Category: Vijesti

  • Susreli se najviši čovjek i najniža žena na svijetu, video njihovog druženja izgleda nadrealno

    Susreli se najviši čovjek i najniža žena na svijetu, video njihovog druženja izgleda nadrealno

    Sultan Kosen iz Turske visok je dva metra i 51 centimetar i nosi titulu najvišeg čovjeka na svijetu.

    Sultan se u Kaliforniji se susreo sa svojom suštom suprotnosti, najnižom ženom na svijetu, Indijkom Jyoti Amge koja je visoka svega 62.8 centimetara.

    Kosen i Amge ušli su 2011. godine u Guinessovu knjigu rekorda i od tada nemaju konkurenciju.

    Turčin je osim visine s rukama dugim 27.5 centimetara i stopalima od 36.5 centimetara također ušao u Guinessovu knjigu rekorda 2009. godine.

    Kosen i Amge su se nakon šest godina ponovo sreli u Kaliforniji gdje su zajedno doručkovali i fotografirali se za uspomenu.

    Kosen i Amge su se također susreli u Kairu 2018. godine na poziv Ministarstva kulture i turizma Egipta i tada su posjetili piramide u Gizi.

    I Sultan i Amge su veoma popularni na društvenim mrežama.

    Kroz snimke i fotografije pokazuju kako izgledaa život najniže žene odnosno najvišeg muškarca na svijetu.

  • Vjetroelektrana Vlašić: Evropska unija odobrila kredit od 36 miliona eura

    Vjetroelektrana Vlašić: Evropska unija odobrila kredit od 36 miliona eura

    EIB Global, finansijski ogranak Evropske investicijske banke (EIB) za aktivnosti izvan EU, odobrio je kredit u iznosu od 36 miliona eura za izgradnju vjetroelektrane snage od 50 MW na Vlašićkoj visoravni, koja se nalazi oko 15 km sjeverozapadno od Travnika.

    Ovaj kredit upotpunjuje bespovratna sredstva u iznosu od 21 miliona eura koja je Evropska unija dodijelila u decembru 2023. putem Investicijskog fonda za Zapadni Balkan (WBIF).

    Pogon je usklađen sa državnim strategijama za obnovljivu energiju i podrazumijeva izgradnju do 18 vjetroturbina i njihovo priključenje na državnu energetsku mrežu te se očekuje da će godišnje proizvoditi oko 115 GWh električne energije.

    Ta proizvodnja jednaka je godišnjim energetskim potrebama 20.000 domaćinstava i godišnjim emisijama od 140.000 tona CO2. Osim što doprinosi ostvarenju ciljeva zemlje u pogledu obnovljivih izvora energije i smanjuje oslanjanje na ugalj, ovaj projekat podržava prelazak na niskokarbonsku ekonomiju i jača održivi razvoj.

    Ovo strateško ulaganje pokazuje odlučnost EIB-a kao EU klimatske banke da poveća svoju finansijsku i tehničku podršku za rješavanje problema vezanih za zelenu tranziciju u BiH i regiji Zapadnog Balkana te podržava ostvarenje energetskih i klimatskih ciljeva zemlje, istovremeno jačajući otpornost ekonomskog razvoja da bi osiguravao stabilno snabdijevanje energijom i stvarao nova radna mjesta. Za EIB Global kao jednog od vodećih finansijera energetske tranzicije i djelovanja na području klime važno je podržavati sve zemlje i regije te se pobrinuti da ova tranzicija bude pravedna i održiva“, izjavio je Kyriakos Kakouris, potpredsjednik EIB-a.

    U pogledu obaveza Bosne i Hercegovine u pogledu provođenja Zelene agende, zemlja je već počela ulagati u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, što će pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, obezbijediti čist zrak i podstaknuti ekonomiju BiH.

    Srđan Amidžić, ministar finansija BiH, rekao je da su projekti ovakvog tipa važni, ne samo u pogledu sve većih klimatskih promjena, već i uticaja na život svih nas.

