Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Derviškom mevludu u Blagaju prisustvovale hiljade vjernika iz cijelog svijeta

    Derviškom mevludu u Blagaju prisustvovale hiljade vjernika iz cijelog svijeta

    Na vrelu Bune u Blagaju danas je proučen tradicionalni derviški mevlud kojem je prisustvovalo na hiljade vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i drugih zemalja svijeta.

    Procjenjuje se da je bilo najmanje 10.000 vjernika, a mevlud i zikr u jedinstvenom ambijentu blagajske tekije pred njima su proučili derviši i šejhovi.Okupljenom mnoštvu je dobrodošlicu iskazao mostarski muftija Salem ef. Dedović uz snažne poruke.

    On je podsjetio na značaj najstarijeg hercegovačkog dovišta koje je po masovnosti odmah poslije Ajvatovice, kao i na važnost okupljanja vjernika u čistoći oaze duhovnosti, u Tekiji na Vrelu Bune.

    Naglasio je da mevlud i zikr u Blagaju imaju svoju historiju, značaj i puni smisao okupljanja što treba čuvati, njegovati, afirmirati i nadograđivati.

    “Sve je vas je ovdje dovela ljubav i poštovanje prema našoj vjeri, našem nasljeđu i našoj Hercegovini ovdje. Zahvaljujem svima koji ste odvojili svoje vrijeme i niste pitali kakva se žrtva treba podnijeti da se dođe na blagajsko dovište. Hvala vam što čuvate ovu našu tradiciju”, kazao je muftija Dedović.

    Istaknuo je kako su danas u Blagaj došli muslimani koji Evropi donose kulturu koja čuva temelje zajedništva, sjećanja, i morala pravih vrijednosti.

    “Ovaj svijet ako hoće opstati mora prihvatiti te temelje. Mi smo plemenit i bogat narod “, naglasio je.

    Istaknuo je kako je uvijek ushićen kad govori na Blagajskom dovištu, a posebno danas kad su se nakon dvije godine rijeke vjernika slile u ovu oazu duhovnog mira u Hercegovinu.

    “Želim da kažem ispod Blagajske tekije da u našoj BiH žive dobri ljudi i dobri narodi kojima treba podrška i ohrabrenje. Ne trebaju nam nikavi otrovi, konflikti i nemiri koje unose neodgovorni ljudi. Ova zemlja je zaslužila mir i suživot. Dovoljno je komotna i široka i u njoj ima dovoljno berićeta za sve narode”, kazao je muftija Dedović.

    Naglasio je trenutak da se svi narodi, građani i politike okupe oko onoga što je zajednička saglasnost oko ove zemlje.

    “Mora postojati ako želimo njezinu budućnost ono što nas svw okuplja i što je minimum saglasnost za budućnost zemlje BiH. Ne mogu se institucije zemlje devastirati, ne mogu nikakve politike slati bilo kakve ultimatume, jer to ne vodi dobru. Običan narod želi drugačije, da se nađe zajednički sadržilac koji će svima dati nadu za budućnost i da svoje mjesto ne gledaju u tuđini. Ima mjesta u ovoj plodnoj zemlji, ali mora neko pokazati da je to tako”, kazao je muftija Dedović.

    Uputio je apel odgovornim ljudima i visokim dužnosnicima da je svaka izgovorena riječ i poruka velika odgovornost i na toj odgovornosti gradi svoje politike u suživot.

    Rijeke muslimana stižu u Blagaj na tradicionalni derviški mevlud

    Tradicionalna manifestacija Dana mevluda i zikra danas je održana nakon dvogodišnje pauze uzrokovane koronavirusom, a stoljetna tradicija dovišta na vrelu Bune nastavljena je u organizaciji Mostarskog muftijstva, Medžlisa IZ-e Mostar, Tarikatskog centra Bosne i Hercegovine i Karađoz-begove medrese.

    Prema kalendaru Rijaseta IZ u BiH, tradicionalni mevlud na vrelu Bune u Blagaju se organizira svake druge subote u maju, a ova tradicija je postala međunarodno značajna manifestacija koja okuplja oko 30 hiljada vjernika iz Bosne i Hercegovine i raznih krajeva svijeta.

