Category: Vijesti

Na području Hercegovine u protekla 24 sata požar je ugašen na 10 lokacija, dok se na četiri lokacije vatrogasci još bore sa vatrom, podaci su Republičke uprave civilne zaštite RS.

Požari su ugašeni u Nevesinju u mjestima Bijenja, Rogače, Jarčište, Sopilja, Podgrađe, Žiljevo, Donje Brežine – Šurići.

Na području Nevesinja i dalje je aktivan šumski požar na liniji Zmijici-Udrženja, kao i na relaciji Bukvica-Biograd.

Gatački vatrogasci ugasili su požar na Čemernu, gdje je gorjela suha trava, nisko rastinje i stubovi za struju.

Na području Gacka ugašen je požar i kod sela Dramešina, dok je i dalje aktivan požar na relaciji Slivlja-Police.

U Bileći je požar ugašen na liniji Bodenik – Šobadine – Gornji Mirilovići – planina Viduša.

Trebinjski vatrogasci još vode borbu sa požarom kod Bogojević Sela, ali je vatra lokalizovana, saopšteno je iz civilne zaštite.

Sajam zapošljavanja u Banjaluci, na kojem su se predstavile slovenske firme, samo je potvrdio ono što je na sceni nekoliko godina – enormna zainteresiranost radnika za rad ne samo u Sloveniji i Njemačkoj, nego i za druge zemlje Evropske unije. Stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajući odlazak kvalificirane radne snage. Samo u prošloj godini BiH napustilo 170 hiljada ljudi.
Već u jutarnjim satima na sajmu zapošljavanja u organizaciji firmi iz Slovenije u Banjaluci bila je gužva. Među onima koji traže posao je i 32- godišnja Slađana Kragulj, inžinjer poljoprivrede.

SLAĐANA KRAGULJ, inženjer poljoprivrede
Trenutno tražim posao u Sloveniji jer sam proglašenjem tehnološkog viška ostala bez posla. Imam iskustva šest i po godina,radila sam u poljopr apoteci i kao agronom u jednom preduzeću. Ovo što mi ovdje u BiH nude je zaista mizerija za moju struku.
A Slovenija koja je objavila oko stotinu deficitarnih zanimanja traži, pored stručnjaka u IT sektoru, i radnike u proizvodnji svih profila, od zidara, električara, bravara do vozača kamiona.

BARBARA ZONTA, MojeDelo.com
Danas potražujemo puno profila, radnike informatičare, radnike vozače, proizvodnja kompletna, puno naših firmi zaista daje priliku za posao.

JANES PLIVNI, “Livar” Slovenija
Tražimo radnike u proizvodnji, CNC operatere, radnike za pjeskarenje, brušenje, kao i radnike za održavanje sistema.
Samo je posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine od 2013. godine izdato više od 90 hiljada radnih dozvola za rad u Sloveniji i Njemačkoj. Zainteresovanost raste, pa je tako u prošloj u odnosu na 2020. za Sloveniju izdato 10 hiljada radnih dozvola više.

Agencija za rad iz zapošljavanje BiH
“Što se tiče ove godine, kada poredimo prva tri mjeseca sa istim periodom 2021. godine, mi trenutno imamo povećanje dobijenih oglasa iz Slovenije za 35,75%, zatim povećanje oglašenih radnih mjesta za 42,16%, povećanje realizacije oglasa za 100,85%, te povećanje broja izdatih radnih dozvola za 43,4%.”
Zvaničnih podataka nema za ukupan broj odlazaka bh. radnika u sve zemlje Evropske unije, ali prema podacima sindikalnih organizacija, samo je u prošloj godini, simbolično rečeno, BiH manja za grad veličine Banjaluke.

LEJLA ČAUŠEVIĆ SUĆESKA, Savez samostalnih sindikata BiH
Činjenica je da je BiH u pandemijskoj godini napustilo 170 hiljada ljudi a šta će biti sada nakon otvaranja granica, popuštanja svih mjera ta brojka će se nažalost popeti na broj od više od 300 hiljada.
Ovaj podatak znači da ne odlaze samo radnici već i kompletne porodice. Zabrinjavajuće je, ističu stručnjaci, što BiH ostaje ne samo bez mladih ljudi već ostaje i bez kvalifikovane radne snage. Opravdano postavljaju pitanje ko će to ostati da radi u BiH?

Koliko je tačno migranata ušlo u BiH u 2022. teško je reći jer Ministarstvo sigurnosti i Služba za poslove sa strancima imaju različite podatke. Ali, jedno je očigledno – o migrantima više nitko ne priča, kao da su “u zemlju propali”. Ista pitanja portal Srpskainfo je poslao na adrese pomenutih institucija, ali su dobili brojeve koji se ne podudaraju.

U Službi za poslove sa strancima BiH kažu da, prema evidencijama s kojima raspolažu, zabilježeno je blago povećanje broja migranata u odnosu na isti period lani. “U prethodnoj godini za navedeni period registrirano je 1103 migranta, dok je trenutačno registrirano 1.556” kažu u Službi. Istodobno, na pitanje koliko je ilegalnih migranata ušlo na teritoriju BiH u 2022. i koliki je taj broj u odnosu na isti period 2021., iz Ministarstva sigurnosti dobili su odgovor:

“U periodu 01.01.-23.03.2022. Službi za poslove sa strancima ukupno je prijavljeno 1890 nezakonitih migranata, dok je u istom periodu prošle godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 2.266 nezakonitih migranata, što prestavlja smanjenje od 16,59%” kažu u Ministarstvu sigurnosti BiH. Dušanka Majkić, članica Zajedničke komisije za obranu i sigurnost PS BiH, smatra da BiH uopće nema dokument koji govori u kakvom sigurnosnom okruženju živi.

Za izvještaje o stanju sigurnosti i izvještaje o stanju migracija, koje parlament povremeno dobiva, tvrdi da su neusporedivi i da se iz njih ne može vidjeti je  li napredujemo ili nazadujemo.

– Nažalost, važnost tema za medije je relativna, pa su pandemija covid 19 i invazija Rusije u Ukrajini top teme koje jednostavno nameću sebe u prvi plan zbog implikacija – kaže komunikolog i viši asistent na FPN Banja Luka, Borislav Vukojević i dodaje da to ne znači da problem migranata ne postoji

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, zastupnici su većinom glasova prihvatili Prijedlog zakona koji najavljuje da Federacija prvi put preuzima na sebe isplatu dječijeg dodatka od po 103 KM za oko 90.000 djece godišnje, svakog mjeseca dok ne napune 18 godina.

To su djeca iz porodica čiji prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plaće u FBiH.

Podizanje navedenog cenzusa na 51 posto, i to ne najniže, nego prosječne plaće u FBiH, ostavljena je kao mogućnost Federalnoj vladi nakon pola godine od primjene ovog zakona, što je inicirao zastupnički klub Stranke demokratske akcije.

Ovim zakonom je najavljena i podrška u iznosu oko 298 KM mjesečno nezaposlenim porodiljama u FBiH godinu dana nakon poroda.

Da bi zakon stupio na snagu, treba da ga prihvati većinom glasova i Dom naroda.

Službeni naziv mu je Prijedlog zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH.

Današnje prihvatanje u Predstavničkom domu je predsjedavajući Mirsad Zaimović prokomentirao kao odlično obavljen posao te nastavio voditi zasjedanje drugim tačkama dnevnog reda.

federalna.ba/Fena