Category: Vijesti

  • Košarkaši Bosne srušili Široki Brijeg i osvojili Kup Mirze Delibašića

    Košarkaši Bosne srušili Široki Brijeg i osvojili Kup Mirze Delibašića

    Košarkaški sarajevske Bosne osvojili su Kup Mirze Delibašića nakon što su pobijedili Široki Brijeg rezultatom 83:73.

    Poslije fantastične partije u polufinalu protiv Igokee (86:69), “Studenti” su danas nošeni odličnom podrškom publike došli do velikog trijumfa i trofeja.

    Gledali smo potpuno izjednačen meč. Bosna je uglavnom imala prednost, međutim Širokobriježani nisu dozvoljavali domaćinu da se rezultatski odlijepi.

    Nakon prvog poluvremena Bosna je imala prednost od pola koša (44:43). Bilo je neizvjesno sve do posljednje dvije minute , a onda je Bosna uspjela doći do pobjede.

    Bosnu je do trijumfa predvodio fantastični Vojin Ilić sa 24 poena. Dontej Karuters (Dontay Caruthers) je dodao 15, a Haris Ćurevac 11.

    Na drugoj strani istakao se Zakari Nutel (Zachary Nutall) sa 19, dok je Mateo Čolak dodao 16.

    Bosna je nakon 14 godina osvojila trofej. Ovo joj je četvrti u okviru Kupa Mirze Delibašić.

    “Studenti” su prethodno Kup Mirze Delibašića osvajali u sezonama 2004/05, 2008/09 i 2009/10.

  • Palestinski par se vjenčao u izbjegličkom kampu u sjeni izraelskih napada na Gazu

    Palestinski par se vjenčao u izbjegličkom kampu u sjeni izraelskih napada na Gazu

    Palestinski par vjenčao se u izbjegličkom kampu u sjeni izraelskih napada na Pojas Gaze, a vjenčanju su prisustvovale stotine raseljenih Palestinaca.

    Mahmoud Huzaa i Shayma Kuzaat su u jeku izraelskih napada primorani da napuste svoje domove i utočište su našli sa drugim raseljenim Palestincima u šatorskom naselju na stadionu Al-Durra u gradu Deir Al-Balah u Pojasu Gaze.

    Njihova svadba održana je na stadionu i prisustvovali su joj brojni Palestinci koji žive u kampu.

    Njihova svadba odjeknula je kao simbol palestinskog otpora u Gazi koja je na meti žestokih izraelskih napada od 7. oktobra prošle godine.

    U izraelskim napadima u Pojasu Gaze ubijeno je najmanje 28.858 Palestinaca, a ranjeno je blizu 68.700 ljudi.

  • Muzaferija nakon historijskog rezultata: Ovo je samo početak…

    Muzaferija nakon historijskog rezultata: Ovo je samo početak…

    Prvi put nakon ostvarenog historijskog 4. mjesta u Svjetskom kupu za bh. medije govorila je Elvedina Muzaferija.

    Naša najbolja skijašica rezimirala je utrku kojom je, kaže izuzetno zadovoljna.

    “Upravo sam završila utrku u Crans Montani gdje sam završila na 4. mjestu , što je definitivno najbolji rezultat za mene i BiH. Stvarno sam presretna. Drago mi je da se napokon pokazalo da se dobro skijam, da mogu parirati najboljima. Danas je definitivno bilo jako blizu podijuma. Nažalost, to sam izgubila u zadnjem dijelu staze, međutim, svejedno sam sretna i mislim da je ovo samo početak dobrih rezultata u mojoj karijeri i nadam se da će ovaj rezultat pomoći da se nešto promijeni u bosni i Hercegovini po pitanju zimskih sportova i da će nas biti još više na startu. Hvala što navijate za mene i budite uz mene i sutra.”

    SUtra će naša najbolja alpska skijašica voziti utrku Super G-ja u svjetskom kupu koja se također održava u Crans Montani.

