Još jedan jak zemljotres pogodio je BiH, nešto prije 03:00 sata ujutro. Kako javlja EMSC, ovaj zemljotres je bio jačine 4,6 po Rihteru.
Epicentar je bio 10 kilometara od Stoca, odnosno 30 kilometara od Mostara.
Podsjećamo, zemljotres jačine 5,6 stepeni po Rihterovoj skali zabilježen je večeras s epicentrom u Stolcu, potvrđeno je zvanično iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Zemljotres koji se dogodio večeras u BiH, nešto iza 23 sata, odnio je i prvu žrtvu.
Riječ je o djevojci iz Stoca na čiju je kuću pala stijena. Članovi njene porodice za Klix.ba su potvrdili da je djevojka, nažalost, preminula.Riječ je o djevojci inicijala E.S. 1994. godište.
Ona je prabačena u Kantonalnu bolnicu u Mostaru. No, ljekari su mogli samo konstatirati smrt.
Nekoliko osoba povrijeđeno je u Stocu, Ljubinju i drugim hercegovačkim gradovima.
Direktor Doma zdravlja Stolac Kazimir Raguž obratio se večeras novinarima nakon snažnog zemljotresa koji je nešto iza 23 sata pogodio našu zemlju.
Epicentar je bio u blizini Stoca, pa je taj grad jedan od najteže pogođenih.Kako smo ranije objavili, jedna djevojka je nažalost preminula, nakon što je stijena pala na njenu kuću.
Raguž je kazao da, osim tog slučaja, nema teže povrijeđenih građana Stoca.
izvor:klix.ba
Koliko se kafe smatra previše kafe? Možda će vas začuditi, ali zapravo je preporuka da ljudi ne piju više od 28 kafa sedmično, što je otprilike četiri kafe dnevno. Međutim, konzumiranje veće količine od toga može imati negativne učinke na zdravlje – posebno na životni vijek.
Prosječna šolja sadrži 95 miligrama kofeina. Dakle, ako biste popili više od četiri kafe, dnevno biste unijeli oko 500 miligrama kofeina. Jedna studija časopisa Journal of Psychopharmacology izvještava da konzumacija kofeina u toj mjeri može uzrokovati visoku razinu stresa, tjeskobe, pa čak i depresije. Konzumacija više od 1000 miligrama kofeina sedmično pokazala se u istraživanju kao prediktor visoke anksioznosti.
Tjeskoba i stres stvari koje treba riješavati s medicinskim stručnjakom, a pritom je važno također procijeniti unos kofeina i razgovarati o eventualnim promjenama navika u tom pogledu.
Redovita konzumacija kafe može uzrokovati probleme s uobičajenim navikama spavanja, osobito ako redovito ispijate kafu poslijepodne. Istraživanje provedeno nad 197 srednjoškolaca pokazalo je da su se oni koji su unosili više kofeina budili ranije i bili pospaniji tokom dana u usporedbi sa skupinom koja je unosila manje količine kofeina. Iako redovito ispijanje kafe ima puno zdravstvenih prednosti, preporuča se svođenje dnevnog unosa kafe na minimum, i to ujutro, kako biste imali kvalitetniji san noću.
Jedna kontrolirana studija pokazala je da ispijanje 100 miligrama kofeina između svakog sata do pet sati nije izazvalo ubrzan rad srcam. Međutim, utvrđeno je da ispijanje velikih količina ipak može dovesti do izmijenjenog ritma otkucaja srca.
Jeste li ikada doživjeli da se tresete nakon previše kafe? To se zapravo može definirati kao predoziranje kofeinom. Healthline navodi da to može uzrokovati glavobolju, tremu, poteškoće sa spavanjem i povećani broj otkucaja srca. Ako imate bilo koju od ovih teških nuspojava, trebate potražiti liječničku pomoć.