    Realizacija ovakvih projekata važna je za cijelu Bosnu i Hercegovinu te se nadam da će ih u budućnosti biti mnogo više, a posebno da će naši partneri pomagati razvoj i ulagati u sve krajeve Bosne i Hercegovine ravnopravno. Važno je i nastaviti govoriti o ovakvim i sličnim temama, te podizati svijest javnosti o obnovljivim izvorima energije“, rekao je.

    Projekat vjetroelektrane Vlašić, čija se vrijednost procjenjuje na preko 91 milion eura, u Ekonomskom i investicijskom planu EU označen je kao Glavni projekat 4 – Obnovljivi izvori energije. Evropska unija je izdvojila 21 milliona eura bespovratnih sredstava za njenu izgradnju. Bosna i Hercegovina doprinosi iznosom od 16,7 miliona eura, a razvojna banka KfW kreditom od 16,5 miliona eura.

    Drago mi je da je EU za izgradnju vjetroelektrane na planini Vlašić u mogućnosti obezbijediti bespovratnu pomoć u iznosu od 21 milion eura. Zajedno sa svojim partnerima želimo Bosni i Hercegovini pomoći da iskoristi svoje povoljne klimatske i geografske uslove i počne napredovati na putu prema niskokarbonskoj ekonomiji, smanjenju ovisnosti o uglju i jačanju održivog razvoja. Evropska unija je spremna da BiH obezbijedi finansijska sredstva i stručnost za energetsku tranziciju putem Zelene agende za Zapadni Balkan, Ekonomskog i investicijskog plana kao i novog Plana rasta te da pomogne u energetskoj tranziciji. Energetska tranzicija ključna je za poboljšanje kvaliteta života u BiH i za put prema EU“, izjavio je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler.

    Pored toga, za razvoj ovog glavnog projekta na području obnovljivih izvora energije EIB je u okviru svoje Inicijative za ekonomsku otpornost obezbijedio bespovratna sredstva za tehničku pomoć u iznosu od otprilike 300.000 eura, s namjerom da podrži otporan i inkluzivan rast na Zapadnom Balkanu.

    Očekuje se da će se ovo ulaganje provesti u saradnji s njemačkom razvojnom bankom KfW u okviru Inicijative o uzajamnom povjerenju (MRI), koja pored finansiranja može ponuditi i ekspertizu.

    Vlašić live

  • Uspješan kraj “Česta festa” u Gornjem Vakufu-Uskoplju

    Uspješan kraj “Česta festa” u Gornjem Vakufu-Uskoplju

    Nakon tri dana vrhunskog sadržaja u  JU Centru za obrazovanje, sport i kulturu ”Česta Fest” je završen.

    Treći dan festivala počeo je sa radionicama dramaturgije, glume i plesa koje su vodili naši dragi profesori s Akademije scenskih umjetnosti: Arma Tanović, Amila Terzimehić i Adnan Lugonić.

    Nakon inspirativnih radionica, predstava “Aplauz za naše” BP Tešanj snažnom pričom o vršnjačkom nasilju duboko je dirnula publiku.

    Direktor Centra za obrazovanje, sport i kulturu Vahdet Pidro zatvorio je prvi omladinski festival teatra u našem gradu uz ovu izvanrednu predstavu.

    Teatar mladih ”Česta” zahvaljuje se svima koji su podržali i sudjelovali u ovom izvanrednom događaju.

    Sahat kula

  • Borba za spas rijeka: Naše zajedništvo teče kao rijeka koja ne poznaje granice i podjele!

    Borba za spas rijeka: Naše zajedništvo teče kao rijeka koja ne poznaje granice i podjele!

    U organizaciji Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT i ostalih članica regionalnog saveza “Odbranimo r(ij)eke Balkana”, koji okuplja ekološke aktiviste i aktivistkinje, aktivističke pokrete i udruženja građana iz država regiona, 22. februara, četvrtak, u 18 sati u sarajevskom Kino Meeting Point bit će održana promocija dokumentarnog filma “Zajedništvo”. Svi građani i građanke su pozvani na besplatnu projekciju ovog filma!