    Izvor: N1

  • Dino Alkić nominovan za najboljeg sportistu SBK/KSB po izboru publike

    Dino Alkić nominovan za najboljeg sportistu SBK/KSB po izboru publike

    Sportski savez Srednjobosanskog kantona/Kantona središnja i ove godine će na Izboru najboljih sportista SBK/KSB koji će održati u Kreševu, 23.02.2024. godine nagraditi Najboljeg sportistu po Izboru publike.

    Najbolji sportista po izboru publike bira se glasanjem putem web portala www.hronika.ba

    Kandidati su:

    1. Amar Lugan, član Kluba borilačkih sportova „Lugan – Team“, Novi Travnik

    2. Bekir Grabus, član Karate kluba „Travnik GS – TMT“, Travnik

    3. Ajna Zlotrg, članica STK „Vitez“,  Vitez ,

    4. Dino Alkić, član Košarkaškog kluba „Promo“, Donji Vakuf

    5. Sara Pidro, članica Teakwondo kluba „Bugojno“, Bugojno

    6. Dalila Abazović, ŽRK „Sloga -2013“, Gornji Vakuf – Uskoplje

  • Nebojša Marović nije sankcionisan, i dalje liječi: Na kostima Srebreničana vršio eksperimente, potom ih zabetonirao

    Nebojša Marović nije sankcionisan, i dalje liječi: Na kostima Srebreničana vršio eksperimente, potom ih zabetonirao

    Kosti koje su pronađene u dvorištu Nebojše Mraovića u Brčkom su posmrtni ostaci Mensura Nukića i Salke Hadžića, žrtava srebreničkog genocida, potvrđeno je identifikacijom u Komemorativnom centru u Tuzli. Nebojša Mraović, ljekar po zanimanju, kosti je u svoje dvorište donio još 1997. godine, koristio ih, kako je ranije kazao, za eksperimente i planiranje operacija, a zatim zabetonirao ispod fontane.

    Slučaj je ovo koji otvara brojna pitanja, ali i zahtijeva reakcije, ne samo pravosudnih institucija nego i ljekarskih komora, jer je Mraović, kao ljekar, duboko iznevjerio svoju dužnost čuvara medicinske etike, a kao čovjek, ljudskog dostojanstva.

    Nekompletni posmrtni ostaci Mensura Nukića i Salke Hadžića pronađeni su 2000. godine u masovnim grobnicama u Vlasenici. Kako ni godinama kasnije članovi porodice nisu pronašli kompletne posmrtne ostatke, ukopi su obavljeni 2011. i 2022. godine. No, od traženja porodice nisu odustale. Poziv na identifikaciju posmrtnih ostataka koji su pronađeni zakopani u dvorištu u Brčkom, Idriza Nukića je, na prvu, ostavio bez teksta, no kasnije su se, kaže, otvorila nova pitanja i sumnje u vezi glavnim akterom priče – ljekarom Nebojšom Mraovićem, piše Federalna.

    “On nema ni ljudskosti, nema ni morala – nema ništa. Njegove izjave navodno da je išao u lov – ja poštujem to, ali on je išao u lov na ljude. On bi mogao da otvori još tih kutija, a vidjet ćemo – sud će reći svoje najbolje”, govori Idriz, brat ubijenog Mensura Nukića.

    Teško da čovjek nakon genocida može pomisliti na nešto gore i monstruoznije, kaže Fatima Berković, rođaka ubijenog Salke Hadžića. A onda vam, priča, 28 godina poslije saopće da je neko pronašao posmrtne ostatke za kojima tragate i uzeo ih sebi: “To je nešto grozno, s obzirom na to da je to ljekar, a ne znam ni može li se takva osoba nazvati ljekarom. Očekujem da čovjek bude kažnjen. Vršiti eksperimente nad nečijim kostima, uzimati samovoljno, toliko držati, zakopati u dvorištu – ja ne znam, to za mene nije čovjek, a kamo li ljekar“.

     

    Federalna televizija je, nakon identifikacije žrtava, pokušala stupiti u kontakt s Mraovićem, no naši pozivi su odbijeni. Nakon što je prijavljen, te izvršena ekshumacija, Mraović, saznajemo, nije osjetio krivicu. U ranijim medijskim istupima je obrazložio otkud kosti u njegovom dvorištu.

