Category: Vijesti

Nakon skoka cijena svih životnih namirnica, poskupjela je i do sada najjeftinija vrsta mesa. Cijene pilećeg mesa u našoj zemlji zabilježile su rast i do 30 posto, pa kilogram bijelog mesa u pojedinim marketima doseže čak i oko 15 maraka. Što je razlog poskupljenja i može li se rast cijena zaustaviti?

Kilogram piletine u Bosni i Hercegovini sada košta skoro 15 maraka, koliko je prije samo nekoliko mjeseci bio kilogram teletine. Dok ogorčeni potrošači smanjuju gramažu kako bi se na trpezi našlo barem nešto mesa, ništa bolje nije ni proizvođačima, koji kažu da su, uprkos poskupljenju, ispod granice rentabilnosti.

Edin Jebandžić, predsjednik Koordinacijskog odbora peradara i živinara BiH

“Apsolutno smo svjesni činjenice da je ovo veliki udar na građanstvo, ali nažalost ovo nije hir proizvođača to ne treba niko da pomislli, ovo je teška posljedica tog sukoba na istoku Evrope.”

Da li se nagli porast cijena može zaustaviti i čemu se mogu nadati i proizvođači i potrošači?

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

“Onda kada se ukaže potreba i kada nadležne entitetske institucije pokrenu proceduru prema ministarstvu uz adekvatno obrazloženje uvijek je ministarstvo spremno da predloži Savjetu ministara uvođenje zaštitnih mjera.”

Iako u slučaju potrebe mogu zabraniti izvoz i ograničiti marže, u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kažu da takav zahtjev od entitetskih vlada još nije stigao.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

“Konkretnih zahtjeva za uvođenje drugih mjera izuzev drvnih sortimenata nije bilo, ali u svakom smislu moramo imati odgovoran pristup prema realnom sektoru, sigurno na temelju dobre analize i iskazane potrebe neće izostati angažmna Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.”

Porast cijena je neminovan imajući u vidu poskupljenje proizvodnje, kažu u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske.

Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srpsk

“Za potrošače to nije dobro, ali za proizvođače je dobro ,ali oni su i sa ovim cijenama na ivici rentabilnosti. Moramo biti realni, zato što, otišla je hrana izuzetno mnogo što direktno utiče na proizvodnju, a to se odražava na krajnjeg potrošača koji mora da kupi kilogram mesa u prodavnici.”

Dok entitetske vlade prate situaciju i utvrđuju činjenično stanje, peradari u Federaciji Bosne i Hercegovine najavljuju proteste i traže podršku nadležnih.

Edin Jebandžić, predsjednik Koordinacijskog odbora peradara i živinara BiH

“Mi smatramo da ovi efekti finansijski iz inflacije koja je velika treba da podnesu dio tereta i u peradarstvu, za sada to ne rade. Mi očekujemo da entitetske vlade ozbiljniju potporu daju peradarstvu i živinarstvu u BiH”

Ekonomisti kažu da je ovo samo vrh ledenog brijega i da nam u narednom periodu slijedi “ekonomsko otrežnjenje”.

Aleksa Milivojević, ekonomista

“Jedna provala inflacije i možda i 200 i 300%. To nije ništa drugo nego priprema ekonomskog sloma, to je vrijeme koje se približava.”

Peradari upozoravaju da slijedi postepeno gašenje proizvodnje ili će povećane troškove proizvodnje morati nadoknaditi višim cijenama piletine, zbog čega će na kraju ispaštati građani.

Stalni politički sukobi i loša ekonomska situacija razlog su odlaska stotina hiljada ljudi iz Bosne i Hercegovine. No, uprkos brojnim preprekama, ima i onih koji žele stvoriti budućnost na ovim prostorima.

Dok se hiljade mladih spakovalo i otišlo iz BiH u novo poglavlje svog života, Aiša Čorbo otvorila je vrata svog ostvarenog sna ne napuštajući državu. Njen sportski studio za žene i djecu već prima polaznike. Poseban sistem vježbanja obilježen lebdećom jogom, gimnastikom i plesom privlači mnoge.

”Kroz ljuljanje radimo određene vježbe što čini treninge jako zanimljivim i drugačijim. Ovo je za sve starosne dobi odnosno za djecu od tri godine, pa do tinejdžerskog doba i naravno za odrasle žene”, kazala je Aiša Čorbo.

Put do pokretanja biznisa nije bio lagan. Ova karate majstorica koja je radila i kao odgajateljica kaže da je to dug i težak proces.

”Mislim da se u konačnici isplati zato što BiH ostaje na nama, na nama mladima i dužni smo da je njegujemo i da je guramo da bude bolja!”, dodala je Čorbo.

Najveća odgovornost u tom kreiranju bolje države je na nadležnima. Osim što ne ukidaju brojne namete, oni određuju i nedostatne podsticaje. Najavljuju da će značajnija izdvajanja biti uskoro.

”Vjerovatno će biti brzo na Vladi da se izdvoji milion maraka za sve oni koji su start-up da mogu učestvovati na javnom pozivu i gdje bi mi učestvovali u finansiranju nabavke mašina i tako olakšali njihov taj start”, naglasio je Amir Zukić, ministar razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH.

Podsticaje daju i neprofitne korporacije, ambasade, te EU kroz različite projekte. Također i nove tehnologije mladima otvaraju mogućnost ostanka. Tarik Horozović, mladi bh. inovator i student računarstva i informatike, planira to iskoristiti i ostati u državi.

”Ja sam u takvoj struci da mogu da radim iz BiH za stranu platu i to mi je plan za budućnost, time da se bavim. Što se tiče neformalnog obrazovanja jako često je zanemarano od institucija.. ministarstava i slično, ali i od samih studenata koji su navikli na formalni način obrazovanja i koji misle da je diploma koju dobiju sama dovoljna da dobiju posao”, kazao je student Tarik Horozović.

On se dokazao i na takmičenju inovacija u Rumuniji osvojivši drugo mjesto. U svemu je, kaže, znanje, želja i stalno obrazovanje najvažnije. Svjesna toga je i Anesa Čutuna. Neformalno obrazovanje je mogućnost koju veliki broj mladih ne koristi.

”Uvijek sam tražila da negdje idem, da nova znanja i iskustva stičem, te da iskoristim neke prilike koje se pružaju u cijeloj BiH. Zapravo, cilj mi je da steknem iskustva koja ne mogu naučiti u formalnom obrazovanju”, istakla je studentica Anesa Čutuna.

Ovakvi proaktivni, energični mladi ljudi mogu donijeti promjene. Nažalost, hiljade i hiljade takvih već je otišlo. No, vrijeme je za zaokret, poručuju neki od njih. Svim mladima treba samo podrška, podsticaj i uklanjanje brojnih birokratskih barijera.

N1