    Glavni protagonisti ovog polusatnog filma, autora Svjetlane Panić i Dragana Stanimirovića, su neki od hrabrih borca i borkinja za spas naših rijeka – članovi i članice regionalnog saveza “Odbranimo r(ij)eke Balkana“.

    U njemu je predstavljena borba za spas posljednjih divljih rijeka u našem regionu, kao i snaga promjene koju donose u ujedinjeni građani i građanki.

    Riječni aktivizam vratio je nadu ljudima širom regiona da su promjene i pobjede moguće čak i onda kada se na suprotnoj strani nalaze domaći i strani moćnici, te je tako inspirisao i brojne druge borbe. Braniteljke i branitelji rijeka izgradili su neraskidivo zajedništvo uprkos svim podjelama i danas ovo naše zajedništvo jača i nastavlja da teče kao rijeka koja ne poznaje granice!

    Osnovan u Sarajevu u julu 2021. godine, regionalni savez “Odbranimo r(ij)eke Balkana” okuplja preko 30 neformalnih grupa građana, udruženja građana i pojedinaca udruženih s ciljem zajedničkog i ujedinjenog djelovanja u pravcu zaštite posljednjih divljih rijeka na evropskom kontinentu koje se nalaze pod strašnim napadima energetskih lobija.

    Koalicija za zaštitu rijeka BIH decenijama upozorava
    Foto: Privatni album: Koalicija za zaštitu rijeka BIH decenijama upozorava

    Činjenica da još uvijek postoje planovi za izgradnju oko 3.000 malih i velikih hidroelektrana na Balkanu, od Slovenije pa sve do Grčke, definitivno je znak za uzbunu i poziv za aktivnije djelovanje svih nas zajedno u pravcu onemogućavanja realizacije ovih štetnih projekata. Naravno, naše bajkovite rijeke, koje su dio našeg identiteta i resurs koji se može koristiti u mnoge neenergetske svrhe, nesumnjivo su izložene i brojnim drugim rizicima koji prijete da doprinesu njihovom uništavanju, kao što su zagađenje industrijskim i komunalnim otpadom, uzurpacije riječnih obala, neefikasnost sistema upravljanja otpadom itd.

    Nažalost, u opasnosti nisu samo naše rijeke, već šume i životna sredina općenito, pa je ovaj događaj prilika da okupimo kako riječne aktiviste i aktivistkinje iz Bosne i Hercegovine i regiona, tako i sve naše saveznike koji vode i druge srodne i važne borbe za bolje i pravednije društvo, kako bismo zajednički dali doprinos jačanju ideje zajedništva. Još jednom ćemo ukazati na goruće ekološke probleme u regionu i precizirati daljnje korake u pravcu zaštite naših zajedničkih dobara.

    Lejla Kusturica u Parlamentu BiH
    Foto: Fondacija ACT : Lejla Kusturica u Parlamentu BiH

    Lejla Kusturica, aktivistica i direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, koja se bavi nizom pitanja značajnih za zaštitu životne okoline, ekološku i društvenu pravdu, poziva aktiviste i aktivistkinje iz svih oblasti, kao i sve ostale građane i građanke iz cijele zemlje da prisustvuju ovom događaju i saznaju nešto više o borbama za spas rijeka koje život znače. “Nažalost investitorima i našim političarima kao da ništa nije sveto.

    Vrlo često se planiraju projekti koje lokalne zajednice i ljudi ne žele i koji ne donose opštu korist za sve već pojedinačnu za privilegovane. Međutim, cijela regija se budi i obični ljudi se udružuju da brane i rijeke, i šume i zemlju. Upravo je u našem udruživanju snaga i šansa da se izborimo za dostojanstven život na ovim prostorima”, poručila je ona.

    Iz ovog udrženja pozvali su i predstavnike medija da im se pridruže na press konferenciji koja će biti održana u 17:30 sati, četvrtak, 22. februar, neposredno prije projekcije dokumentarnog filma.

    Radiosarajevo.ba

  • Šta se dešava? Nemoguće kupiti karte za letove Lumiwingsa iz Tuzle

    Šta se dešava? Nemoguće kupiti karte za letove Lumiwingsa iz Tuzle

    Kompanija koja je nakon povlačenja WizzAir-a iz Tuzle uvela jeftine letove prema nekim evropskim gradovima onemogućila je online prodaju karata.