    Izvor: Klix.ba

  • Trikovi pomoću kojih ćete produžiti rok trajanja banana

    Trikovi pomoću kojih ćete produžiti rok trajanja banana

    Banane inače mogu trajati od dva do šest dana. Ukoliko na kuhinjskom zidu imate kuku na koju ih možete okačiti, obavezno to uradite jer ćete spriječiti pojavu crnih mrlja, koje se inače javljaju kada su banane poredane jedna na drugu.

    Također biste ih trebali držati dalje od sunčeve svjetlosti. Možete ih narezati i onda komadiće “politi” s malo limunovog soka, koji će sniziti pH nivo i produžiti njihovo trajanje.

    Nakon toga ih možete umotati u kuhinjsku foliju, staviti u hermetički zatvorenu posudu ili vrećicu za odlaganje hrane i odložiti u frižider. Na ovaj način će uspjeti ostati svježe još tri ili četiri dana.

    Također ih možete staviti u zamrzivač, ali ih je prije toga najbolje oguliti i narezati. Komadiće stavite na pleh na kojem je papir za pečenje i onda ih ubacite u zamrzivač.

    Kada se zamrznu, prebacite ih u plastičnu vrećicu ili posudu. Ovaj korak nije neophodan, ali će spriječiti komadiće banane da se slijepe.

  • Najskuplji vodopad na svijetu nalazi se u Bosni i Hercegovini, evo zašto je tako

    Najskuplji vodopad na svijetu nalazi se u Bosni i Hercegovini, evo zašto je tako

    Zaljubljenicima u prirodne ljepote BiH nije stran podatak da naša zemlja ima više vodopada nego Italija, Francuska i Njemačka zajedno, no jeste li znali da ujedno imamo i najskuplji vodopad na svijetu.

    Naime, ako želite da dođete do vodopada Skakavac koji se nalazi u Nacionalnom parku “Sutjeska”, potrebno je izdvojiti 1000 KM za ulaznicu.

    Perućica je jedinstvena prašuma u Europi, a Skakavac je ukras i biser ponude Europe, vodopad koji je visok više od 78 metara i nalazi se u centru prašume. Da bismo ga očuvali, stavili smo taksu za ulaz od 1.000 KM po osobi”, kazao je prošle godine direktor parka Aleksandar Kovač.

    Objasnio je i da su smanjili broj grupa koje mogu posjetiti Perućicu na deset uz prethodnu najavu i obaveznu pratnju njihovog vodiča. Iz parka ističu da politikom koja nije ekonomski isplativa pokušavaju sačuvati prašumu.

    Najveći problem stvarali su domaći turisti koji su ulazili u srce prašume, ostavljali smeće, urezivali inicijale u kore drveća, pravili buku, čak su znali i vatru naložiti, stoga se cijenom od hiljadu maraka pokušava zaštiti samo srce prašume koji je vrlo osjetljiv eko-sustav.

    I dalje postoji staza kroz Perućicu koja se ne naplaćuje, odnosno može doći tko god želi sa ulaznicom Nacionalnog parka, ali za ulazak u srce prašume morat će se platiti 1.000 KM.

    Izvor: Klix.ba

  • Ivica Osim sahranjen uz pjesmu Grbavica

    Ivica Osim sahranjen uz pjesmu Grbavica

    Ivica Osim, velikan bosanskohercegovačkog sporta, sahranjen je danas u Aleji velikana na Gradskom groblju Bare u Sarajevu.

    Ni loša vremenska prognoza nije spriječila građane, prijatelje, navijače da u velikom broju dođu na sahranu i posljednji put pozdrave Švabu iz Sarajeva.

    Osim je sahranjen uz kultnu pjesmu Grbavica, a na sahrani je jedini govorio Osimov prijatelj Ivica Šarić.

    Prije sahrane, u Narodnom pozorištu u Sarajevu održana je komemoracija na kojoj su prisustvovale brojne javne ličnosti iz sportskog, kulturnog, političkog života. O Osimu su na komemoraciji govorili Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva, bivši fudbaleri Enver Hadžiabdić, Meša Baždarević, Faruk Hadžibegić, Nenad Bijeković, potpredsjednik Fudbalskog saveza Srbije, Yasuharu Sorimachi, tehnički direktor fudbalske reprezentacije Japana, ambasador Japana u BiH Makoto Ito, predsjednik Fudbalskog saveza BiH Vico Zeljković, predstavnik UEFA-e Zvonimir Boban, član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Ivica Osim preminuo je 1. maja u Austriji, gdje je proveo posljednje godine života. Pet dana poslije trebao je proslaviti 81. rođendan.