Prirodno je da se okrenete kafi ili drugim oblicima kofeina kada se osjećate umorno. Ali jeste li znali da previše kofeina zapravo može imati negativan učinak? Pogotovo ako uključuje dodane šećere. U studiji koju je objavila Innovations in Clinical Neuroscience, utvrđeno je da redovito ispijanje kofeinskih napitaka, osobito sa šećerom, uzrokovalo je mentalni umor sudionika.
Škola košarke “NEVER STOP” osvojila je turnir pobjedom nad ekipom KK Star Fojnica i u finalu HKK Zrinjski rezultatom 52:68 !
Jasmin Behrem stanardno fenomelan kapitenski sa Melićem, Kurićem, Kerom, Šutkovićem te borbenim Zahirovićem koji iako veoma mlad nije pokazivao veliki respekt prema starijim kolegama. Svi mališani su odigrali svoje minute i zasluženo nose medalje kući. Još jedna medalja u nizu za ovu zlatnu generaciju dječaka.
Porodica labudova danas je ispod Rimskog mosta na Ilidži na kupanje izvela i svoje najmlađe članove. Simbolično, za Dan planete Zemlje, u čistom okolišu, a građani BiH preskakali su smeće na ulicama i šetalištima “daleko od očiju javnosti”. Smeće za koje smo sami krivi.
Akcija čišćenja planete Zemlje za jedan dan nije dovoljna da se očisti svo smeće koje preostalih 364 dana odlažemo neselektivno u kontejnere, a zatim i pored kontejnera, u parkove, šume, rijeke, i ko zna već gdje.
Na dan planete Zemlje bh. građani simbolično na društvenim mrežama “okače” fotografije povodom današnjeg dana, a za ekološke akcije koje se pa, skoro na mjesečnoj bazi, odvijaju u našim ulicama, naseljima i gradovima, rijetko kada imamo vremena. Šta uraditi za planetu Zemlju i kako produžiti njen životni vijek, a samim tim i naš?
Brojni ekolozi s kojima smo razgovarali ističu da promjena dolazi od nas samih. Loše navike je teško promijeniti. Pušenje cigareta je teško preknuti, ali i te kako se građani BiH mogu navići da ugašene opuške bacaju u kante za smeće. Međutim, današnje fotografije i svakodnevnica bh. građana, moraju biti poruka i nadležnim službama da ažurniji budu u pražnjenju kontejnera.
Slično je i sa drugim smećem koje odlažemo, s mišljenjima “niko nas ne vidi”, “može ovdje pored kontejnera jer ne može stati unutra”, “gdje ću s ovom karambolkom, ma pored puta”, “gdje ću ove limenke i flaše u automobil, de tu u čošak baci”, “zakači kesu sa smećem tu na zid, neko će pokupiti već”, “vrane razbacale”…
Sve bi to mogle biti poruke fotografije koje su danas napravili reporteri Klix.ba širom Bosne i Hercegovine. Ipak, prve su one ispod Rimskog mosta s labudovima, da to bude pokretač promjena.
U susjednoj Hrvatskoj postoji slogan, koji bi lako mogao biti primjenjiv i kod nas uz prigodnu poruku – “I kada vas niko ne vidi, vidi vas Zemlja”.
Safet Kubat, predstavnik Udruženja “Rijeke BiH ‘Budi promjena’” koje je danas dobilo veoma značajno priznanje “Šampioni okoliša” na događaju pod pokroviteljstvom Europske Unije, a u organizaciji CRP, GREEN AWARDS, ističe da današnji dan kroz historiju imao momentum asocijacije na proteste, na izlazak na ulice, kao metod skretanja pažnje na bitnost ekoloških problema.
“Današnji moto ovog ekološkog praznika, jeste investiraj u planetu. Ja bih rekao ‘Ostavi čistu planetu svom djetetu’. Ovaj moto investiranja, ne bih volio da bude pogrešno shvaćen, jer u BiH na misao investiranja počne se misliti na eksploataciju prirodnih dobara, uništavanje rijeka, zagađenje zraka i tako dalje. Ali, investiranje u planetu bi značilo, sačuvati je za generacije koje dolaze”, kazao je Kubat.
