Category: Vijesti

U jedanaest godina prosječna neto plaća po zaposlenom u Federaciji BiH porasla je za 459 KM, s tim da je samo u posljednje tri godine uvećana za 303 konvertibilne marke

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u FBiH u decembru 2020. godine iznosila je 993 KM, a pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom bila je 51,57 posto, što je za 6,5 posto više nego što je to bio slučaj u decembru 2023. godine

Sve manja mogućnost pronalaska domaće radne snage, kao i nemogućnost zadržavanja kvalificiranih radnika u posljednje vrijeme dovode do rasta cijena rada u Federaciji BiH, međutim, visoka stopa inflacije i svakodnevni rast cijena to povećanje čine nevidljivim, piše Večernji list BiH.

Podaci po godinama

U jedanaest godina prosječna neto plaća po zaposlenom u Federaciji BiH porasla je za 459 KM, s tim da je samo u posljednje tri godine uvećana za 303 konvertibilne marke. Naime, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za decembar 2023. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.296 KM i nominalno je niža za 1,1 posto, a realno za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u Federaciji BiH u decembru 2020. godine iznosila je 993 KM, a pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom bila je 51,57 posto, što je za 6,5 posto više nego što je pokrivenost sindikalne potrošačke košarice bila prosječnom plaćom u decembru 2023. godine.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za decembar 2012. u Federaciji BiH iznosila je 837,30 KM, dok je za taj isti mjesec prosječna bruto plaća iznosila 1278,67 KM. Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju kako je u odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna isplaćena neto plaća za decembar 2023. godine nominalno viša za 9,8 posto, a realno viša za 9 posto.

Nadalje, analiza podataka prema djelatnostima pokazuje da je u decembru 2023. u odnosu na studeni iste godine došlo do povećanja mjesečne neto plaće najviše u djelatnostima financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja – za 3,9 posto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti za 2,1 posto te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti za 1,9 posto.

Usporedba

U isto vrijeme najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u djelatnostima prerađivačke industrije – za 4,3 posto, djelatnosti prijevoza i skladištenja za 2,8 posto i djelatnosti vađenja ruda i kamena za 2,3 posto. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za decembar 2023. godine u Federaciji BiH iznosila je 2018 KM i nominalno je niža za 0,9 posto, a realno za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna bruto plaća zaposlenih za decembar 2023. godine nominalno je viša za 10,2 posto, a realno je viša za 9,3 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za decembar 2023. godine iznosila je 2882,90 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom bila je oko 45 posto. Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih jedno pohađa srednju, a drugo osnovnu školu.

Šta čini potrošačku korpu

Potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva je postotak udjela pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj košarici): prehrana – 44,39 posto, stanovanje i komunalne usluge – 13,75 posto, higijena i održavanje zdravlja – 9,31 posto, obrazovanje i kultura – 10,41 posto, odjeća i obuća – 10,41 posto, prijevoz – 4,79 posto, održavanje kućanstva – 6,94 posto.

U kategoriji prehrane korištene su cijene iz triju trgovačkih centara za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja, ubrojeni su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, priopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Stanje socijalne potrebe termin koji postaje potpuno uobičajan. U tom stanju sve je više bh. građana. Niska primanja, vrtoglavi rast cijena. Siromašnih sve više.

Tako su redovi pred javnim kuhinjama širom Bosne i Hercegovine sve duži. Tako je i u banjalučkom „Mozaiku prijateljstva“.

Od prosječne, a posebno od minimalne plate, nemoguće je živjeti. Radnik ne može da zaradi onoliko koliko mu je potrebno novca za jedan mjesec, upozoravaju sindikati.

Reformu poreskog, ali i socijalnog sistema davno je trebalo provesti. Socijalne pravde nema. Radnici se ne bune. Raslojavanje stanovništva sve veće, upozoravaju ekonomisti.

U Bosni i Hercegovini, prema objavljenim podacima UN-a u prošloj godini, 15 odsto stanovništva je apsolutno siromašno. Pomoć je potrebna gotovo svima.

U Federaciji Bosne i Hercegovine je predložen novi zakon o unutrašnjoj trgovini i među brojnim drugim mjerama inicirano da prodajni objekti ne rade nedjeljom.

Zakon je predložen iz Federalne vlade te u parlamentarnu proceduru upućen u formi nacrta i kao takav kandidiran za jednu od tačaka dnevnog reda sjednice Predstavničkog doma Federalnog parlamenta sazvane za 4. mart.

Kad će eventualno biti u najavljenom dnevnom redu Doma naroda, zasad nije poznato, ali se zna da nijedan pa ni ovaj zakon u Federaciji ne može stupiti na snagu bez podrške oba doma.

Već i sama proceduralna forma nacrta znači da bi tekst, nakon prvog kruga izjašnjavanja i eventualne podrške Parlamenta, a prije drugog, konačnog glasanja oba doma, mogao biti upućen u javnu raspravu, što nije neobično u parlamentarnoj praksi.

Stoga je nemoguće predvidjeti da li će i kada eventualno biti konačno izglasan u Parlamentu i u tom slučaju, stupiti na snagu po objavi u Službenim novinama.

Ukoliko nacrt odobre oba doma, daljni put teksta vremenski može zavisiti od roka određenog za okončavanje eventualne javne rasprave a i od pitanja kad će po njenom završetku ponovno biti pred članovima oba doma na zasebnim sjednicama, tada već u formi konačnog prijedloga.