    Fudbalsku karijeru počeo je 1954. godine u omladinskom pogonu FK Željezničar iz Sarajeva. Za prvi tim Željezničara debitovao je 1959. godine. Zbog izvanredne tehnike, sjajnog vođenja lopte, efektnog driblinga i dobrog šuta, dobio je nadimak “Strauss sa Grbavice” i brzo postao miljenik publike.

    Nakon devet godina provedenih u FK Željezničar, u decembru 1968. godine prelazi u holandski FC Zwolle, a igrao je i za francuske klubove Starsbourg, Sedan, Valenciennes. Potom se vratio u Strasbourg, gdje ostaje sve do 1978. godine i kraja igračke karijere. Bio je član mlade U21 reprezentacije SFR Jugoslavije, potom A reprezentacije za koju je u 16 utakmica postigao osam golova.

    Bogatu trenersku karijeru započeo je na klupi Željezničara 1978. godine, a trenirao je reprezentaciju SFR Jugoslavije, Partizan, Panathinaikos, Sturm Graz, JEF United te selekciju Japana.

    Za vrijeme boravka u Japanu stekao je veliku popularnost među Japancima. Godine 2005. u Japanu je izašla knjiga pod nazivom “Riječi Osima” u kojoj su bili napisani citati Ivice Osima. Knjiga je prodata u više od 400.000 primjeraka i bila je bestseller u Japanu. Također se 2009. godine našao na omotu videoigre “J-League Pro Soccer Club o Tsukurou! 6 Pride of J” japanske kompanije SEGA. Godinu kasnije komentirao je utakmice Svjetskog prvenstva iz Južnoafričke Republike za područje Japana za televizijsku korporaciju SKY.

    Dok je bio selektor reprezentacije Japana, 16. novembra 2007. godine, doživio je moždani udar u svom apartmanu u Tokiju za vrijeme gledanja utakmice engleske Premier Lige. Nakon udara bio je komi do 3. decembra 2007. godine. Nakon buđenja iz kome prvo što je upitao suprugu Asimu bilo je: “Kako je prošla utakmica?”, koja se igrala u trenutku nesreće. Dok je bio u komi, posjećivala su ga velika imena iz svijeta fudbala kao što su Michel Platini i Sepp Blatter.

    FIFA ga je 2011. godine postavila na čelo Komiteta za normalizaciju Fudbalskog saveza BiH, a on je pomogao Savezu i postavio stvari na svoje mjesto.

    Izvor: FAKTOR.BA

  • (FOTO) Fondacija Adil Zulfikarpašić donirala 920 knjiga biblioteci džemata Handanagine džamije

    (FOTO) Fondacija Adil Zulfikarpašić donirala 920 knjiga biblioteci džemata Handanagine džamije

    Delegacija Bošnjačkog instituta – Fondacija Adil Zulfikarpašić, na čelu sa direktorom Farisom Gavrankapenovićem danas su posjetili Donji Vakuf. Naime, razlog ove posjete je donacija 920 knjiga Medžilisu Islamske zajednice Donji Vakuf, tačnije biblioteci džemata Handanagine džamije u Pruscu.

    Delegaciju Bošnjačkog instituta – Fondacija Adil Zulfikarpašić, dočekali su načelnik Općine Donji Vakuf Huso Sušić, glavni imam MIZ Donji Vakuf Amir ef. Čavak, Husein Čepalo i Sakib ef. Began.

    “Nakon uspješno realizovanih donacija po manjim lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, kroz razgovor sa Sakibom ef. Beganom izrazio je želju da se otvori biblioteka u Pruscu. Fondacija Adil Zulfikarpašić odlučila je danas donirati 920 knjiga koje će biti od velikog značaja za ovu biblioteku”-istakao je Faris Gavrankapetanović, direktor Fondacije.

    ”Ovom vrijednom donacijom obogatili smo književni fond ove biblioteke koja će otvoriti svoja vrata svim onima koji vole pisanu riječ” – istako je imam Handanagine džamije, Sakib ef. Began.

    Pored direktora Fondacije Farisa Gavrankapetanovića, u delegaciji su i njegovi saradnici Amra Krzić, Jasmin Imširpašić i Dževad Tuzlić.

