Banjaluka je prvi put domaćin Dunavskog biznis foruma, 11. po redu, koji je jučer u Kulturnom centru Banski dvor okupio brojne učesnike iz zemlje i cijelog regiona.
Gradonačelnik Draško Stanivuković kazao je da je ovaj forum značajan, prije svega, jer uvezuje gradove i omogućava razmjenu iskustava iz različitih oblasti.
“Ono što je posebno značajno jeste da radimo na poboljšanju poslovne klime u našem gradu i na tom polju idemo u dobrom pravcu. Imamo nekoliko prijedloga za investicije i od toga ne odustajemo, pa smo tako srpemni da ulažemo značajna sredstava u poslovne zone i da ih proširujemo”, kazao je gradonačelnik.
U oblasti zelenih gradova, kako je kazao Banjaluka je počela sa realizacijom ideje najvećeg gradskog parka, posvećuje se pažnja zelenim oazama poput Banj brda i Trapista, te da je prošlu jesen zabilježena najveća sadnja u zadnjih 20 godina.
Pročitajte više na:
https://www.akta.ba/investicije/projekti/147752/banjaluka-dobija-40-pametnih-autobuskih-stajalista
izvor: akta.ba
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Švedska podržavaju napore Bosne i Hercegovine da unaprijedi svoju infrastrukturu za upravljanje čvrstim otpadom.
Investicioni grant od 2,5 miliona eura, koji je odobrila Švedska, dopunit će kredit EBRD-a od 5 miliona eura, koji je već odobren 2019. godine, za izgradnju regionalne deponije čvrstog otpada u Tuzlanskom kantonu.
Kada bude izgrađena, nova deponija će opsluživati tri općine Tuzlanskog kantona: Živinice, Banoviće i Kladanj, sa ukupno oko 95.000 stanovnika. Nova sanitarna deponija će doprineti smanjenju zagađenja vode i tla, emisija štetnih gasova i količine odloženog otpada. Izgradnjom nove deponije, koja je u toku, rukovodi regionalno preduzeće za čvrsti otpad “Eko-Sep”.
Manuela Naessl, šefica EBRD-a za BiH, koja je danas u Sarajevu potpisala ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sa ministrom finansija i trezora BiH Vjekoslavom Bevandom, rekla je: “Opredijeljeni smo da podržimo Bosnu i Hercegovinu u unapređenju njene infrastrukture za okoliš. Izgradnja sanitarnih deponija i sistema za reciklažu pomoći će u smanjenju zagađenja i stvoriti prilike u cirkularnoj ekonomiji. Zadovoljstvo nam je udružiti snage sa Vladom Švedske na ovom važnom projektu.”
Više pročitajte na: https://www.akta.ba/investicije/projekti/147738/ebrd-i-svedska-finansiraju-izgradnju-regionalne-deponije-u-zivinicama
izvor: akta.ba
Vlada Srednjobosanskog kantona na sjednici u Travniku, između ostalog, po skraćeno je postupku usvojila prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o novčanoj egzistencijalnoj naknadi. Ovim će se Zakonom, koji bi se primjenjivao od početka jula ove godine, u pravo na novčanu naknadu uveli i demobilisani branilaca sa navršenih 53 i 54 godine života, a koji se nalaze na evidenciji Službe za zapošljavanje.
Prema podacima Uprave za boračko-invalidsku zaštitu Srednjobosanskog kantona, nešto više od 3.700 demobilisanih branilaca ne ostvaruje redovna mjesečna primanja po osnovu prava na novčanu egzistencijalnu naknadu. Ovim izmjenama i dopunama Zakona, ne samo da se taj broj mijenja već se i naknada usklađuje s rastom prosječne plaće.
“Uvodimo nove kategorije godišta boračkih populcija i ovaj kanton polako, hajd da kažem tako. ispravlja jednu nepravdu prema kategorijama mlađim od 55 godina”, istakao je premijer SBK-a Tahir Lendo.
“Da smo mi jedini kanton koji smo mjesečna novčana primanja uskladiili sa prosjekom Vlade Federacije”, kaže Esad Crnica, direktor Uprave za BIZ SBK-a.
Za primjenu izmijenjenog Zakona, koja počinje od jula ove godine, potrebno je izdvojiti milion i sto hiljada maraka. Na evidenciji Službe za zapošljavanje bez bilo kakvih primanja ostat će gotovo dvije i po hiljade nekadašnjih branilaca, ali je to, kaže Crnica, brojka koju treba uzeti s rezervom, jer prema podaci kojima raspolaže znatno je manji broj podnesenih zahtjeva za egzistencijalnu naknadu od broja onih koji na to imaju pravo i koji su na evidenciji Službe za zapošljavanje.
