Category: Vijesti

Zaoštravanje političkih i ekonomskih odnosa između zemalja Evropske unije i Rusije zbog rata u Ukrajini, moglo bi eskalirati najesen novim talasom poskupljenja, koji neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu. Energetska kriza pogodiće i razvijene evropske zemlje, a siromašne zemlje, među kojima je Bosna i Hercegovina, postaće još siromašnije usljed bumerang efekta sankcija prema Rusiji.

Po svemu sudeći, čeka nas vrela jesen i nova, još veća poskupljenja. Najavljene sankcije Evropske unije na uvoz ruske nafte i najavljeno preusmjeravanje energenata na istok kao kontraodgovor imaće za posljedicu još veću globalnu krizu. Plaše li se građani novih cjenovnih udara?

U Udruženju za zaštitu potrošača „Futura“ na odgovornost pozivaju nadležne vlade da reaguju i mjerama ublaže poskupljenja.

Marin Bago, Udruženje za zaštitu potrošača „Futura“ Mostar

„Ono što nam se sada dešava je odricanje od svega i svačega i to treba sasjeći u korijenu i spriječiti. Nismo na to spali da pričamo o prezivljavanju. Onda nam zaista nema spasa. Mi moramo pričati o kvalitetu življenja.“

Zabrinjavajuće je što se aktuelnoj krizi ne nazire kraj i što su poskupljenja neminovna, upozoravaju energetski stručnjaci. Pogoršanje ekonomske krize u Njemačkoj dovešće, kako kažu, do pada industrije i gubitka radnih mjesta za građane Bosne i Hercegovine koji tamo rade.

Davor Štern, stručnjak za energetiku

„Ovo poskupljenje energenata će se preliti i na industriju. Industrija će manje proizvoditi, transport će manje transportovati i biće već sada manja nestašica određenih roba koje dolaze iz Kine i drugih zemalja.“

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske

„Svaka promjena cijene negativno će uticati na privredu. Nemamo namjeru da povećamo cijenu električne energije. To je sigurno i pod našom kontrolom. Cijena je najniža u ovom dijelu Evrope i Evropi.“

Velika je vjerovatnoća da će biti nastavljen rast cijena nafte i naftnih derivata, ali i gasa. Ekonomski analitičari smatraju da nema političke volje da se ukinu akcize na gorivo i na taj način pomogne građanima.

Saša Grabovac, direktor Udruženja ekonomista “SWOT”

„U svakom slučaju posljedica će biti, poskupljenja će se nažalost nastaviti u kojoj mjeri, kojim intenzitetom i kojom brzinom zavisiće od mjera koje bude preduzela EU i neka druga politička tijela na globalnom nivou.“

Admir Čavalić, ekonomski analitičar

„Očekujem da će najveći negativni efekat iskusiti sektor proizvodnje u BiH koji tradicionalno najviše zavisi od energenata, ali moguće je da dođe do značajnog rasta cijena usluga.“

Stručnjaci smatraju da će dalji razvoj globalne energetske krize zavisiti od toga kako će biti podijeljene karte na ekonomskom i geopolitičkom nivou do jeseni i da li će biti završen rat u Ukrajini.

Rat u Ukrajini pogoršao je situaciju na Balkanu. Bosna i Hercegovina želi se približiti EU, Rusija to želi spriječiti i potkopati zapadni utjecaj, piše ZDF.

Najpodijeljenija zemlja na Balkanu

Kako ZDF navodi, Bosna i Hercegovina jedna je od najsiromašnijih, ali sigurno najpodijeljenija zemlja na Balkanu.

 

– Ovdje je prije 30 godina počeo krvavi rat u kojem su se jedna protiv druge borile tri nacionalne skupine – Srbi, Bošnjaci, Hrvati. Tek 1995. godine Daytonski mirovnim sporazum okončana su mučenja, prisilna raseljavanja, masovna silovanja i genocid – dodaje ZDF, prenosi Deutsche Welle.