  • Do kraja maja još jedan konkurs za prijem u OSBiH

    Na javni oglas za prijem u profesionalnu vojnu službu (PVS) u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OSBiH), raspisan za ukupno 500 pozicija, a koji je zatvoren 25. aprila, prijavile su se 874 osobe, kandidati za posao u početnom činu vojnika.

    Načelnik Odjeljenja za regrutovanje, zadržavanje u službi i rezervne snage Uprave za personal Zajedničkog štaba OSBiH pukovnik Enes Sačić ocijenio je u razgovoru za Fenu kako je odziv na spomenuti oglas u očekivanim okvirima, s obzirom na unutrašnje i međunarodne okolnosti, te širok pristup tržištu rada.

    Međutim, struktura kandidata po komponentama OSBiH, odnosno u pogledu zastupljenosti naroda (Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih) nije ravnomjerna, te se bilježi manjak kandidata za popunu pozicija iz reda hrvatskog naroda.

    – Od ukupnog broja prijavljenih (874), 478 aplikacija kandidata i kandidatkinja je iz reda bošnjačkog naroda za 201 poziciju. Iz reda srpskog naroda imamo 341 prijavu za 88 pozicija koje su oglasom otvorene. Nažalost, imamo samo 52 aplikacije za 207 pozicija iz reda hrvatskog naroda, dok je iz reda Ostalih apliciralo troje kandidata za četiri predviđene pozicije – precizirao je pukovnik Sačić, odgovarajući na upit u vezi sa strukturom prispjelih prijava.

    Najavio je, istovremeno, da će zainteresirani kandidati i kandidatkinje za PVS moći da apliciraju na ponovni javni oglas, koji će biti raspisan do kraja ovog mjeseca.

    Kada se radi o etničkoj strukturi/zastupljenosti, ističe kako će biti potencirana popuna pozicija iz reda hrvatskog naroda, te da će ti kandidati imati lakši pristup s obzirom na više otvorenih pozicija.

    Slabiji odziv kandidata iz reda hrvatskog naroda

    Na upit o tome šta bi mogli biti razlozi slabijem odzivu kandidata za PVS iz reda hrvatskog naroda, Sačić navodi kako je to u prvom redu otvorenost granica, uključujući posjedovanje dvojnog državljanstva, odnosno širi pristup tržištima rada trećih zemalja, prvenstveno, zemalja Evropske unije (EU), a o čemu svjedoči sve izraženi trend odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine.

    Istovremeno, izražava očekivanje da bi poboljšanje stanja u pogledu socijalnog statusa pripadnika OSBiH moglo doprinijeti većoj zainteresiranosti za vojni poziv.

    Mišljenja je kako se zapravo radi o svojevrsnoj “demografskoj slici” aktuelnog stanja u Bosni i Hercegovini, a koja se ne reflektira samo na OSBiH, nego i na brojne druge oblasti i branše.

    – Mi bilježimo veliki broj poziva svakodnevno i oni se uglavnom odnose na ekonomski segment, odnosno pitanja o visini vojničke plaće, slobodnog vremena i određenih benefita – pojašnjava Sačić.

    U tom kontekstu, naglašava kako je mladim vojnicima, koji u sistem OSBiH stupe s četverogodišnjom srednjom školom, otvorena mogućnost kontinuiranog profesionalnog razvoja i napredovanja u karijeri, “što znači da već nakon prvog ugovora mogu aplicirati za podoficira ili, ukoliko imaju visoku stručnu spremu, mogu postati oficiri OSBiH”.

    Budući da veliki broj kandidata pripada kategoriji mlađe životne dobi (od 18 do 22 godine), oni su čak i u toku prvog ugovornog perioda u prilici aplicirati za školovanje na nekoj od vojnih akademija, s obzirom na to da MO i OSBiH u tom pogledu imaju uspostavljenu bilateralnu saradnju s deset država EU i okruženja, što može da predstavlja dodatni motivacijski faktor za potencijalne kandidate.

    O spomenutim mogućnostima, između ostalog, svjedoči i nedavni interni oglas za 70 podoficirskih pozicija za što su bili u prilici aplicirati vojnici iz aktivnog sastava OSBiH, a kako je planirano, slijede još jedan takav interni oglas, kao i prijem kandidata koji iz civilstva apliciraju za oficirske pozicije u OS.