    „On je prilikom lova išao često na to područje, pronašao je neke kosti i donio ih kući te koristio za eksperimente. Svaki normalan čovjek kada bi pronašao neke kosti, neko njih traži, prijavio bi to policiji, a pogotovo jer je on te kosti pronašao na prostoru Cerske“, navodi Sead Golić, sekretak Udruženja porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka Brčko.

    Ono što zabrinjava jeste da, iako je od ekshumacije prošlo nekoliko mjeseci, Mraović i dalje obavlja posao ljekara. Iz Tužilaštva BiH kažu da je istraga u toku: „Tužilaštvo BiH i SIPA intenzivno rade na navedenom predmetu, te se preduzimaju potrebne radnje sa ciljem donošenja tužilačke odluke. Kada odluka bude donesena, javnost će biti informisana”.

  • U Neumu će se opet tražiti radnik više, smještajni kapaciteti za ljetnu sezonu već su gotovo popunjeni

    U Neumu će se opet tražiti radnik više, smještajni kapaciteti za ljetnu sezonu već su gotovo popunjeni

    Smještajni kapaciteti u Neumu za ljetnu sezonu već su gotovo popunjeni, a načelnik Dragan Jurković osvrnuo se na problem radne snage s kojim se suočava, ne samo ovaj jedini grad na moru u našoj zemlji, nego i zemlje u okruženju.

    Iako postoje okolnosti u kojima izlaz treba tražiti u stranim radnicima, načelnik naglašava važnost poticanja domaće radne snage.

    – Nedostatak radne snage je problem koji postaje vidljiv zadnjih nekoliko godina i problem koji će u budućnosti biti još veći. Tome svakako pridonosi iseljavanje, ali i manji natalitet. Danas smo svjedoci da nemamo mladih koji bi radili u turističkom sektoru. Sigurno će problem biti puno izraženiji u idućem periodu ukoliko ne nađemo model da svi budu zadovoljni, od poslodavaca do radnika – rekao je Feni načelnik Jurković.

    On smatra da ne treba posezati za stranom radnom snagom, sve dok postoji domaća, ali nekad okolnosti nalažu drugačije.

    – Ipak, nadam se da će naši domaći ljudi biti zadovoljni uvjetima koji im se nude i da ćemo imati manji dotok strane radne snage. Ali činjenica je da, kako mi idemo vani raditi, tako neko dolazi ovdje. To je tako na tržištu rada – ističe načelnik.

     

    Dovođenje radne snage iz Nepala

    Bili to domaći ili strani, izgledno je da će se ponovno tražiti radnik više jer su hotelijeri najavili izuzetno uspješnu nadolazeću ljetnu sezonu. Prema riječima vlasnika hotela Tomislava Lovrića, kapaciteti su već sada popunjeni više od 80 posto.

    Lovrić pojašnjava da, uz veliki broj hotela i ugostiteljskih objekata, Neum s nekoliko hiljada stanovnika ne može zadovoljiti potrebe svih objekata. Stoga su se posljednjih godina odlučili na dovođenje radne snage iz Nepala.

    – Riječ je o nekoliko čistačica i spremačica iz Nepala. Međutim, u hotelima su pretežno zaposleni domaći ljudi. Do prije par godina tu je radio veliki broj radnika iz ostatka Bosne i Hercegovine, no većina ih je uz hrvatske radne dozvole i bolje uvjete, otišla dalje. Ali ima ih još koji dolaze u Neum – pojasnio je Lovrić.

    Nakon što je zbog zakonskog ograničenja godinama djelovala samo na kantonalnom nivou, Neum je u prošloj godini formirao i lokalnu Turističku zajednicu od koje načelnik Dragan Jurković, kako je rekao, očekuje puno.

    – Sigurno će se time rasteretiti obaveze koje je općina do sada imala, a to je promocija Neuma kao destinacije, odnosno uređenje hortikulture koja je vrlo bitna, uređenje grada, obale i obalnog pojasa. Dio tih obaveza s općine će sigurno preći na Turističku zajednicu – rekao je on.

