Category: Vijesti

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) Selvedin Šatorović smatra kako bi i u BiH trebalo razmišljati o uvođenju četverodnevnog radnog tjedna ali je istodobno i skeptičan jer, kako kaže, nije prošla ni inicijativa zastupnika kojom bi se radniku s dosadašnjih 24 sata povećao tjedni odmor na 36 sati.

– Svakako da bi trebalo razmišljati o uvođenju četverodnevnog radnog tjedna. Pokazalo se na primjeru nekoliko razvijenih zemalja Zapadne Europe da takav sistem rada ima pozitivne efekte i na poslodavce i na radnike. No, realno govoreći, mislim da smo mi u Bosni i Hercegovini daleko od uvođenja takvog modela rada – kazao je za Fenu predsjednik SSSBiH Selvedin Šatorović.

Inicijativa na pravo radnika na tjedni odmor

Predsjednik SSSBiH je podsjetio kako je Vlada FBiH prošle godine odbila inicijativu zastupnika u Federalnom parlamentu za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH, uključujući i izmjenu člana 46., koji definira pravo radnika na tjedni odmor.

Tom izmjenom bi se s dosadašnjih 24 sata tjedni odmor povećao na 36 sati tjedno. Također, u tih 36 sati odmora u određenim djelatnostima, u koje spada i trgovačka, obavezno bi se uključila i nedjelja.

– Takvu odluku pravdaju time da bi to imalo negativne posljedice na ekonomiju FBiH iako pokazatelji iz općina koje su uvele zabranu rada nedjeljom govore suprotno. Također, ne trebamo izgubiti iz vida i činjenicu da su neke od najrazvijenih zemalja u Europi odavno uvele takvu vrstu zabrane i da to nije imalo negativne posljedice na njihovu ekonomiju – podvukao je Šatorović.

Kao primjer naveo je Njemačku i naglasio kako je malo vjerojatno da ona nije napravila sve moguće analize eventualnih posljedica uvođenja zabrane rada nedjeljom u trgovačkom sektoru prije nego je donijela takvu odluku.

Nema jedinstvenog rješenja po pitanju zabrane rada nedjeljom

Predsjednik SSSBiH je napomenuo kako na razini naše države ne postoji jedinstveno rješenje glede zabrane rada nedjeljom s obzirom na to da je radno zakonodavstvo na entitetskoj razini.

– Činjenica je da se pitanje zabrane rada nedjeljom najviše veže za radnike i radnice u trgovinama, ali ne trebamo zaboraviti da postoje i druge oblasti u kojima bi se trebalo radnicima osigurati da imaju slobodnu nedjelju – kazao je Šatorović.

Prema njegovim riječima, u ovom trenutku potpuna zabrana rada trgovina nedjeljom na snazi je u Tomislavgradu, Livnu, Kiseljaku i Sanskom Mostu.

– Nažalost, još uvijek ne postoji spremnost kod nadležnih u Federaciji BiH da se barem za oblast trgovine donese jedinstvena odluka o zabrani rada nedjeljom. Naše kolegice i kolege koji rade u trgovini svakako zaslužuju to – poručio je predsjednik SSSBiH.

Isplate naknada za rad vikendom poslodavci ne poštuju

Govoreći pak o poštivanju zakona i ugovora u dijelu isplate naknada za rad vikendom i/ili praznicima, tu još uvijek, podvlači Šatorović, postoje brojni slučajevi da poslodavci to ne poštuju.

Ističe kako radnici u BiH nerijetko rade mnogo više sati nego što bi prema zakonu smjeli, a nemaju slobodne dane ili ih se čak tjera da ‘narade slobodne dane’.

-Nažalost, Uprave za inspekcijske poslove nemaju dovoljan kapacitet da u potpunosti zaštite radnička prava, a prije svega u pogledu prekovremenih sati. To je dodatno otežano izmjenama Zakona kojim se Federalnoj inspekciji rada oduzela nadležnost kontrole kršenja Zakona o radu na terenu – navodi Šatorović.

Neadekvatno plaćeni prekovremeni sati

Pored velikog broja odrađenih prekovremenih sati, dodaje on, dodatni problem predstavljaju neadekvatno plaćeni prekovremeni sati.

-Zato jedan od naših zahtjeva (sindikata), između ostalog, ostaje i jačanje inspekcijskih organa i davanje većih ingerencija inspektorima na terenu – naveo je predsjednik SSSBiH.

Napominje i to, da se veliki broj radnika odlučuje šutjeti jer se boje da ne izgube posao.