    Po riječima Feninog sagovornika, radi se na relaksiranju procesa prijema i inkorporiranju određenih proceduralnih olakšica, uključujući nove elemente, odnosno smanjenje ili odbacivanje eliminacionih pragova, a čemu će, kako se očekuje, doprinijeti i započete izmjene zakonskih i podzakonskih akata.

    Slijedi selekcija kandidata i provjera fizičke spremnosti

    U kontekstu provođenja javnog oglasa za vojnike, pukovnik Sačić podsjeća da slijedi selekcija kandidata, potom test/provjera fizičke spremnosti (sklekovi, trbušnjaci, trčanje na 3.200 metara), nakon čega će biti obavljen intervju s kandidatima, a po utvrđivanju rang listi slijedi upućivanje na ljekarski pregled.

    Naredna faza podrazumijeva upućivanje na obuku u Centar za osnovnu obuku u Pazarić, koja je usljed aktuelne finansijske situacije i neusvajanja budžeta skraćena na devet sedmica.

    – U procesu zanavljanja i kadrovske popune upražnjenih formacijskih mjesta u tekućoj godini planiran je prijem dvije klase vojnika svih komponenti OSBiH – vidova, rodova, službi borbene podrške, odnosno prijem kandidata za popunu ukupno 500 pozicija – navodi Sačić.

    Kako je planirano, prijem prve naredne klase OSBiH bit će realiziran polovinom augusta, a druge krajem ove godine.

    – Nastavljamo kontinuirano raditi na zanavljanju i popuni OSBiH bez obzira na aktuelne poteškoće i ograničenja, jer ljudi su najveći kapital i najvažniji resurs. MO i OSBiH maksimalno su angažirani u tom pravcu i uvjeren sam da ćemo i u ovoj godini ostvariti planirane aktivnosti – poručio je pukovnik Sačić u razgovoru za Fenu.

    Izvor: FENA

  • Njemačkoj nedostaje rekordan broj radnika – evo koje se struke najviše traže

    Njemačkoj nedostaje rekordan broj radnika – evo koje se struke najviše traže

    U Njemačkoj se situacija s nedostatkom stručne radne snage u prvom tromjesečju ove godine dodatno pogoršala, javlja Institut njemačke privrede (IW).

    “U martu je broj nepopunjenih radnih mjesta za koja poslodavci ne mogu pronaći odgovarajuću radnu snagu porastao za dodatnih 88.000 te se sad nalazi na rekordnoj razini od 558.000”, stoji u priopćenju Instituta njemačke privrede, koji se poziva na vlastita istraživanja.

    Manjak kvalificiranih radnika, kako nadalje proizlazi iz ispitivanja, pogađa sve segmente tržišta rada, ali je posebno izražen na polju zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja i građevinarstva.

    “Samo u sektorima zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja šest od deset radnih mjesta nije popunjeno zbog nedostatka odgovarajuće radne snage”, stoji u priopćenju IW-a.

    U pandemijskim godinama 2020. i 2021. usporen je priljev stručne radne snage iz inostranstva, ali je trend povećanog broja nepopunjenih radnih mjesta počeo mnogo prije. Jedan od razloga je i odlazak u mirovinu brojčano snažne generacije iz sredine pedesetih.

    Zašto se ovo događa?

    U subotu je objavljena i informacija savezne vlade po kojoj posljednjih godina raste broj penzionera, tj. osoba koje su navršile 67 godina, a koje su još uvijek aktivne na tržištu rada. Prošle godine je 1.05 miliona stanovnika starijih od 67 bilo u nekom obliku radnog odnosa, što je osjetni porast u usporedbi s 2010, kada je samo 685.000 penzionera još uvijek odlazilo na posao.

    Djelomice se ovaj fenomen povezuje s manjkom stručnjaka, zbog čega poslodavci mnoge kvalificirane radnike i nakon odlaska u mirovinu vraćaju na staro radno mjesto.

    Osim pojačanog uvoza stručnjaka iz zemalja Europske unije, Njemačka je olakšala proces stjecanja radnih i boravišnih dozvola i za stanovnike zemalja izvan EU. Tako je od 2016. na snazi program zapošljavanja radnika sa zapadnog Balkana koji omogućava migraciju na njemačko tržište rada.