“Što znači da se ne živi u BiH, da rade na crno, da imaju drugi izvor prihoda, a status nezaposlenog demobilisanog branioca uglavnom koriste za zdravstvenu zaštitu”, dodaje Crnica.
To, u najkraćem, znači da se zdravstveno osiguranje plaća velikom broju onih koji rade u evropskim zemljama i njihovim članovima porodica. Stoga je, kaže Crnica, formirana radna grupa, ali i povećan angažman inspekcija, da bi se u konačnici smanjila izdvajanja, a ušteđeni novac usmjerio za druge potrebe demobilasnih branilaca.
federalna.ba
Oko 180 migranata iz Privremenog prihvatnog centra “Miral” u Velikoj Kladuši stiglo je u Prihvatni centar “Lipa” kod Bihaća.
Ova akcija Službe za poslove sa strancima u BiH provedena je uz asistenciju Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i policije Unsko-sanskog kantona. Počela je rano jutros i provedena je bez incidenata. Cilj akcije je konačno zatvaranje Prihvatnog centra “Miral” u Velikoj Kladuši koji je kao privremeno rješenje otvoren 2018.godine.
“Naša je procjena bila oko 300 migranata ali konačno njih je jutros u Miralu bilo 180. Miral se zatvora po odluci Ministarstva sigurnosti BiH. Sada u Prihvatnom centru Lipa boravi ukupno 430 migranata. Uz to mi kontinuirano provodimo akciju izmještanja migranata sa ulica u Prihvatni centar Lipa i to ćemo nastaviti i u narednom periodu, kazao je Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima u BiH.
U prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini trenutno boravi od 1.800 do 2.200 migranata zbog čega iz Službe za poslove sa strancima u BiH kažu da migrantska kriza u BiH od 2018. godine do sada nije bila stabilnija.
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je Zakon o kontroli i ograničenoj uporabi duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizoda za pušenje FBiH u verziji koja je usvojena na Domu naroda FBiH.
– Zastupnički dom je na 22. redovitoj sjednici održanoj 26.5.2021. godine usvojio je Prijedlog zakona o kontroli i ograničenoj uporabi duhana i duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje s jednim amandmanom Vlade FBiH koji je postao sastavni dio prijedloga zakona, a koji se odnosi na početak primjene zakona. Dom naroda FBiH je usvojio prijedlog ovog zakona sa šest amandmana koje Vlada FBiH nije prihvatila, ali ih je Dom naroda izglasao. S obzirom na to da prijedlog zakona nije usvojen u istovjetnom tekstu u oba doma, danas ga moramo usuglasiti.
Možemo usvojiti zakon u istom tekstu ili neusvojiti ga pa ide na usuglašavanje. Ja mislim da smo mi usvojili bolji zakon, da su ga u dobroj mjeri u Domu naroda unakaradili, ali bolje da imamo bilo kakav zakon nego nikakav. Mislim da ga treba dorađivati u pravcu u kojem smo ga usvojili – rekao je predsjedatelj Zastupničkog doma FBiH Mirsad Zaimović, piše Faktor.
Uslijedilo je glasovanje i za zakon je glasovao 61 zastupnik, dva su bila protiv, a petero njih suzdržano.
Prema usvojenim amandmanima Zakon se počinje primjenjivati godinu dana od dana stupanja na snagu.
Naime, na Zakon o kontroli i ograničenoj uporabi duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje u Domu naroda je usvojeno je više amandmana Kluba Hrvata, izaslanika Anera Žuljevića (SDP) i izaslanika Žarka Vujovića (SDBiH), a što je danas potvrđeno na Zastupničkom domu FBiH.
U jednom od amandmana se navodi kako su “duhanski proizvodi za pušenje svi duhanski proizvodi, osim bezdimih duhanskih proizvoda. Ili da “nesagorijevajući duhan je bezdimni duhanski proizvod koji se upotrebljava putem udisanja aerosola od zagrijanog duhana, bez sagorijevanja”.
Apelaciono vijeće Državnog suda osudilo je nekadašnjeg komandanta Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) Sakiba Mahmuljina na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina za zločine počinjene u Vozući i Zavidovićima 1995. godine, javlja BIRN.