– S obzirom na to da kod mnogih radnika postoji bojazan od gubitka posla ukoliko prijave bilo kakva kršenja njihovih prava, veliki broj se odlučuje da šuti. Zato je vrlo teško doći do egzaktnih podataka, ali ono što sa sigurnošću možemo tvrditi je da još uvijek imamo mnogo poslodavaca koji, nažalost, radnicima ne plaćaju rad vikendom i/ili praznicima – zaključuje predsjednik SSSBiH Selvedin Šatorović.

 

Fena

 

Mnogi dužnosnici upozorili su da bi se rat u Ukrajini i dramatično zaoštravanje odnosa na relaciji Rusija – Zapad mogli manifestirati na tradicionalno najtrusnijem europskom tlu, Zapadnom Balkanu.

To je razlog zagovaranja ubrzanog dobivanja statusa kandidata za članstvo Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.

Šansa da “preko reda” dobijemo kandidatski status postoji, naročito nakon što je Zastupnički dom državnog parlamenta usvojio dva ključna zakona na ovom putu. Ali, da bi ovi Zakoni stupili na snagu, treba ih potvrditi Dom naroda.

Ako Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH na sljedećoj sjednici podrži Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, BiH bi se mogla nadati kandidatskom statusu. Ali podrška je neizvjesna, ako je suditi po izjavi prvog čovjeka SNSD-a Milorada Dodika, koji je kazao da to neće proći. U Domu naroda, od pet izaslanika iz reda srpskog naroda, četiri su iz SNSD-a, i njihov glas je presudan za sve odluke.

Bosna i Hercegovine je 2016. godine podnijela zahtjev Europskoj uniji za dobivanje kandidatskog statusa, ali taj trenutak nije iskorišten. Umjesto napretka, došli smo do institucionalne krize i sigurnosnih izazova. Sada je pred domaćim političarima nova prilika, javlja BHRT.

Mislim da je to spasonosno za sve nas ovdje. Ne znam tko može i zbog kojih razloga, koji to neki drugi ciljevi i interesi mogu biti da se europski pristup sad dovodi u pitanje, kazao je član Predsjedništva HNS-a Martin Raguž.

BiH mora kroz svoj sustav odlučivanja kakav ima na razini zajedničkih institucija i u entitetima napraviti neku vrstu deblokade europskog puta. Europska unija treba jasno kazati da će ispuniti obećanje. Kad ispunite uvjete mi ćemo uraditi svoj dio. Europska unija mora to još jedanput podvući, istaknuo je potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak.

Bruxelles bi to mogao podvući sljedećeg tjedna na dvodnevnoj debati o situaciji u Bosni i Hercegovini na kojoj će sudjelovati članovi Predsjedništva, predsjedatelj Doma naroda PS BiH i međunarodni predstavnici u BiH.

Ako se radi o tom momentumu da je Europska unija spremna za svoju sigurnost, sada je ogromna šansa i Bosne i Hercegovine da ubrzano proradi na procesima, kaže za BHRT predsjednik Parlamentarne skupine za jugoistočnu Europu Josip Juratović.

Teško će bilo koja zemlja preko noći ući u Europsku uniju, pogotovo Bosna i Hercegovina, koja prvo mora sustavno riješiti probleme u zemlji, naročito kada je riječ o korupciji, smatra analitičar Velizar Antić.

To bi bilo dobro za narod u BiH, jer poštovala bi se pravila igre, sustav bi sasvim sigurno bio uređeniji. Ali sasvim je sigurno da Europskoj uniji ne odgovara da primi u svoje redove one sustave koji nisu uređeni, napominje Antić.

I dok čekamo uređenje sustava u zemlji, svijet se mijenja. Ubrzani proces Bosne i Hercegovine u međunarodne organizacije domaća je zadaća naših vlastodržaca, koju pojedinci godinama opstruiraju. Hoće li shvatiti da put naše zemlje prema Europi nema alternativu, ili će se zavrtanjem ruku stati u kraj opstrukcijama, mogli bismo vrlo brzo saznati, zaključuje državna televizija BiH.

 

Dnevno.ba

 

U Bosnu i Hercegovinu lane je uvezeno mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti većoj od 401 milion maraka što je, u poređenju sa godinom ranije, više za skoro 19 odsto.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da smo tokom 2020. uvezli ovih proizvoda u vrijednosti od gotovo 337,5 miliona KM.

S druge strane, u prošloj godini izvezli smo mesa i mesnih prerađevina vrijednih tek 110 miliona KM, što je 73 odsto manje od uvoza.

Kad je riječ o uvozu, prednjači goveđe svježe i smrznuto meso, čija se vrijednost u pomenutom periodu sa skoro 165 miliona popela na skoro 216 miliona maraka. Na drugom mjestu je svježe i smrznuto svinjsko meso, kojeg smo lani uvezli u vrijednosti 66,1 milion KM, a godinu ranije 63,1 milion KM.