    Također, poslodavci i sindikati su odmah nakon početka rata u Ukrajini od vlasti zatražili ukidanje birokratskih prepreka kako bi se izbjeglice iz Ukrajine što brže integriralo na njemačko tržište rada.

    Izvor: Radio Sarajevo

  • “Hodžić, Kovačević, Delić…”: Ovo su najzastupljenija prezimena u BiH

    “Hodžić, Kovačević, Delić…”: Ovo su najzastupljenija prezimena u BiH

    Savremena demografska tranzicija u BiH svjedoči nepovoljne stope nataliteta, mortaliteta i fertiliteta, trend depopulacije, zbog čega je očekivano i leksički fond prezimena opadajući pod proglasom: sve nas je manje – kazala je u razgovoru za Fenu onomastičarka Indira Šabić, autorica knjige “Prezimena u Bosni i Hercegovini”.

    Šabić navodi da se potaknuta tim sindromom gubitka, odlučila na rad bilježenja i tumačenja bh. prezimena.

    Historijat prezimena u BiH

    – Da buduće generacije znaju ko je bio pod nâmom i imenom Bosanaca i Hercegovaca, i da se ne zateknu u stihovima pjesme “Ne znamo ko su bili ti stari narodi” Ćamila Sijarića: “Da su nam ostala njihova imena danas bismo znali s kojim su se imenima s brda na brdo dozivali, ti stari narodi. Za drugo ih ne bismo ni pitali” – kazala je Šabić, lingvistica iz područja onomastike, nauke koja se bavi proučavanjem imena ljudi (antroponimi) i imena mjesta (toponimi).

    Govoreći o historijatu prezimena u BiH, te identitetima koja se vežu za nastanak prezimena, Šabić kaže da je o “procesu poprezimenjavaja moguće govoriti u kontekstu svih narodnosti i odnárođivanja”.

    – Većina je prezimena, u duhu našega jezika, oblikovana preko završetaka –ović, –ević ili –ić, pa su sama prezimena postala kruti označitelji kolektivnoga identiteta. Tako je onomastičar Petar Šimunović oblikovao krilaticu – “ići to su Jugovići” – kazala je Šabić.

    S druge strane, ističe autorica knjige “Prezimena u Bosni i Hercegovini”, budući da BiH ima značajku etničkog diverziteta i predstavlja jedno od najdinamičnijih migracijskih područja na Balkanu, u prezimenima je moguće potvrditi širok fond imena etničkih manjina, npr: Čeh, Mađar, Talijan, Poljak, Nijemac, Izrael, Misir, Bugarčić, Grk, Arnaut, Vlahinić, Romčević, Turčić, Crnogorac, Hrvatinić i druga.

    Referirajući se na njihovo porijeklo, kroz prezimena je moguće govoriti o identitarnosti, koja je ostala postojana kao legitimno pravo u društvu koje poznaje etničke različitosti. Međutim, zbog suživota i asimilacije, u većini tih primjera ispravnije je pozvati se na sentenciju “illa mihi Patria est, ubi pastor, non ubi nastor”, u značenju “domovina je ondje gdje živim, a ne gdje sam se rodio”, budući da je potisnut osjećaj ranije nacionalne pripadnosti u korist bosanske – navela je Šabić.

    Srednjovjekovna prezimena Ohmučanin, Poličić

    Govoreći o učestalosti pojedinih prezimena, pojašnjava da prema podacima iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, a koji su oblikovani nad rezultatima Popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, najveću učestalost ima prezime Hodžić s više od 22.008 nositelja, slijede Kovačević s 15.868, Delić s 13.040, Halilović 12.326, Hadžić 11.256, zatim Babić, Marić i Petrović s oko 10.000 nositelja prezimena, dok drugi bilježe nižu učestalost.

    – Međutim, uzevši u obzir stope nataliteta i mortaliteta, običaj promjene prezimena pri vjenčanju koji i dalje iskazuje jakost, izgledno je da su ove brojke pretrpjele promjene – zaključila je.

    Šabić ističe da su najstarija potvrđena srednjovjekovna jednokratna prezimena Ohmučanin na stećku iz 1193. godine, zatim Poličić i Turbić u tekstu Povelje bana Ninoslava iz 1240. godine.