    Osim toga, načelnik kaže da se na ovakvo zakonsko rješenje dugo čekalo jer bi se jako malo sredstava prikupljenih od boravišne takse vraćalo u lokalnu zajednicu, zbog čega nije bilo interesa za naplatu. Sada bi se od novca koji se bude uplaćivao u kantonalnu Turističku zajednicu, 60 posto sredstava vratilo lokalnim zajednicama.

     

    Veliko gradilište i pripreme za rekordnu sezonu

    Od velikog je to značaja i hotelijerima, kaže vlasnik hotela Tomislav Lovrić jer su dvadeset godina funkcionirali bez lokalne Turističke zajednice. Izrazio je zadovoljstvo što će dio naplate od boravišnih dozvola sada ići gradovima i općinama koje turista posjećuje.

    Lovrić je na kraju istaknuo da je Neum u posljednje vrijeme poput jednog velikog gradilišta te da se uveliko sprema za sezonu za koju očekuje da će biti rekordna.

    – Uz pomoć Vlade Federacije BiH, a dijelom i Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, realizirali smo projekt sanacije primorske ulice. Ulica koja je najbliža uz obalu u novom je izdanju. Planiramo, nadam se do samog početka sezone, završiti i dio šetnice od velikog parkinga do Grand hotela. Naš glavni infrastrukturni projekt je zgrada općine koju privodimo kraju i nadamo se u prvoj polovici ove godine da će i ti radovi biti završeni – pojasnio je načelnik Dragan Jurković.

    Dodaje da se radi i na uređenju kanalizacijskog sistema u gradu, dok Ceste Federacije rade oborinske vode.

    – Imamo veliki broj planova i projekata za budući period. Svakako želim istaknuti obrazovanje gdje kroz obrazovne ustanove želimo pridonijeti poboljšanju uvjeta za našu djecu i to ćemo nastaviti raditi. Osim toga, radit ćemo na uređenju parkova, a nadam se izgradnji parka pored nove zgrade općine – zaključio je načelnik Neuma Dragan Jurković.

  • Muzaferija priredila senzaciju: Ostvarila 4. mjesto u Kran Montani!

    Muzaferija priredila senzaciju: Ostvarila 4. mjesto u Kran Montani!

    Na prvoj poziciji je Marta Basino sa rezultatom 1:26:84, druga je Federika Brinjone, a treća Lara Gut-Behrami

    Elvedina Muzaferija napravila je veliki uspjeh u Svjetskom kupu.

    Nakon jučerašnjeg 18. mjestu, ona je danas u Kran Montani došla do historijskog 4. mjesta.

    Prvi put je počela trku među 30 najboljih skijašica i ostvarila je rezultat 1:28:06.

    Na prvoj poziciji je Marta Basino sa rezultatom 1:26:84, druga je Federika Brinjone, a treća Lara Gut-Behrami.

    Ovo je najbolji rezultat u historiji bh. skijanja.

  • Moguće vratiti staro državljanstvo, a da se ne izgubi njemačko

    Moguće vratiti staro državljanstvo, a da se ne izgubi njemačko

    U iseljeništvu živi oko 2,2 miliona osoba koje vode porijeklo iz BiH, a prema riječima stručnjaka, ako se nastave dosadašnji migracijski trendovi, u dogledno vrijeme bit će više domaćeg stanovništva izvan granica zemlje nego na njezinu teritoriju. U izvješću o realizaciji politike o suradnji s iseljeništvom za 2023., koju je uradilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, navedeno je da je migracijom iz zemlje stvorena snažna dijaspora, odnosno iseljeništvo. Od procijenjenog broja domaćeg stanovništva koje živi izvan granica, odnosno 2,2 miliona, njih 1,8 milijuna rođeno je u BiH.

    – Najveći broj iseljenika održava snažne veze s BiH, posebno s mjestima porijekla, sa željom da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH. Ljudi u iseljeništvu najviše su zainteresirani doprinijeti razvoju zemlje putem prijenosa znanja i iskustva – navedeno je u izvještaju.             Također, dodaju da s novim generacijama u iseljeništvu slabi povezanost i osjećaj pripadnosti zemlji podrijetla. – Nove generacije mladih ljudi u iseljeništvu su obrazovanije i bolje integrirane u zemljama prijama, a samim tim i veliki resurs za doprinos razvoju zemlje porijekla – stoji u dokumentu resornog ministarstva.