U ovom periodu izvezli smo 12 miliona KM goveđeg mesa, te nepunih 300.000 KM svinjetine.

Podaci pokazuju da BiH iz godine u godinu bilježi porast uvoza govedine i svinjskog mesa, što našim farmerima predstavlja najveće opterećenje.

Kako bi se smanjio prekomjeran uvoz, domaći proizvođači mesa već odavno traže uvođenje zaštitnih mjera. Riječ je o uvođenju carina na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso od 10 odsto, te taksu od 1,5 KM po kilogramu svinjskog i 2,5 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa.

– Nebrojeno puta smo upozoravali kolike štete nam nanosi prekomjerni uvoz, na što su institucije BiH, koje uređuju carinsku politiku, ostale i gluve i nijeme. Apsurd je da konstantno imamo problem s plasmanom, odnosno tržišne viškove, dok se uvoz hrane odvija nesmetano, čak i u povećanim količinama. To je glavni problem naših poljoprivrednih proizvođača – rekao je za Srpskainfo predsjednik Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, Stojan Marinković.

Među mesnim prerađevinama dominiraju kobasice, kojih je u BiH tokom prošle godine uvezeno skoro 46 miliona KM.

– U izvozu dominiraju konzervirani pileći proizvodi, svježe goveđe meso i meso peradi, a u uvozu svježe goveđe i teleće meso, svinjsko meso i razne vrste kobasica od mesa – saopštili su iz STK.

srpska.info

Usvajanjem Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji BiH, djeca iz porodica slabijeg imovinskog stanja i socijalno ugroženih porodica, imat će pravo na dječiji dodatak u mjesečnom iznosu od 103,17 KM do navršene osamnaeste godine života.

Prema procjenama, ovim zakonom bit će obuhvaćeno oko 80.000 djece u Federaciji BiH. Prijedlog zakona bi se uskoro trebao naći u parlamentarnoj proceduri, nakon što je Vlada Federacije BiH na posljednjoj sjednici utvrdila svojih 12 amandmana, koji su postali sastavni dio ovog zakona.

“Ovim amandmanima mi smo unaprijedili predloženi zakon i značajno ublažili kriterije za ostvarivanje prava, s ciljem da obuhvatimo što veći broj djece i sve nezaposlene porodilje u Federaciji BiH. Pored toga, skratili smo i rokove za usklađivanje kantonalnih, ali i drugih propisa na tri mjeseca, a sve kako bi primjena zakona mogla početi od polovine ove godine”, pojasnio je federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.

Primjena prava utvrđenih zakonom trebala bi početi od 1. jula ove godine, za što je Vlada Federacije BiH u ovogodišnjem budžetu planirala 50 miliona KM, dok će na godišnjem nivou iz budžeta FBiH biti osigurano oko 100 miliona KM.

Uz to, Zakon garantuje da će se dječji dodatak povećavati godišnje, kako bude dolazilo do redovnog usklađivanja najniže plate, što je osigurano nedavno usvojenom uredbom Vlade FBiH.

Budući da je dječji dodatak do sada bio regulisan kantonalnim propisima, dolazilo je do nejednakih prava u zavisnosti od mjesta prebivališta. Analize pokazuju da kantonalni prosjek za dječiji dodatak trenutno iznosi oko 33 KM mjesečno, s tim da postoje i kantona koji uopšte ne poznaju ovo pravo.

Ministar Drljača je istakao da se ovim zakonskim rješenjem, osim što se iznos dječjeg dodatka povećava tri puta u odnosu na trenutni prosjek, garantuju i jednaka prava svakom djetetu u socijalno ugroženim i  porodicama slabijeg imovinskog stanja.

“Posebno želim naglasiti da ovaj zakona ima socijalnu i ekonomsku komponentu. Predstavlja i ulaganje u ljudske resurse, naročito u situaciji sve manjeg rađanja djece i odlaska mladih porodica u inostranstvo. Pored toga, ovim zakonom u jednak pravni položaj dovode se sve nezaposlene porodilje u FBiH, što predstavlja i jedan od segmenata pronatalitetne politike. Ovim zakonom značajno se unaprijeđuje oblast socijalne politike te osiguravaju u značajnoj mjeri ista prava u ovoj oblasti”, istakao je Drljača.

Kada je riječ o porodiljskim naknadama za nezaposlene majke u Federaciji BiH, prvi put se propisuje da ove naknade ne mogu biti niže od 55 posto najniže plate u FBiH, u prvoj godini nakon poroda, što trenutno iznosi 298,65 KM.

To će osigurati minimalnu jednakost, bez obzira iz kojeg kantona dolaze. Kantoni u skladu sa svojim finansijskim prilikama, imaju mogućnost povećavati iznos porodiljskih naknada.