Dodao je da u kontekstu BiH, jedino još imamo prirodna bogatstva koja su opstala te da je naša obaveza da ih sačuvamo. Tehnološkog razvitka nemamo, sve oči su uprte u prirodu i njene “potencijale”.
“Ako to pak gledamo s ugla klimatskih promjena, i osvrnemo se na Green Deal, ili zelenu Agendu, koju je i BiH potpisala. Kroz Agendu se da zaključiti da je i život upitan ako se nastavi rast temperature, ne smanji karbonski otisak.. To bi moglo dovesti do katastrofalnih posljedica, a onda se postavlja pitanje, šta cemo štiti ako bi sve bilo potopljeno?”, pita naš sagovornik.
Sve ima svoje granice, a društvene i ekološke granice su povezane.
Kubat pojašnjava da ni godišnja doba u BiH nisu ista, da nema jasnih granica te da se svi trebamo pitati imamo li neograničene količine uglja, vode i šta će opstati poslije nas?
“Složit ćemo se, da je to i više nego sebično, dok ima za života, hajde da eksploatišemo, a što je vrhunac sebičluka, jer neka ima dok mene ima. Ali mi zaboravljamo, da smo i mi prolazni, a da rijeke, šume i jezera su tu i oni su i poslije nas. Mi smo odgovorni kakvu čemo sredinu ostaviti svojim potomcima”, izjavio je Kubat te dodao:
“Ja bih poručio još, da ipak sve počinje od pojedinaca, jer kada imamo osviještenu ekološku masu, sve je moguće. Trenutno imamo one koji eksploatišu i one koji brane prirodna dobra. Naše je i da čistimo, i da sadimo, i da vodu branimo, ali i da ukazujemo i edukujemo stanovništvo. Snaga participativnog učešća javnosti je neprocjenjiva. Generalno sve je do nas jer još nije kasno…”
Poruke koje se iz godine u godinu ponavljaju uglavnom se tiču recikliranja, selektivnog odlaganja otpada, investiranja u okoliš, korištenja javnog prijevoza i smanjenja korištenja privatnih automobila, korištenja alternativnih sredstava za prijevoz (bicikla, romobili ili čak i šetnja), sadnje i očuvanja već posađenog.
Investiranje u prirodu i okoliš je investiranje u vaš, naš i živote budućih generacija. Neka današnji dan bude naša promjena.
Trileće, odnosno “tri mlijeka” (tres leches) kolač je za kojeg kažu da vuče porijeklo iz Latinske Amerike.
Podsjeća na tradicionalni koh od griza, samo što je sadržaj mlijeka puno bogatiji mliječnim mastima, a time kolač dobija na sočnosti i kremastoj teksturi. Ako ga niste pripremali, ne čekajte, lahko se pravi, a užitak je neopisiv. Spužvasti kolač, natopljen mlijekom i preliven karamelom, sigurno vas neće ostaviti ravnodušnim.
Potrebno je:
Preliv:
Glazura:
300g gotovog karamela ili napraite sami: 200g šećera – 50g maslaca – 200g slatke pavlake.
Priprema: Pripremite pleh koji ćete pouljiti i pobrašniti. Rernu zagrijte na 180 stepeni Celzijusa. Odvojite žumance od bjelanaca. Umutite bjelanca u šam. Dodajite postepeno šećer pa mutite oko 3 minute. Dodajite žumanca, jedno po jedno. Dodajte brašno i prašak za pecivo, a onda mutite smjesu ručno. Izlijte u tepsiju i pecite 25 minuta.
Nakon toga ostavite biskvit da se ohladi.