    Pokušali smo kupiti kartu za neke od letova iz Tuzle ali sistem Lumiwingsa za sve letove navodi da su “sold out” što je gotovo nemoguće.

    Direktor tuzlanskog aerodroma Dževad Haličević kazao nam je da se radi o sistemskoj reorganizaciji letova. Dodao je i da se tuzlanski aerodrom bori za svakog putnika ali i da broj putnika koji leti novim letovima nije zadovoljavajući.

    Moguće je da kompanija da bi smanjila gubitke radi reorganizaciju letova kako bi smanjila gubitke u zimskom sistemu letenja pa je i iz tog razloga nemoguće doći do online karata.

    Sezona pojačane frekvencije putnika tek se očekuje i ne bi bilo logično da se kompanija baš pred sezonu povuče.

    Otežavajuća okolnost za poslovanje kompanije svakako je i veliki broj jeftinih letova koji će u aprilu krenuti iz Sarajeva.

    Aerodrom Tuzla  je u januaru mjesecu ostvario promet 19.171 putnika. Ovo je daleko manje nego u istom mjesecu prošle godine kada je aerodrom imao 58.304 putnika. No, nije se ni očekivalo da će ova kompanija ostvariti promet kao WizzAir, zbog znatno manje flote, frekvencije i destinacija letova.

    Podsjetimo, Lumiwings je privatna kompanija iz Grčke koja u svojoj floti ima samo dva aviona.

  • Školsko takmičenje iz fizike u Prvoj OŠ Donji Vakuf

    Školsko takmičenje iz fizike u Prvoj OŠ Donji Vakuf

    Pod mentorstvom nastavnica Jasne Damjanović i Samire Brkić, talentirana skupina učenika osmih i devetih razreda pokazala je svoje izvanredne vještine i znanje na školskom takmičenju iz fizike koji su odžani 13. i 15.02.2024. godine.
    Osmi razredi:
    1. Vinčević Derviš
    2. Omeragić Dino
    3. Sarač Elmedin
    4. Alkić Samra
    5. Kosovac Almedina
    Deveti razredi:
    1. Mukanović Lamija
    2. Sultanović Amina
    3. Cerić Lejla
    4. Sultanović Ajna
    5. Šego Šejla
    Njihov izuzetan trud i angažman zaslužuju veliko priznanje, a želimo im još mnogo uspjeha i zadovoljstva u stjecanju novih spoznaja iz fizike, koja je jedna od temeljnih nauka koja nam pomaže razumjeti svijet oko nas na dublji način. Neka njihova strast i predanost nastave svijetliti, potičući ih da istražuju, uče i ostvaruju svoje snove.
  • Uspješne akcije policijskih službenika tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga MUP SBK

    Uspješne akcije policijskih službenika tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga MUP SBK

    Tokom proteklog vikenda na području Srednjobosanskog kantona prijavljena su 4 krivična djela.

    Dana 19.02.2024.godine oko 10,30 sati u mjestu Kruščica, općina Vitez, policijski službenici Sektora kriminalističke policije i Jedinice za specijalističku podršku su na osnovu naredbe Općinskog suda Travnik izvršili pretres porodične kuće koju koriste V.H. rođena 1953.godine i A.H. rođen 1993.godine. Prilikom pretresa, kod istih su pronađene određene količine materija za koje se sumnja da su opojne droge speed i cannabis, kao i dva plinska pištolja sa pripadajućom municijom.

     

     

     

     

    Istog dana, oko 15,00 sati u ulici Žitarnica, općina Travnik, policijski službenici Sektora kriminalističke policije izvršili su kontrolu osobe A.I. rođen 1977.godine iz Travnika. Tom prilikom isti je dobrovoljno predao određenu količinu zeljaste materije za koju se sumnja da je opojna droga cannabis.