    Za mnoge Bosance i Hercegovce prvi izbor je Njemačka. Dugotrajne, naporne i skupe procedure za dobivanje njemačkog državljanstva od 1. marta odlaze u prošlost, piše portal Večernjeg lista BiH. Novi njemački zakon strancima sada omogućava dobivanje državljanstva nakon pet godina boravka u toj zemlji, umjesto dosadašnjih osam.

    Ako je stepen integracije iznimno dobar, državljanin Njemačke može se postati i nakon tri godine. Nameće se pitanje što je sa strancima koji su godinama imali tzv. Duldung – ili u prijevodu trpljeni boravak, koji je znatno ograničen. Što se tiče onih koji su u braku s njemačkim državljanima, vrijeme čekanja smanjit će se na samo četiri godine. Ublažena pravila će se primjenjivati i na gastarbajtere koji su u Njemačku počeli stizati od 1950-ih godina pa nadalje.

    Ova grupa ljudi više neće biti obvezna podvrgnuti se testu. Oni će morati samo dokazati da govore njemački kako bi dobili državljanstvo. Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić uputio je prošle godine zastupničku inicijativu u kojoj traži pokretanje procedure zaključenja sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Njemačke. U tom slučaju, kako je naveo Zvizdić, više od 30.000 bivših bh. državljana moglo bi vratiti državljanstvo BiH.

    Istog su se ranije morali odreći. S obzirom na informaciju da SR Njemačka planira do kraja 2023. usvojiti novi Zakon o državljanstvu koji dopušta dvojno državljanstvo SR Njemačke i BiH, potrebno je u skladu s člankom I., stavkom 7., tačkom d) Ustava BiH pristupiti zaključivanju sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i SR Njemačke.

    Navedena ustavna odredba propisuje da državljani BiH mogu imati dvojno državljanstvo druge države pod uvjetom da postoji bilateralni ugovor između BiH i te države kojim se to pitanje uređuje… – napisao je Zvizdić u obrazloženju.

    Reformom je omogućeno i vraćanje starog državljanstva a da se ne izgubi njemačko. S druge strane, nužno je imati boravište u BiH, najmanje godinu dana. Problem bi mogao biti entitetski zakon u BiH. –

    U Zakonu o državljanstvu RS-a nije navedeno precizno da mogu zadržati njemačko državljanstvo, a da dobijem bh. državljanstvo, tj. RS, i tu bi mogli biti potencijalni problemi.

    Zakon o državljanstvu BiH i Federacije BiH predviđa tu mogućnost nešto lakše – kaže advokat Kasim Rašidović iz Wuppertala.

     

    Dio onih koji su otišli iz BiH nikada se više ne odluči vratiti u svoju zemlju te pristupa i odricanju od bh. državljanstva. Ipak, u odnosu na prethodne godine, primjetno je da se broj zahtjeva smanjio. Iz Ministarstva civilnih poslova BiH kazali su da se državljanstva BiH prošle godine odreklo 2147 osoba, što je znatno manje u odnosu na prethodne godine. Prema podacima Ministarstva, trend porasta broja zahtjeva za odricanje od bh. državljanstva bio je u konstantnom rastu do 2023. Naime, od 1996. do 2000. broj zahtjeva kretao se od šest do 63, da bi u 2001. drastično porastao na 2608 zahtjeva, a u 2002. na čak 8346. Godine 2003. državljanstva BiH odrekao se najveći broj građana – njih 9128.

    Od tada broj zahtjeva za odricanje od bh. državljanstva počeo se smanjivati. Građani državljanstvo BiH najčešće zamjenjuju s državljanstvom Njemačke i Austrije. BiH ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom te građani koji stječu državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH.

