Premijer Kantona Tahir Lendo i resorni ministar Bojan Domić danas su upriličili svečani prijem za najbolje sportiste i sportske ekipe SBK/KSB za 2021. godinu i tom prilikom čestitali im na ostvarenim rezultatima u 2021. godini i uručili vaučere renomiranog preduzeća Number 1 iz Travnika koja je ujedno i generalni sponzor manifestacije „Izbor najboljeg sportiste Kantona“ posljednjih šest godina.
Premijer Kantona Tahir Lendo napomenuo je da će u budućnosti ovakvi prijemi biti praksa i da je Vlada SBK/KSB u 2022. godini na budžetskoj stavci transfer za sport planirala sredstva u skladu sa Zakonom o sportu SBK/KSB što je zasigurno značajan poticaja razvoju sporta i pozvao sve pojedince i sportske klubove sa Kantona da se jave na javni poziv za transfer sporta koje je raspisalo resorno Ministarstvo.
U svome izlaganju ministar Bojan Domić istaknuo je da su sportisti najveći ambasodori našeg Kantona i da će u narednom peridou Ministartsvo na čijem se čelu nalazi davati maksimalnu podršku sportistima, sportskim ekipama i radnicima, prepoznavajući trud i zalaganje istih.
Hamdija dr. Mlinarević zahvalio se u ime Sportskog saveza SBK/KSB na prijemu najboljih sportista i sportskih ekipa u 2021. godini Vladi SBK/KSB na čijem se čelu nalazi premije Kantona Tahir Lendo i resornom ministru Bojanu Domiću i kao zdrastveni radnik i predsjednik Komisije za zdrastvenu zaštitu sportista istaknuo potrebu formiranja sportske ambulante na Kantonu koji bi imala za cilj preventivno djelovanje zaštite zdravlja sportista i sprečavanja nemilih scena na sportskim terenima.
Gotovo svakodnevno objavljujemo procjene o tome koliko Hrvatskoj nedostaje radnika, osobito u važnom sektoru kao što je turizam. Prema novim službenim procjenama trenutno nam nedostaje 15-ak tisuća radnika. Unatoč tome što je radinike teško pronaći, iskustva nekih od njih, pokazuju da dio poslodavaca uvelike doprinosi tome da se neki teško odlučuju otići odraditi sezonu-
U turizmu trenutno nedostaje 15-ak tisuća radnika, iako se očekuje da će se taj manjak smanjiti, rekao je to ravnatelj Uprave za razvoj, investicije i konkurentnost turističkog gospodarstva u Ministarstvu turizma Robert Pende.
Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić za Hrvatski radio rekla je da je potreba na razini Hrvatske sigurno između 15 i 20 tisuća radnika koje se mora uvesti te se posebno osvrnula na situaciju na području Dubrovnika iz kojeg dolazi i priča nesuđene sezonske radnice čija se majka javila redakciji Poslovni.hr-a.
“Na razini Dubrovačko-neretvanske županije sigurno se tu radi minimalno o dvije-tri tisuće ljudi koji moraju doći raditi, koji fale. Jako je teško taj broj s hrvatskim snagama, sa školskom djecom popuniti i mi ćemo neosporno morati ići i dalje na uvoz radne snage”, rekla je Nikolina Trojić.
No, što se ponekad događa kada ti sezonski radnici dođu odraditi ugovoreni posao govori iskustvo jedne od njih čija se majka javila naššoj redakciji.
“Jutros mi je kćer otišla u Dubrovnik, rekli su joj da je plaća 6000 kuna te da ima smještaj i hranu. Smještaj je bez kuhinje ili kuhala pa u slučaju da se razboli ne može skuhati niti čaj. I za jutarnju kavu treba ići u kafić i plaćati. Hrana je osigurana u menzi koja radi dva sata ujutro i dva sata poslijepodne. Menza je udaljena od smještaja i udaljena od hotela u kojem bi trebala radit. To znači da bez auta ne može, a to joj nisu ni rekli. Ispostavilo se da je nemoguće da stigne pojesti i vratiti se na vrijeme na posao. Izračunali smo da bi za hranu i kavu svaki dan u Dubrovniku potrošila više nego bi uspjela zaraditi i zato sutra dolazi natrag doma. A kažu da nema dovoljno radnika. E, ovo je stvarnost”, kaže majka djevojke (željele su ostati neimenovane) čije se iskustvo sezonskog rada svelo na neuspio pokušaj.
Priča o kupreškom siru, kao najboljem na Balkanu, već danima ispunjava naslovnice online medija širom regiona.
No, iza svjetala pozornice, krije se surova realnost, pomalo čak i nevjerovatna. Prije sedam godina pokrenuta je proizvodnja u Kupres Milchu, na placu nekada poznate sirane i od tada znaju samo za uspjehe. Javnost skoro ništa ne zna o njihovoj svakodnevnoj borbi s apsurdnom bh. poljoprivrednom politikom.
Naime, prema ocjeni posjetilca Balkan Cheese Festivala u Beogradu, najbolji sir ovog podneblja pravi se na Kupresu, u sirani Smajila Žilića. Ovog magistra stočarstva, petu godinu kite zlatnom u srbijanskoj prijestolnici. I nisu to jedine nagrade, mnogo ih je za nabrojati, piše Agroklub.
Na prvu, pomislite da iza njih čvrsto stoji država, resor, aparat koji sve to podržava i gura naprijed i koji ih je zasuo čestitkama pri povratku sa festivala. A, ustvari, prilikom poziva reporterske ekipe su ispraćali inspektore s imanja.