    – Među srednjovjekovnim, najfrekventnija su patronimska, izvedena iz očeva imena (Bogdanović ili Radičević), zatim prezimena motivirana zanimanjem (Kovač ili Zlatar), porijeklom (Zvorničanin ili Crnogorac) i osobinom nositelja (Krivoušić, Trbonja). Takva prezimena uživaju i status najstarijih – pojasnila je Šabić.

    Kad je riječ o nastanku prezimena te njihovom klasnom nastanku, Šabić kaže da su između XII i XX st., bosanska prezimena evoluirala od rijetke pojave i statusa ab libitum – samovoljnog i slobodnog odabira, preko per interim – jednokratnoga, uglavnom generacijskog prezimena, do ab intestato – zakonskim aktom propisane obligacije, od kada se prezime može naslijediti bez oporuke, na temelju zakonskoga prava kao srodnik.

    – Dakle, prezimenski razvoj se očitovao slijedom od rijetke pojavnosti, preko jednokratnosti, do ustaljivanja u antroponimijskoj formuli, koju su prvo ponijeli nadređeni, a zatim godinama poslije podređeni, velikaši prije seljaka, muškarci prije žena – podvukla je.

    Derigaća, Derikonja, Puzigaća

    Kad je riječ o nestanku prezimena i rodova, Šabić navodi da zbog negativne stope nataliteta, biološke ugroze te mogućnosti preimenovanja kao izvanjezičnih razloga, jasno je da su mnoga prezimena napustla aktivni leksički sloj bosanskoga jezika.

    – U Mostaru su donedavno postojala muslimanska prezimena Sinovčević i Ibrikdar, ali te loze (kako metaforično nazivamo) više nisu s nama, što nas ne sprečava da čuvamo spomen na njih – kazala je.

    Govoreći o prezimenima koja su karakteristična za Bosnu i Hercegovinu, dodaje da bi u kontekstu tipiziranih prezimena označila višečlane prezimenske složenice tvorene iz više titularnih naziva ili zvanja, kao što su npr. Hadžihafizbegović ili ekspresivne složenice: Derigaća, Puzigaća, Derikonja, Derikrava, Gazibara, Gazivoda, Palikuća, Vrtikapa, Danguba, Zlojutro, Zlomužica i dr.

    – Ponekad je motiv imenovanja nepromišljeno odabran. Međutim, bilo da je nadjevatelj bio duhovit ili uvredljiv, u njima se zrcali blago bh. dosjetljivosti. Takvi su primjeri: Guzina, Guzijan, Šupčić, Prdavac, Međed, Prasac, Šejtan, Debeljak ili Debelnogić. Ipak, ekspresivna prezimena nisu isključivo naše obilježje nego u istim ili sličnim varijantama postoje u geografski susjednim i genetski srodnim onomastikonima. Takva su i prezimena Somun, Kobasica, Maslenjak, Gibanica, Čimbur, Čorbo, Ćevapović, Pilav, Burek, Gurabić, Kajmaković, Tarana, Sudžuka, Pekmez i dr., koja mogu funkcionirati i kao gastronomski egzotizmi – podcrtala je Šabić.

    Knjigom Prezimena u Bosni i Hercegovini autorice Indire Šabić je obuhvaćeno 10.000 prezimena.

    – Budući da je ovo istaživanje isprovociralo pozitivne reakcije kod naših sugrađana, od publiciranja knjige uživam u javljanjima, onomastičkome dijalogiziranju i prikupljanju novih oblika. S tim u vezi, reprintirano će izdanje ponuditi opsežniji korpus – kazala je u razgovoru za Fenu onomastičarka Indira Šabić.

    Doktorirala u Osijeku

    Indira Šabić diplomirala je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Tuzli. Doktorirala je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ( Hrvatska), i stekla zvanje doktorice humanističkih nauka iz polja filologije.

    Autorica je knjiga” Antroponimija i toponimija bosanskoga srednjovjekovlja”, “Prezimena u Bosni i Hercegovini” i više od četrdeset naučnih radova u domaćim i regionalnim (Austrija, Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Srbija) časopisima i zbornicima skupova. Sudjelovala je kao izlagačica na velikom broju domaćih i međunarodnih naučnih konferencija, simpozija i okruglih stolova.

    Od 2012. godine radi na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Tuzli (spoljna saradnica), a od školske 2019./2020. godine predaje hrvatski jezik u Općoj gimnaziji KŠC “Sveti Franjo“ u Tuzli.