 

U tekstu se navodi kako Dejton nije uspio uspostaviti mir u Bosni i Hercegovini, već jednu vrstu hladnog rata u vlastitoj kući.

– To nikad nije dobro funkcioniralo. Uz to, nedavno je čelnik bosanskih Srba Dodik dodatno zapalio situaciju: on vodi svoj dio zemlje u neovisnost, svojim planovima za vlastitu poreznu upravu i vojsku, navodi ZDF.

– Ljudima se ovdje tresu koljena – tako situaciju opisuje sadašnji visoki predstavnik UN-a, bivši njemački ministar Kristijan Šmit (Christian Schmidt) – piše ZDF.

 

“Dodik pali, a Rusija mu dodaje šibicu

Njemački medij navodi kako u dijelu zemlje u kojem dominiraju Srbi, u Banjoj Luci, neki ljudi misle da su Dodikovi postupci samo neka vrsta diverzantskog manevra.

– Ne vjerujem u neovisnost našeg dijela zemlje. To bi trebalo imati samo psihološki efakat. Jer političari nisu ništa učinili da nas zaštite od rasta cijena – kaže Daria. Cica iz Narodne kuhinje kaže: “Njima je samo važno da napune sopstvene džepove. Za nas ne čine ništa – piše ZDF i dodaje kako Cica naglašava da mnogi smatraju da je tu korupcija puno veći problem, prenosi DW.

 

U članku ZDF-a se dalje ističe kako “Dodik pali, a Rusija mu dodaje šibicu”.

– Hladni rat u BiH je uvijek bio i hladni rat međunarodne zajednice: Slavensko-pravoslavni Srbi u BiH Rusiju smatraju silom zaštitnicom, nasuprot tome osjećaju se neshvaćenim od drugog dijela zemlje gdje su Hrvati i Bošnjaci ali i od strane Zapada. U interesu Rusije je oduvijek bilo da sukob u BiH tinja i da se EU drži podalje. To Rusima osigurava politički utjecaj na Balkanu – i poslove koji također omogućuju zaobilaženje sankcija i pranje novca – piše ZDF koji ocjenjuje da rat u Ukrajini sada stanje zaoštrava.

 

Normalni ljudi se dobro razumiju

Reporterka ZDF-a u tekstu dodaje da je sve to daleko od ljudi koje sreće u redu za hranu u narodnoj kuhinji.

– Normalni ljudi se ovdje dobro razumiju, bez obzira da li su Srbi, Bošnjaci i li Hrvati. Samo političari prave probleme – kažu oni.

ZDF piše da oni još uvijek dobro znaju kako to smrtonosno može biti. Skoro svake sedmice se obilježava sjećanje na krvave događaje od prije 30 godina.

– S obzirom na rat u Ukrajini i vlastite izbore u jesen, maloj Bosni i Hercegovini predstoje teški mjeseci – piše ZDF, a prenosi Deutsche Welle.

Općine i gradovi u Federaciji aktivno sudjeluju u procesima koji za cilj imaju drugačiji način raspodjele javnih prihoda, pri čemu traže više sredstava iz dvaju ključnih izvora – poreza na dohodak te neizravnih poreza, piše Večernji list BiH.

U kontekstu zahtjeva koji se mogu čuti s lokalne razine treba navesti kako se traže promjene u načinu, odnosno postotku raspodjele sredstava, uz objašnjenje kako bi gradovima i općinama u konačnici trebao pripasti veći iznos novca s obzirom na njihove obveze, ali i ustavne te zakonske nadležnosti.

Tako je, ne tako davno, na sastanku Mreže za javne financije Saveza općina i gradova FBiH, uz prisutnost 60 pomoćnika načelnika/gradonačelnika za financije, poručeno kako je potrebno povećati udio općina i gradova u porezu na dohodak sa sadašnjih minimalnih 34,46% na 50%, imajući u vidu prenesene dodatne nadležnosti jedinicama lokalne samouprave.