     

    vecernji.ba

  • Farmeri nezadovoljni, oporavak teče sporo

    Farmeri nezadovoljni, oporavak teče sporo

    Pojava afričke kuge nanijela je ogromne ekonomske gubitke, koji, procjenjuje se, iznose više od 25 miliona KM, dok su indirektni gubici daleko veći. Entitetsko ministarstvo poljoprivrede u RS-u do sada je isplatilo više od 21 milion KM, a radilo se i na donošenju Pravilnika o biosigurnosnim mjerama. Ipak, farmeri nezadovoljni.

    Farme prazne. Oporavak teče sporo. Nedostaje farmerima i novca za nova ulaganja, a pred njih su stavljene nove mjere i uslovi. Dosadašnji način proizvodnje, jasno je, više neće moći primjenjivati. Obnova stočnog fonda na čekanju, a vrijeme ističe.

    „Mi više ne možemo čekati. Mi se moramo pokušati organizovati, jer ako za dva mjeseca ne budemo ubacili svinje u reprodukciju, u proizvodnju, mi cijelu godinu nećemo imati šta prodati“, upozorava Savo Bakajlić, predsjednik Asocijacije udruženja poljoprivrednih proizvođača BiH.

    Do 21. marta na snazi je zabrana ponovnog useljavanja svinja u farme gdje se pojavila afrička kuga, ali su kontrole pokazale da se, nažalost, ne ponašaju svi odgovorno. Donošenjem novog Pravilnika doprinjeće se višem nivou biosigurnosnih mjera na farmama

    „Za farme visokog kapaciteta, visokog nivoa biosigurnosti, Pravilnik će predviđati stroge mjere, a kada su u pitanju ekstenzivna, porodična gazdinstva – ići će se na najblažu moguću varijantu, a koja će dati dovoljne efekte da se smanji rizik u tom dijelu“, objašnjava Dragan Knežević, direktor Veterinarskog instituta ’Dr. Vaso Butozan’.

    Ali, kako te mjere učiniti dostupnim farmerima? 95 odsto njih sa područja Semberije ekstenzivno drže životinje i riječ je o nebranjenom području. Obezbjeđivanje farmi po evropskim standardima jako je skupo, kažu farmeri, koji su zbog pretrpljenih šteta ostali bez mogućnosti bilo kakvog ulaganja.

    „Naš prijedlog je bio da farme koje su već stabilizovane, pokušamo obnoviti. Jednostavno, mi se ne možemo biosigurnosnim mjerama zaštititi od jednog virusa, a koje oni sad nalažu – da je da se pokuša proizvodnja obnoviti, pa ćemo se onda usklađivati sa EU“, dodaje Bakajlić.

    Ipak, riječ struke je zadnja: Za ponovno useljavanje farmi na kojima se ranije pojavila afrička kuga moraju biti stvoreni preduslovi od kojih je najvažniji poštivanje biosigurnsnih mjera. Farmere uvjeravaju u isplativost proizvodnje i pomoć pri obnovi kroz Pravilnik o kapitalnim investicijama.

    „Niko ne garantuje da virus neće opet doći, jer nije zaštićena nijedna zemlja – kao što znate, i ovaj i mnogi drugi virusi su i u najrazvijenijim zemljama. Ali su posljedice manje ako preduzmemo ove mjere“, kaže Drago Nedić, predsjednik ekspertske grupe za praćenje afričke kuge svinja.

    Njegoslav Lukić, predstavnik resora za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede RS-a, tvrdi da proizvodni troškovi neće biti značajno povećani i da će ministarstvo kroz svoj Pravilnik o kapitalnim investicijama ispratiti Pravilnik o biosigurnosnim mjerama te farmerima omogućiti da unaprijede svoju proizvodnju kroz te biosigurnosne mjere.