    Izvor: Faktor.ba

  • VSTVBiH uputio Inicijativu za identifikaciju osoba prilikom kupovine SIM kartica

    VSTVBiH uputio Inicijativu za identifikaciju osoba prilikom kupovine SIM kartica

    Visoko sudsko i tužiteljstvo vijeće BiH (VSTV BiH) je prije gotovo godinu dana uputilo nadležnim institucijama Inicijativu za izmjenu pravnog okvira kojim se regulira korištenje prepaid SIM kartica u BiH, a na način da se osoba koja vrši kupovinu SIM kartice, odnosno korisnik, obavezno identificira.
    Povod za inicijativu su učestale anonimne i lažne dojave o postavljanju eksplozivnih naprava u pravosudnim institucijama koje su kulminirale u zadnjih nekoliko dojavama upućenim Općinskom sudu u Sarajevu, u potpunosti ometajući funkcioniranje ove institucije kao i Županijskog suda u Sarajevu, obzirom da su obje institucije smještene u zgradi Palače pravde u Sarajevu.
    U Inicijativi upućenoj 27. svibnja 2021. godine Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH, Ministarstvu pravde BiH, Ministarstvu prometa i komunikacija BiH i Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, VSTV BiH ističe da je evidentna učestalost upućivanja anonimnih prijetnji po ljudske živote kao i lažnih dojava o postavljanju minsko-eksplozivnih naprava, koje postaju jedan od najvećih problema za normalno funkcioniranje pravosudnih institucija, kako i drugih institucija državne službe i objekata u kojim se okuplja veći broj građana i gdje mogu nastupiti značajne posljedice po život i zdravlje istih.
    VSTV BiH je u navedenoj Inicijativi naglasio postojanje ovog sigurnosnog problema u zgradi Županijskog i Općinskog suda u Sarajevu kojima je i u prethodnom razdoblju upućeno na desetine lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama i koje su dovele do onemogućavanja i ometanja odvijanja sudskih postupaka i drugih procesa u ovim sudovima.
    Naveden je primjer iz tog razdoblja, koji pokazuje da samo jedna anonimna dojava o postavljenoj eksplozivnoj napravi, zbog obavezne evakuacije i kontra-diverzijskog pregleda, odloži više od 60 ročišta zakazanih pred Općinskim sudom u Sarajevu i 15-20 ročišta pred Županijskim sudom u Sarajevu, što pored negativnih sigurnosnih ima i negativne financijske posljedice.
    U zaključku Inicijative, VSTV BiH navodi da je, s ciljem spriječavanja navedenih pojava, nužno poduzeti aktivnosti kako bi se, po modelu drugih država, oblast kupovine i korištenja mobilnih SIM kartica normativno-pravno uredila na način da se osoba koja vrši kupovinu SIM kartice, odnosno korisnik, obavezno identificira.
    VSTV BiH je također naglasio da bi se izmjenama i usklađivanjem pravnog okvira na predloženi način doprinijelo i spriječavanju i otkrivanju drugih teških kaznenig djela u kojima se koriste neregistrirane SIM kartice, priopćeno je iz VSTV-a BiH.

     

  • Počela prodaja članskih karti Škole košarke “Never Stop” Donji Vakuf

    Počela prodaja članskih karti Škole košarke “Never Stop” Donji Vakuf

    Uprava Škole košarke “Never Stop” Donji Vakuf na svojoj Facebook stranici objavila je obavještenje članovima i simpatizerima o prodaji članskih karti za 2022.godinu

    “Poštovani kao što ste već upoznati i petu godinu u nizu naša Škola Košarke vrši prodaju članskih kartica. Cijena kartice je ove godine 20 konvertibilnih maraka, a sva sredstva skupljena prodajom kartica će se preusmjeriti u budući napredak naših dječaka, sportsku opremu i ostalih stvari potrebnih za što bolje rezultate i treninge naših dječaka. Na spisku koji ćemo uredjivati sedmično ćete moći vidjeti sve prodate kartice po brojevima i vlasnike istih. Kartice možete kupiti kod svih trenera i članove uprave, a to su Ahmed Hodžić, Suad Hodžić-Dudo,Feriz Vinčević, Emir Memiš, Adnan Čaluk, Esad Mehić, Nedim Šutković i Ismail Hodžić”-istakli su na Facebook stranici Škole košarke “Never Stop” Donji Vakuf.