Već je ranije iz Saveza općina i gradova naglašeno i kako je potrebno voditi računa da ne dođe do pada prihoda malih općina kako se ne bi dovelo u pitanje obavljanje dodijeljenih nadležnosti od malih općina. Potrebno je, smatraju, i regulirati otplatu vanjskog duga tako da svaka razina vlasti otplaćuje dug koji je i generirala (u skladu sa Zakonom o proračunima) te da ne dolazi do anomalije u raspodjeli prihoda između razina vlasti u FBiH.

Istodobno, u kontekstu važnih projekata za jedinice lokalnih samouprava nedavno su članovi Mreže za javne financije podržali osnivanje financijskog mehanizma za potporu općinama i gradovima pri prijavi na IPA projekte. Osim poreza na dohodak, općine i gradovi traže i dobivanje većeg iznosa sredstava od neizravnih poteza, objašnjavajući to tematikom vanjskog duga.

Naime, iz Saveza se može čuti kako općine i gradovi generiraju 2,9% ukupnog vanjskog duga FBiH, ali kroz postojeći sustav raspodjele u kojem se otplata vanjskog duga vrši ukupno za cijelu FBiH neizravno vraćaju vanjski dug i drugih razina vlasti.

Zbog toga i traže veći iznos sredstava od neizravnih poreza te predlažu kako bi se, umjesto trenutačnog udjela lokalne razine u vertikalnoj raspodjeli poreza, a koji iznosi 8,42%, trebala uvesti stopa od 9,81% kako bi općine i gradovi imali dostatnu razinu prihoda.

Komemoracija i sahrana legendarnog Ivice Osima održat će se u subotu u Sarajevu, a kako saznaje Klix.ba ispraćaju na vječni počinak istinskog velikana bh. nogometa prisustvovat će brojna poznata imena iz naše zemlje, ali i regije, Evrope, pa čak i Japana.

Fudbalski klub Željezničar će organizovati komemoraciju koja će se održati prije sprovoda u prostorijama Narodnog pozorišta u Sarajevu u subotu u 11.00 sati.

Kako saznajemo, prisutnima bi se trebale obratiti legende Željezničara Enver Hadžiabdić i Mehmed Baždarević, bivši kapiten Sarajeva Faruk Hadžibegić, legenda Partizana Nenad Bjeković, tehnički direktor reprezentacije Japana Yasuharu Sorimachi, predsjednik NS BiH Vico Zeljković, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, legendarni hrvatski kapiten Zvonimir Boban…

Na sahranu Švabi dolazak su najavili i Hajdukovi asovi Zoran Vulić, Zlatko Vujović i Alen Bokšić, a posebnu pažnju izaziva najavljeni dolazak Dragana Stojkovića Piksija, aktuelnog selektora Srbije i jednog od ključnih igrača iz perioda dok je Osim bio selektor Jugoslavije.

Svakako, među prisutnima će biti i nogometaši iz čuvene Željine generacije koja je pod Osimovom palicom igrala polufinale Kupa UEFA-a 1985. godine, ali i obje šampionske generacije komšija s Koševa koje su imale nezaboravne okršaje u gradskim derbijima u kojima je akter bio i Štraus sa Grbavice.

Očekuje se i dolazak selektora Hrvatske Zlatka Dalića, naših proslavljenih asova Dušana Bajevića, Envera Marića, Elvira Bolića i drugih velikih imena bh. nogometa.

Direktan prijenos komemoracije i sahrane možete gledati na BHT 1, a organizovan je i ispraćaj sa stadiona Grbavica.

Okupljanje ispred stadiona je u 12:00, polazak u 12:30 sati, a zajednički mimohod navijača, prijatelja i građana BiH bit će upriličen sa Grbavice do Gradskog groblja Bare, ulicama Topal Osman paše, Vilsonovo šetalište i Alipašina.

 

Sahrana će se održati od 15 sati na Gradskom groblju Bare.