    Uspješnu akciju izveli su i policijski službenici tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga PU Kiseljak, koji su istog dana izvršili kontrolu i pregled putničkog motornog vozila marke VW Passat, kojim je upravljao S.M. rođen 1991.godine iz Lukavca. Tom prilikom, kod istog je pronađena  određena količina bijele praškaste materije za koju se sumnja da je opojna droga speed.

    U saradnji  sa nadležnim kantonalnim tužilaštvom protiv osumnjičenih se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.

    JAVNI RED I MIR

    Evidentirano je 8 slučajeva narušavanja javnog reda i mira.

    SIGURNOST  SAOBRAĆAJA

    Evidentirano je 6 saobraćajnih nezgoda u kojima je 1 osoba zadobilo teže i 4 osobe lakše teže tjelesne povrede.

    Dana 19.02.2024.godine oko 17,35 sati na magistralnom putu u mjestu Stojkovići, općina Novi Travnik dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali:

    • Vozač I.A. rođen 2005.godine iz Travnika, koji je upravljao putničkim motornim vozilom marke Seat i
    • Pješakinja  J.M. rođena 2005.godine iz Novog Travnika, koja je u ovoj nezgodi zadobila teže tjelesne povrede.

     Uviđajne radnje na licu mjesta nezgode izvršili su policijski službenici PS Novi Travnik.

    Zbog različitih prekršaja iz oblasti saobraćaja uručena su ukupno 182 prekršajna naloga, od kojih je 50 naloga uručeno zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.

     

     

     

     

  • Pomozi.ba: Za 24 sata prikupljena sredstva za liječenje malene Nahle Numić

    Pomozi.ba: Za 24 sata prikupljena sredstva za liječenje malene Nahle Numić

    Udruženje Pomozi.ba objavilo je da su prikupljena sredstva za liječenje malene Nahle Numić.

    Nahla Numić iz Travnika je 19. januara tekuće godine napunila godinu dana. Sada bi trebala početi izgovarati prve riječi, ali to nije moguće jer joj je ustanovljeno obostrano oštećenje sluha, a u njenom organizmu je detektovan citomegalovirus.

    Za ugradnju kohlearnih implantata ovoj preslatkoj bebi potrebno je 34.500 eura. Kohlearni implantat je vještačko unutrašnje uho, a idealno vrijeme za ovu operaciju je od 12 mjeseci života pa do 24 mjeseca.

    “Za 24 sata prikupili smo sredstva za liječenje malene Nahle Numić zahvaljujući vašoj pomoći. Ovim putem vas molimo da pomognete i Bahri Goran za koju smo prije sat vremena pokrenuli apel sa humanitarnim brojem 17043. Ona se u jednoj od istanbulskih bolnica bori za život, a njene kćerkice žive u neizvjesnosti da li će njihova mama ozdraviti i vratiti se kući”, navodi se u saopštenju iz Udruženja Pomozi.ba.

     

    federalna

  • Zbog rasporeda i kategorije graničnih prijelaza: Bh. ekonomija trpi ogromne štete

    Zbog rasporeda i kategorije graničnih prijelaza: Bh. ekonomija trpi ogromne štete

    Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u ovoj godini planira izgradnju novih međunarodnih graničnih prijelaza u Uvcu, između BiH i Srbije, te Strmici, na granici BiH i Hrvatske.

     

    Dva prijelaza

    Planom investicija za 2024. godinu procijenjena vrijednost ova dva prijelaza iznosi milion maraka, po 500.000 KM za oba.

    – Kad je u pitanju rekonstrukcija, u 2024. godini je planirano za međunarodni granični prijelaz Izačić, između BiH i Hrvatske, 500.000 KM. Za prijelaz Rača, između BiH i Srbije, 500.000 KM, za prijelaz Ustibar prema Srbiji 400.000 KM i za prijelaz Ripač, na granici BiH i Hrvatske, 300.000 KM. Planirano je da se izvrši i adaptacija objekata carinskih ispostava Bosanski Novi i Višegrad s planiranim ulaganjima od po 300.000 KM – kazao je za “Avaz” Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije UIOBiH.

    Uvjet planiranim ulaganjima je usvajanje budžeta institucija BiH za ovu godinu.