Novčanu pomoć nezaposlena porodilja ostvaruje ukoliko je prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nałazi na redovnom školovanju, odnosno ukoliko se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposlena osoba. Na ovaj način se ukida prihodovni census pri ostvarivanju prava na novčanu pomoć, čime se, prema procjenama, znatno povećava broj korisnika s prijašnjih 2.100 na više od 9.000.

Rok za usklađivanje kantonalnih propisa s odredbama federalnog zakona je tri mjeseca, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

 

kllx

 

U organizaciji Grada Tuzla, Foruma građana Tuzla i Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, na Trgu slobode u Tuzli, pred nekoliko hiljada građana i građanki, jučer je održan skup podrške Ukrajini te miru u Evropi i Bosni i Hercegovini.

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović u obraćanju je rekao kako Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropa nikada nisu bili jedinstveniji i da u takvoj konstelaciji snaga marionete Vladimira Putina  kako ih je nazvao, bit će zaustavljene u BiH.

„Ukrajina danas nije sama. Ni Tuzla danas nije sama. Mi smo se ovdje okupili i okupili su se građani u više od stotinu evropskih gradova da kažu stop agresiji na Ukrajinu, da kažu ‘da, miru’. Boli nas patnja naroda u Ukrajini, bombardovanje Trga slobode u Harkovu i zato sa Trga slobode u Tuzli osuđujemo agresiju na Ukrajinu. Slike užasa iz Ukrajine bude sjećanja na naše patnje iz prošlosti bude i bude u nama strah od budućnosti. Mnogi strahuju od budućnosti, da bi Putin mogao otvoriti još jedan front u BiH pomoću svojih već deklariranih marioneta i separatista. Ne treba se bojati“, rekao je Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Emir Suljagić upozorio je da se na području bh. entiteta RS održavaju mitinzi u znak podrške Putinovoj agresiji.

„Historija je na pleća jednog naroda stavila nesrazmjerno veliki teret. U Ukrajini se doslovno odlučuje sudbina svijeta. Odlučuje u kakvom ćemo svijetu živjeti. Hoćemo li živjeti u svijetu u kojem se poštuju pravila u međunarodnom poretku ili u kojem velike zemlje kao vukovi mogu kada god žele pojesti male zemlje u svom okruženju. U Ukrajini se brani mir u BiH. Najvažniji borac za demokratiju danas je ukrajinski vojnik. Ista ta grupa ljudi koja je napala Ukrajinu ima svoje prijatelje i saveznike u našoj zemlji i, da, ti njihovi prijatelji i saveznici samo čekaju priliku. Svojim izlaskom ste i njima poslali poruku“, kazao je Suljagić.

Predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić je istakao kako će uvijek biti više građana i građanki Bosne i Hercegovine koji će biti na strani civiliziranog svijeta od onih koji podržavaju režime poput Putinovog u Rusiji.

„U ovim teškim trenucima za građane Ukrajine nema niko pravo da šuti, moramo dići glas protiv rata i nasilnog uništavanja života. Moramo dići glas za mir, život i slobodu. Moramo takve poruke poslati da se probudi nada, ali i nadu građanima Ukrajine koji je brane jer imaju pravo na slobodu. Moramo jasni biti da nikada nećemo prihvatiti rat za rješavanje problema. Ruska agresija je to učinila, da mi koji smo preživjeli rat moramo jasno reći da se taj ratni sukob završi“, rekao je Šehić.

 

Vesna Teršelič, iz Centra za suočavanje sa prošlošću u Zagrebu, je istakla:

“Evropska unija treba promijeniti politiku i prema Ukrajini kako bi se zaustavio Putinov napad. Evropska unija treba drugačiju politiku integracija. Možda najvažnije ovdje u Tuzli, koja je znala sačuvati ono malo duše da ste je sačuvali za nas, ali i da je sada sačuvati za Evropu i svijet. Najvažnije je raditi korake ka miru.”

Otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u Sarajevu Serhii Miniailo zahvalio je građanima Tuzle i cijele Bosne i Hercegovine.

„Zahvaljujem se Gradu Tuzla i stanovništvu i građanima BiH koji su se okupili danas u ovom aktu podrške Ukrajini i solidarnosti. Aktu solidarnosti, ne samo Ukrajini nego vrijednostima slobode, nezavisnosti i dostojanstva koji su važni za sve ljude“, rekao je otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u Sarajevu.

Skup podrške Ukrajini i miru u Evropi i BiH na Trgu slobode u Tuzli je okončan dostojanstveno, a nekoliko hiljada građana i građanki je poslalo jedinstvenu poruku savremenom svijetu o zaustavljanju rata u Ukrajini.