosnu poruku, mi ne možemo očekivati veće strane investitore”, poručio je Novalić.
Govoreći o relaksiranju tržišta i papirologije za strane ulagače koji bi voljeli investirati u BiH, federalni premijer je rekao da te prepreke i nisu tako velike ni za domaće ni za strane investitore.
“Mi zakone koji reguliraju privredni i ekonomski život u Federaciji u BiH, zapravo prenosimo iz Evropske unije. Nijedan zakon ne donesemo da ne prođe filter našeg pravnog odjela za usaglašavanje zakona sa EU. To smo potpisali sa EU. Oni nisu ništa više složeni nego u Njemačkoj ili Austriji, ali imamo otežavajuću okolnost – više nivoa pa to izvana izgleda komplikovano. Ali, glavni faktor kojeg se boje strani investitori je nestabilna situacija”, izjavio je Novalić.
Saradnja sa Turskom
Dotakao se i saradnje sa Turskom.
“Visoko cijenimo Tursku koja se ovdje na određen način postavlja i kao neki moderator boljih odnosa između Srbije, Hrvatske i BiH. I ta pomoć sa strane je nama potrebna. Ona to radi jako dobro. Kada je riječ o ekonomiji, ona raste između BiH i Turkiye. Može još više rasti. Mislim da imamo mogućnosti da Turkiye, kao nesrazmjerno velik ekonomski partner u odnosu na BiH, BiH koristi kao destinaciju za snadbijevanje svojim produktima Zapadne Evrope”, pojasnio je Novalić.
Govoreći o planiranim ulaganjima u puteve u Federaciji BiH, premijer je kazao da se mora ići na periferiju sa gradnjom modernijih saobraćajnica.
“Bosna i Hercegovina je orijentirana na Koridor 5c i u završnoj smo fazi zatvaranja finansijske konstrukcije. Treba nam još pola godine ili godina i kompletan koridor smo zatvorili. To nam šalje drugu poruku, pošto Koridor 5c ide kroz centar Bosne, da moramo ići na periferiju sa gradnjom modernijih saobraćajnica. Nezadovoljni smo brzinom, dinamikom izgradnje, a dva su razloga za to. Jedan je što naše kompanije godinama nisu bile previše efikasne i protočne u gradnji puteva, iako finansijski znatno bolje stojimo. Drugi razlog je što je to sve koncentrirano na Koridor 5c”, pojasnio je Novalić.
Prema njegovim riječima, 100 posto je obezbijeđen novac za cijeli koridor.
Jedna od najaktuelnijih tema ovih dana je povećanje penzija, koje bi u Federaciji BiH od maja mogle da porastu za osam posto. Novalić je kazao da su sva pitanja i poteze koje su do sada vukli kreirali sa penzionerima.
U ovoj godini je izvjesno značajno povećanje penzija kroz redovno i vanredno usklađivanje, a koje će omogućiti izmjene i dopune Zakona o PIO.
“Tako je bilo i ovaj put. Rekli smo da ćemo imati vrlo značaj ekonomski rast i po zakonu vrlo značajan rast penzija, ali bismo mogli, i zbog korone, imati vanredno usklađivanje koje smo dali na parlament, usvojen je u Predstavničkom domu i zapeo je na Domu naroda. Čvrsto vjerujem da će se taj problem riješiti”, optimista je Novalić.
Otvoreno tržište znači deregulirane cijene i dereguliranu trgovinu
Godina je počela sa novim poskupljenjima, uključujući i osnovne namirnice.
“Mi smo kao i Turska, kao i sve zemlje osim Sjeverne Koreje i Kube, prihvatili sistem otvorenog tržišta. Otvoreno tržište znači deregulirane cijene i dereguliranu trgovinu. To znači da i ono što se događa izvan granica vaše zemlje, utiče na vašu zemlju. Odgovor ne sjedi u Bosni i Hercegovini, hoće li se nastaviti rast cijena, očekujemo da će pasti inflatorni pritisak jer je dobro bio uzrokovan ne samo KOVID-om, ne samo agresivnom monetarnom politikom svih zemalja, nego i sušnom godinom i slabim rodom prošle godine, što se reflektiralo na cijene prehrambenih proizvoda”, izjavio je Novalić.
S obzirom na poskupljenja potrebno je poboljšanje životnog standarda građana. Vlada Federacija Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj u januaru donijela odluku da se najniža plata za period od 1. januara do 31. decembra 2022. godine utvrđuje u neto iznosu od 543 konvertibilne marke (KM).
“A, ako bi bili usvojeni neki fiskalni zakoni, dakle, porezni zakoni, mi bi mogli tu minimalnu platu dići i na 700 maraka. Ti fiskalni zakoni su na programu na parlamentu u martu. Na tržište ćemo izbaciti svojih rezervi, 40-tak hiljada tona žitarica, po starim cijenama, da bismo depresirali rast hrane. Istovremeno smo u budžet ubacili novih 20 miliona da bismo povećali te rezerve, u nekom budućem periodu”, naglasio je Novalić.
Kako je kazao, i ograničili su cijene energije “jer još uvijek imamo najjeftiji plin u Evropi”.
“Mi i Srbija, zahvaljujući starom ugovoru sa Rusima”, istakao je Novalić.
Dotakao se i poskupljenja struje kojeg, kako je kazao, za domaćinstva nije bilo od 2009. godine.
“I ovog momenta je struja u Bosni i Hercegovini, za domaćinstva, za građane, pet puta jeftinija nego struja u EU. To je takođe naš doprinos ovoj krizi sa rastom cijena. Struja za građane nije rasla. Za privredu, potpisali smo sa EU da ćemo poštovati otvoreno tržište struje. Otvoreno tržište podrazumijeva da je cijena sa berze, a naša je berza u Budimpešti. Trenutna cijena za privredu u Budimpešti je najmanje 200 eura, mi smo u parlamentu donijeli odluku o ograničenju cijena na 60, što je 3,5 puta jeftinije nego što imaju kompanije u okruženju”, pojasnio je Novalić.
Očekuje da će cijene energenata općenito pasti, kao i cijene hrane. Međutim, smatra da se cijene nikada više neće vratiti na staro.
“Energija se neće nikada vratiti na staro. Prošlo je vrijeme jeftine energije. U tu cijenu nove energije moramo uključiti zaštitu građana od ispušnih plinova, CO2 emisije”, poručio je Novalić.
Pitanje odgađanja izbora je pitanje da li mi to stojimo na putu demokratije ili ne
Osvrnuo se i na izbore koji su planirani za oktobar ove godine. Kako je kazao, zakonski ne postoji mogućnost odgađanja izbora.
“To je regulirano zakonom. Kao država smo se odlučili da budemo društvo demokratskih zemalja. Karakteristika demokratskih zemalja nije samo slobodno tržište nego i slobodni izbori. Mi smo izabrali demokratski put i ne bismo ga sada trebali dovoditi u pitanje. Dakle, pitanje odgađanja izbora je pitanje da li mi stojimo na putu demokratije ili ne”, istakao je Novalić.
bhrt