Napravite preliv tako što ćete mlijeko, kondenzovano mlijeko i pavlaku staviti u šerpu da se zagrije. Zatim, čačkalicom izbockajte biskvit, kako bi preliv lijepo ušao u koru. Mlijeko koje je pred ključanjem sklonite sa ringle. Biskvit prelijte vrućim mlijekom. Ostavite da biskvit dobro upije mlijeko pa se ohladi. Nakon toga prelijte karamel preko kolača. Ohladite i služite.
Njemačka, najjača ekonomija Evropske unije i najvažniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, bilježi rekordnu inflaciju 7,3 posto, i to od ujedinjenja 1990. godine.
Šta ovakav ekonomski potres, izazvan ruskom agresijom na Ukrajinu, može značiti za BiH? S kakvim se posljedicama može suočiti naša privreda?
– Prije svega, možemo se suočiti su padom izvoza bh. kompanija u Njemačku. Kao što je poznato, Njemačka je zemlja u koju najviše izvozimo. Ako inflacija bude usporavala njemačku ekonomiju, bude manje investirala, smanjit će se potražnja, samim tim i uvoz iz BiH.
Ukoliko kriza na istoku Evrope potraje, logično je očekivati da svugdje u EU, pa tako i u Njemačkoj, potrošači drastično smanje potražnju za drugim proizvodima osim onim neophodnim, hranom i energentima – kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Faktor.
Naš sagovornik upozorava da bi BiH mogao zadesiti još jedan veliki problem zbog ekonomskog potresa u Njemačkoj.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar– Mi iz ekonomske struke još od prošle jeseni upozoravamo da bi se u BiH mogao desiti scenarij da istovremeno imamo inflaciju i pad proizvodnje. Sada je ta opasnost još prisutnija zbog globalnog potresa izazvanog ruskom agresijom na Ukrajinu. Nažalost, BiH bi se teško borila sa tim – upozorava Hadžić.
Njemačka je zemlja s velikom bh. dijasporom koja godinama u značajnoj mjeri pomaže svoje familije i prijatelje u domovini.
– Doznake iz inostranstva igraju veliku ulogu u bh. ekonomiji. Velik priliv novca Bosanaca i Hercegovaca koji žive u EU, odnosno u Njemačkoj, popunjava rupe u porodičnim budžetima.
Možda je i to jedan od razloga zašto u BiH nema socijalnih nemira uprkos teškoj ekonomskoj situaciji. Ako ekonomski udar u Njemačkoj bude za posljedice imao smanjivanje plaća i gubljenje radnih mjesta, to ne može mimoići i bh. dijasporu. A to bi u konačnici itekako osjetilo stanovništvo u BiH – ističe Hadžić.
Napravio sam svoj električni romobil od većinski polovnih dijelova, jer kada sam vidio koliko koštaju romobili stranih proizvođača, shvatio sam da ja mogu proći mnogo jeftinije.
Ovako je za “Nezavisne novine” počeo svoju priču sedamnaestogodišnji Mirko Keča, učenik trećeg razreda Elektrotehničke škole u Banjaluci.
Mirko je rodom iz Kozarske Dubice, gdje je i završio prvih pet razreda osnovne škole, zatim se preselio u Banjaluku, gdje i danas živi.
Prema njegovim riječima, još odmalena počeo je da se zanima za elektroniku.
“Uvijek sam volio da budem u radionici, da radim nešto vezano za elektroniku, prvo je to bio samo rad na malom prekidaču pa sam nastavio dalje”, kazao je Mirko.
Kako kaže, ideja za ovaj romobil javila se na ljeto 2019. godine, kada su se na tržištu pojavili električni romobili.
“Kada sam vidio da romobili stranih proizvođača koštaju 900 KM, rekao sam zašto plaćati toliko kada ja to mogu napraviti sam za mnogo manje novca”, navodi Mirko.
Dodaje da je već imao neke ideje u glavi, jer je prvobitno planirao da napravi električnim skejtbord.
“Imao sam pozadinu, znao sam šta i kako treba raditi, jer sam imao u planu da napravim električni skejtbord, onda sam se odlučio za električni romobil, jer ga je lakše voziti, a ima i više prednosti nego skejtbord”, rekao je Mirko.