Mahmuljin je osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na jednu godinu, za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika na godinu i šest mjeseci, i za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na šest godina i šest mjeseci zatvora, te mu je izrečena jedinstvena kazna od osam godina zatvora.
Vijeće je utvrdilo da je Mahmuljin, kao komandant Korpusa i nadređeni pripadnicima Odreda “El-Mudžahidin”, propustio da spriječi ubistva i nečovječno postupanje nad ratnim zarobljenicima, sanitetskim osobljem i civilima.
Također je utvrđeno da je Mahmuljin znao, ili imao razloga da zna, da se pripadnici Odreda spremaju da počine krivična djela. Optuženi se obavezuje da nadoknadi troškove krivičnog postupka, a oštećeni se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.
Suđenje Mahmuljinu, nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa Armije BiH, počelo je u martu 2016. godine. On je optužen da nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića. Prema optužnici, pripadnici Odreda su u periodu od jula do septembra 1995. godine ubili najmanje 55 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS).
Sud BiH je u prvostepenom postupku proglasio Sakiba Mahmuljina krivim i osudio ga na deset godina zatvora jer nije spriječio i kaznio zločine koje su počinili pripadnici Odreda “El-Mudžahidin”, jedinice iz sastava Trećeg korpusa, kojima je bio direktno nadređen. On je osuđen za zločine nad zarobljenicima, civilima i ranjenicima.
Apelaciono vijeće Suda BiH je u septembru 2021. uvažilo Mahmuljinovu žalbu i ukinulo prvostepenu presudu kojom je osuđen na deset godina zatvora, a krajem novembra 2021. počeo je obnovljeni postupak.
Ovo je konačna presuda, na koju ne postoji mogućnost žalbe.
Potpuno je jasno da simbioza u obliku trojca Milorad Dodik – Dragan Čović – Bakir Izetbegović želi održati status quo, rekao je za portal “Avaza” prof.dr Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFiMES) iz Ljubljane.
Promjene započete u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Kosovu i sada u Sloveniji ulivaju nadu i u političke promjene u BiH na izborima 2. oktobra, kaže Bećirović.
Potpuno je jasno da simbioza u obliku trojca Milorad Dodik – Dragan Čović – Bakir Izetbegović želi održati status quo, rekao je za portal “Avaza” prof.dr Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFiMES) iz Ljubljane.
– Svaka promjena bi značila promjenu odnosa snaga i njihov odlazak sa političke scene – kaže Bećirović.
Osvrćući se na rezultate izbora u Sloveniji, on kaže da su, pored toga što su dokazali da su izrazito antifašistička nacija, Slovenci pokazali i da su veoma pragmatični.
– Janez Janša u protekle dvije godine nije ispunio njihova očekivanja i “zahvalili” su mu se plebiscitarno izražavajući podršku Robertu Golobu i Pokretu Sloboda. Na izborima se odlučivalo o budućnosti, da li da zemlja bude usmjerena ka Briselu ili Budimpešti i Viktoru Orbanu, posljedično i Putinu. Uvjerljivom većinom Slovenci su izabrali Brisel, ali i borbu protiv kriminala i korupcije, koji je u porastu za vrijeme pandemije Covid-19. Prema izjavi predsjednika Antikorupcijske komisije (KPK) Roberta Šumija, Slovenija godišnje zbog korupcije gubi 3,5 milijardi evra, što je otprilike iznos makedonskog budžeta – kaže Bećirović.
S dolaskom Bajdena na vlast u SAD, Olafa Šolca u Njemačkoj, te reizborom Makrona u Francuskoj, primjetan je trend pada podrške desničarskim politikama, a Bećirović očekuje i proces diferencijacije unutar desnog političkog spektra na konzervativce i kršćanske demokrate, te radikalnu desnicu koju sada okuplja Orban u Budimpešti. Ovakav trend ne bi trebao zaobići ni BiH.
– Nesumnjivo će rezultati izbora u Sloveniji dati dodatni zamah promjenama. Slovencima su bile dovoljno samo dvije godine da iskažu nepovjerenje Janši, a u BiH nije dovoljno ni 30 godina da se jednim te istim politikama uskrati podrška. Promjene započete u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Kosovu i sada u Sloveniji ulivaju nadu i u političke promjene u BiH na izborima 2. oktobra. Promjene u BiH su ne samo nužne, nego i prijeko potrebne – ističe prof.dr Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFiMES) iz Ljubljane.