     

    Satima čekaju

    Šef Sektora za transport Vanjskotrgovinske komore BiH Zijad Sinanović kaže da BiH ima sistemski problem s rasporedom graničnih prijelaza, ali da je ovo pitanje aktuelno samo u ljetnim mjesecima i u vrijeme praznika, kada zastoji na granicama traju satima.

    – Nejednaka je opterećenost i palijativna, privremena rješenja više ne predstavljaju rješenje. Gotovo 70 posto našeg izvoza usmjereno je prema zemljama EU i logično je da imamo preveliko opterećenje na sjeveru i sjeverozapadu. Šezdeset posto prelazaka teretnih vozila odvija se preko četiri granična prijelaza – Orašje, Šamac, Bosanski Brod i Bosanska Gradiška, od 15 kojih imamo – kaže Sinanović.

     

    Gubici od 122 miliona eura

    Dok bi, prema planovima UIOBiH, izgradnja jednog graničnog prijelaza koštala oko pola miliona maraka, gubici koje trenutno trpimo zbog stanja na granicama mnogo su veći. Po metodi koju je primijenila Privredna komora Hrvatske, VTK je uradila analizu štete.

    – U 2022. godini 122 miliona eura smo izgubili zbog zadržavanja na 15 graničnih prijelaza, i to ako računamo minimalna zadržavanja od dva-tri sata, iako znamo da su ona mnogo duža – kaže Sinanović.

  • Policajci iz Srednjobosanskog kantona češće na ljekarskim pregledima

    Policajci iz Srednjobosanskog kantona češće na ljekarskim pregledima

    Događaj iz Tuzle u kojem je policijski službenik iz službenog naoružanja usmrtio ženu, osim što je značajno uznemirio javnost, pokrenuo je lavinu pitanja o radu i provjerama policijskih službenika koji imaju vatreno oružje. Podaci o sistematskim pregledima policajaca u pojedinim kantonima su zabrinjavajući jer provjere nisu vršene godinama. U Zeničko-dobojskom i Srednjobosanskom kantonu stanje je malo bolje u odnosu na većinu drugih kantona, ali i dalje nije onakvo kakvo bi trebalo da bude jer su pravljene dugogodišnje pauze između pregleda.

    U MUP-u Srednjobosanskog kantona ističu da ljekarske preglede policijskih službenika rade periodično, prema važećem Pravilniku, kao i to da je u pripremi realizacija narednog ljekarskog pregeda za policijske službenike u SBK.

    MUP SBK

    Obavještavamo Vas da su policijski službenici Uprave policije MUP-a Srednjobosanskog kantona posljednji redovni ljekarski pregled obavili krajem 2019. i početkom 2020.godine. Važećim Pravilnikom o zdravstvenim pregledima policijskih službenika MUP-a SBK/KSB Travnik, propisano je da se redovni zdravstveni pregledi policijskih službenika obavljaju periodično svake 4 godine. Shodno navedenom, već je pokrenuta procedura oko obavljanja redovnog ljekarskog pregleda za policijske službenike našeg ministarstva.

    Stručnjaci upozoravaju da su policijski službenici taoci rukovodećih struktura i politika koje po svojim procjenama, što se, ocjenjuje naš sagovornik, mora mijenjati i zakonski precizirati, odlučuju kada će policijski službenici u kantonima biti podvrgnuti ljekarskim pregledima.

     

    TAIB SPAHIĆ, stručnjak za sigurnost

    Ovdje kod nas u Federaciji događa se jedna paradoksalna situacija da zaštitari i čuvari unutrašnjih službi po zakonu i propisima imaju više provjera, svake dvije godine od stručne obuke, provjera psihički, psihofizički, provjera rukovanjem vatrenim oružjem, nego što policajac ima za svojih trinaest policijskih ovlasti.

    Kao jedan od razloga zbog kojeg u većini kantonalnih policija nisu rađeni ljekarski pregledi i druge provjere po 20 i više godina, stručnjaci ističu i nikad završenu reformu policije u BiH koja je trebala centralizirati, ali i odrediti mehanizme kontrole za mnoge važne policijske aktivnosti.

     

    bhrt