Ističe da je vrlo brzo našao dijelove te se preselio u djedovu radionicu u Kozarsku Dubicu, gdje je počeo rad na ovom projektu.
“Godinu i po dana je trajao rad na ovom romobilu, a većinski je napravljen od polovnih dijelova. Točkovi, baterija te mali dio elektronike su iz starog haveborda. Baterija je malo dorađena”, kazao je Mirko.
Dodaje da je u većini slučajeva kod romobila malo teže skinuti bateriju, dok je kod ovog romobila potrebno svega nekoliko sekundi.
Kako kaže, trenutno postoji samo jedna kompanija koja ima funkcionalni prototip zamjenjive baterije na romobilu, ali niko nije implementirao sistem za iznajmljivanja baterije.
“Većinski dio posla sam uradio sam, tata je bio tu da pomogne malo prilikom varenja, a ja sam radio dizajn, sastavljanje elektronike i ostale radove”, kazao je Mirko.
Dodao je da mu je u prezentovanju njegovog projekta pomogao drug iz škole, koji, prema Mirkovim riječima, ima bolje vještine prezentovanja.
Kako je istakao Mirko, ovaj projekat ga je ukupno koštao oko 400 KM, a roditelji i djed su bili finansijska pomoć za izradu ovog romobila.
Prema njegovim riječima, ima ideju da ovaj projekat podigne na viši nivo te da se uradi nešto slično kao “BL Bike”.
“Zajedno sa gradom mogao bi da se uradi projekat sličan kao ‘BL Bike’, samo da umjesto bicikla to budu romobili. Zašto bi u našem gradu bile neke strane kompanije kada mi sami možemo da imamo svoj proizvod”, navodi Mirko.
Kako nam je rekao ovaj mladi perspektivni školarac, ovo mu nije jedini projekat.
“U fazi izrade je još jedan romobil, na kojem radim bolje usavršavanje te pokušavam razviti još jednostavniji proces izrade”, ističe Mirko.
Izvor: nezavisne.ba
Džanan Musa, košarkaški reprezentativac Bosne i Hercegovine i igrač španskog Breogana, napustio je bolnicu, nakon što je prije sedam dana hitno operisan poslije frakture dušnika.
Naš reprezentativac objavio je fotografiju ispred bolnice i zahvalio se doktorima.
– Vratio sam se! Elhamdulillah!!! Želim da se zahvalim svim doktorima i ljudima u bolnici Lucus Augusti koji su uradili nevjerovatan posao – napisao je Musa uz fotografiju ispred bolnice.
Musa je povrijeđen u utakmici protiv Manrese. Dobio je nezgodan udarac, ali je odigrao čitav meč. Poslije susreta imao je problema s disanjem, završio je u bolnici, gdje je urađen operativni zahvat.
Američki portal Vice dobio je na uvid 51 dokument nekoć tajnog programa američkog ministarstva obrane, koji otkrivaju na kakva se sve bizarna istraživanja koristio novac američkih poreznih obveznika.
Sad već ugašeni američki Napredni program za identifikaciju prijetnji iz zrakoplovstva (AATIP) potrošio je milijune dolara američkih poreznih obveznika na istraživanje bizarnih, eksperimentalnih tehnologija kao što su ogrtači nevidljivosti, antigravitacijski uređaji, prohodne crvotočine i prijedlog za tuneliranje kroz Mjesec s nuklearnim eksplozivom, otkrivaju dokumenti do kojih je došao portal Vice.
Dokumenti, koji uključuju gotovo 1600 stranica izvješća, prijedloga, ugovora i bilješki sa sastanaka, otkrivaju neke od čudnijih prioriteta AATIP-a, tajnog programa američkog ministarstva obrane koji je trajao od 2007. do 2012., ali je javnosti postao poznat tek 2017. godine, kad je bivši direktor tog programa dao ostavku u Pentagonu.