    Pravilnik je u fazi nacrta, a svjetlo dana bi, navode, mogao vidjeti po prestanku važenja zabrane uvođenja životinja na farme. Na sjednici Vlade RS-a našla se i izmjena uredbe kojom se definiše da oni farmeri čije životinje nisu propisno obilježene, životinje bez poznatog porijekla, te farmeri čija imanja nisu registrovana u Veterinarskom informacionom sistemu, u budućnosti više neće imati pravo na nadoknadu štete u slučaju izbijanja afričke kuge.

    federalna.ba

     

  • Yusri Salameh pronašao mir u Travniku: Oženio Bosanku i otvorio restoran

    Yusri Salameh pronašao mir u Travniku: Oženio Bosanku i otvorio restoran

    Palestinac Yusri Salameh više od godinu dana živi u vezirskom gradu Travniku gdje je odnedavno otvorio i restoran u kojem priprema raznolika jela, ali na palestinski način.
    Oženjen je Bosankom s kojom je zajedno odlučio da nastave živjeti u Travniku, gradu u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, kojeg već osjeća svojim domom.
    U razgovoru za agenciju Anadoliju, Yusri je ispričao da je odlučio da otvori palestinsko-bosanski restoran gdje će posjetioci imati priliku da probaju raznoliku hranu, koja se priprema sa jedinstvenim palestinskim začinima i ukusima.

    “Vidio sam da ovdje postoje ćevapi i pite. Ja zaista volim ćevape i pite, ali želio sam ponuditi nešto novo. Tog dana sam rekao supruzi da ću pokrenuti ‘revoluciju hrane’ u Travniku. Trebalo nam je vremena za planiranje, skupljanje ideja, kupovinu začina i otvorili smo zvanično prošli petak bosanski proizvodi s palestinskim ukusom”, kazao je ovaj Palestinac.

    Kako kaže, već odavno je shvatio da ljudi u Bosni i Hercegovini mnogo vole meso, kao i Palestinci.
    “Zato sam odlučio da otvorim restoran gdje nudimo piletinu, kebab, šiš kebab i druge kebabe, ali na palestinski način, sa arapskim ukusom, dodajući arapske začine, dodajući marinadu. Mariniramo meso dan ranije i ljudima se ovo svidjelo, vole ove naše ukuse, dolaze kada osjete mirise kako se šire”, rekao je Yusri.

    Patnje palestinskog naroda

    Potom se dotakao teškim patnji i strahota s kojima se suočavaju njegovi sunarodnjaci u Palestini, posebno u Pojasu Gazu, gdje su izloženi brutalnim napadima izraelske vojske.
    “U Gazi imam prijatelje i rođake, ali nemam kontakt s njima, izgubio sam kontakt s njima. Ostatak moje porodice je na Zapadnoj obali u Ramallahu, odakle ja dolazim. Zovemo ih telefonom, ali ne smijemo o svemu pričati, jer se sve prati i provjerava. Kada ih nazovem, samo ih mogu pitati, ‘kako ste? Kako su djeca’, jer ako pitam nešto drugo, to bi ih moglo ugroziti”, kazao je.

    Kako ističe, veoma je bolno i srceparajuće kada vidi scene u Gazi gdje svakodnevno ginu civili, žene, djeca.

    “Psihički se osjećam teško i kada razmišljam o tome. Ne možemo jednostavno ništa uraditi. Imamo samo Allaha na našoj strani”, ističe Yusri, dodajući da je ovo početak kraja Izraela.

    “Mi smo pravi vlasnici tog teritorija, tamo živimo i tamo ostajemo, nikada nećemo odustati”, kazao je ovaj Palestinac.
    Njegov otac je protjeran s ognjišta iz Ramallaha krajem 1950-tih godina nakon čega je kao izbjeglica živio u nekoliko zemalja.
    “Nikada više nije mogao da se vrati nazad, pokušavao je cijeli život da se vrati tamo, bar radi posjete, da vidi rodbinu, braću, sestre, svoje selo, ali nije bilo šanse da se vrati, nikada mu nisu dozvolili”, ispričao je.

    Želi da bude ukopan u Palestini ili u BiH

    Yusri je, kako kaže, uspio posjetiti Palestinu tri puta tokom života jer je imao pasoš evropske zemlje, a posljednji put je bio tamo 2019. godine.
    Na kraju je istakao da je rekao porodici da, kada umre, želi da bude ukopan u Palestini ili u Bosni i Hercegovini koju je, kako je kazao, mnogo zavolio i podsjeća ga na njegovu daleku domovinu koju često vidi u snovima.

     

    N1