Te je godine AATIP postao sinonim za NLO-e, zahvaljujući nekoliko sada već ozloglašenih videa neidentificirane letjelice koja se kreće na naizgled nemoguće načine i koja je bivši redatelj Luis Elizondo proslijedio u tisak nakon svoje ostavke.
Međutim novi dokumenti sugeriraju da je AATIP namjeravao više od istraživanja prijavljenih NLO susreta. Svih 51 dokumenta, koje je Vice pribavio na temelju zahtjeva Zakona o slobodi informacija (FOIA) podnesenog prije četiri godine, možete pročitati OVDJE.
Možda najintrigantnija među tim dokumentima je nekolicina Referentnih dokumenata obrambene obavještajne službe (DIRD), koji raspravljaju o održivosti različitih “naprednih tehnologija”.
Ta zbirka uključuje izvještaje o “prolaznim crvotočinama, zvjezdanim vratima i negativnoj energiji”, “visokofrekventnoj komunikaciji gravitacijskih valova”, “warp pogonu, tamnoj energiji i manipulaciji dodatnim dimenzijama” te mnogim drugim temama koje će obožavateljima znanstvene fantastike zvučati poznato.
Mnoga izvješća naglašavaju nepraktičnost primjene naprednih tehnologija. U izvješću DIRD-a o ogrtačima nevidljivosti, na primjer, autori (čija su imena redigirana u svim izvješćima) pišu da su savršeni uređaji za maskiranje nemogući jer zahtijevaju materijale u kojima se brzina svjetlosti približava beskonačnosti.
Međutim, uređaji za maskiranje koji objekte čine nevidljivima senzorima baziranim na mikrovalovima, kao što su radari i detektori pokreta, definitivno su u dosegu sadašnje tehnologije, napisali su autori izvješća.
Druga izvješća ne zaziru od hrabrih, ponekad neobičnih prijedloga za realizaciju naprednih tehnologija. Tako u izvješću o “potisku negativne mase”, autori predlažu plan traženja iznimno laganih metala u središtu Mjeseca koji bi mogli biti 100.000 puta lakši od čelika, ali još uvijek imaju čvrstoću čelika.
Kako bi se došlo do središta Mjeseca, autori predlažu miniranje tunela kroz lunarnu koru i plašt korištenjem termonuklearnih eksploziva.
Naravno, SAD nisu nuklearkama nizbušile Mjesec i ne pokazuju neposrednu namjeru to učiniti. NASA-ine nadolazeće misije Artemis zapravo planiraju vratiti ljude na Mjesec po prvi put od ere Apolla, s krajnjim ciljem uspostavljanja održive ljudske prisutnosti tamo.
Nejasno je jesu li ti DIRD dokumenti ikada doveli do dugoročnih ulaganja u napredne tehnologije. Prema pisanju portala Vice, veći dio AATIP-ovog plana oslanjao se na istraživanje ugovora od strane privatne tvrtke pod nazivom Bigelow Aerospace Advanced Space Studies (BAASS).
Ta tvrtka, koju vodi Robert Bigelow, osobni prijatelj pokojnog američkog senatora Harryja Reida, koji je bio odgovoran za stvaranje AATIP-a, dobila je ugovor od 10 milijuna dolara za svoju prvu godinu istraživanja za program, piše Vice.
Ovaj najnoviji dokument o FOIA-i stiže samo tri tjedna nakon što je britanski tabloid The Sun dobio više od 1500 stranica dokumenata povezanih s navodnim susretima s NLO-ima koje je katalogizirao AATIP. Među dokumentima je bilo i izvješće o navodnim biološkim učincima susreta s NLO-ima na ljude.
U izvješću su kao nuspojave navodnih susreta s NLO-ima navedene paraliza, “očigledna otmica” i “nepoznata trudnoća”, objavio je portal Live Science.
Izvor: Science Alert