“Nije uslijedio niti jedan poziv, ni čestitka, ni priznanje iz lokalne zajednice. Isto važi i za Kanton 10 i Federalno ministarstvo poljoprivrede koje je totalno nezainteresirano, kao i bilo koja institucija u BiH”, kaže Žilić.
Zamislite paradoks
Nagrade su im, dodaje, bitne kao potvrda da rade ispravnu stvar. Nema materijalne vrijednosti, ali ima u referenci i potvrđivanju statusa kvaliteta. Da apsurd bude veći, Žilići su čestitku dobili od nekadašnje ambasadorice Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Maureen Cormack.
“Kada smo pobijedili drugi ili treći put, od nje sam dobio zahvalu i čestitku jer smo dobro prezentirali Bosnu i Hercegovinu, zamislite taj paradoks, a lokalna zajednica to nije uradila”, ističe tvorac najboljeg sira.
Vrijeđa ih, kaže, to što ih niko od domaćih predstavnika vlasti ne priznaje, jer na sajmovima ne izlažu sebe, nego proizvod iz sredine koja to zaslužuje, iz Kupresa, BiH:
“A hoće moje parafiskalne namete, pa vratite to na neki način, makar to bio telefonski poziv ili jedno pismo.”
U subotu će, 21. maja, u Novi Sad po još četiri nagrade – tri najveća priznanja Velika zlatna medalja, i jednu zlatnu medalju. Na Novosadski sajam ove godine kao izlagači nisu otišli, pomalo iz revolta, ali su poslali uzorke koje je ocijenila eminentna komisija profesora iz cijele bivše Jugoslavije.
“Privredna komora se nije udostojila da jedan ovakav sir, odnosno mljekaru, pozove i upita ‘jesmo li zainteresirani da sudjelujemo na zajedničkom štandu BiH’. Dakle, nismo čak ni obaviješteni ni pozvani da učestvujemo”, priča Žilić.
Bara puna ažbaha
Kako navodi, i sama ta činjenica pokazuje kakav je odnos bh. institucija prema onome što je vrijedno. Ističe da u ovoj državi nije problem napraviti kvalitetan proizvod, nego to što nema dvosmjernog partnerstva, a morat će se neko pozabaviti time.
“Oni ne postoje radi nas, nisu naš servis, što bi morali biti. Mi postojimo radi njih, da bi mogli da hranimo tu ažbahu koja je sve veća. BiH je jedna bara, baretina, sve je manja, a tih ažbaha, po pet-šest u kancelariji, koji žive od nas, je sve više”, navodi Žilić, dodavši da smo pitali ono što mu je bolna tačka.
Kriza za vrijeme korone, evidentno je, nije osvijestila nadležne, a sve su prilike da njih ne dotiču ni prognoze o nestašici hrane zbog ruske agresije na Ukrajinu. Najkvalitetnijih bh. proizvoda je najmanje u domaćim prodavnicama, ali ih ima po svijetu. Svjedoči tome i ovaj primjer. Vlasnik sirane kaže je to zbog maćehinskog odnosa trgovačkih kuća spram malog proizvođača.
“Naših proizvoda nema na tržištu BiH, izuzev u nekoliko objekata. Prodajemo ih na kućnom pragu ili šaljemo brzom poštom i ovo što možemo izvesti. Sada pripremamo prvu isporuku za Beograd, odnosno Srbiju i s tim smo zadovoljni. Kvalitetan proizvod će sebi naći kupca taman bio u Zimbabveu”, dodaje.
Nemarom uništili izvoz u Tursku
Ova mljekara nije subvencionirana ni za vrijeme covida, niti kasnije. Da bi održao poslovanje, Žilić je prodao stan u Sarajevu. U susret, ovoj i još dvije mljekare, nijedna institucija nije izašla ni kada je u pitanju otkup tržišnih viškova, ali smo zato lani uvezli sira za 93 miliona KM.
“Napravili smo 35 tona sira i kako smo imali viška sira, ponudili smo svim relevantnim institucijama da otkupe, nismo dobili ni pismeni ni usmeni odgovor. A, spasili smo dosta mlijeka koje bi završilo u kanalizaciji jer su mnoge mljekare imale puna skladišta. Mi smo ga preradili, a reakcija države je bila nula”, prisjeća se.
I tu nije kraj apsurdima s kojima se suočavaju. Naime, zbog nemara nadležnih, propao je dogovoreni izvoz od 3,5 tona sira u Republiku Tursku, vrijednog 35.000 eura.
Prije tri dana je više od dvije tone tog sira morao uništiti: “Izvoz je propao jer je produženje izvozne dozvole od strane resornog ministarstva trajalo devet mjeseci. Na kraju je kupac odustao.”
Odgovornost za ovakve propuste niko ne preuzima. Mljekara sada proizvodi onoliko koliko može sigurno i samostalno plasirati. Sav posao obavlja vlasnik sa suprugom, sinom i još jednom radnicom. Prave 20 tona godišnje, tradicionalnim načinom proizvodnje.
Traže partnere
Zbog ovih, brojnih izazova, dalje ne može sam. Žilić sada traži poslovnog partnera, prodat će dio dionica onome ko je spreman da zajedno ulažu i zadrže nivo kvaliteta i stabilnosti te dođu do dozvole za izvoz u EU i na taj način podignu proizvodnju na 10 tona mjesečno. Mlijeka trenutno ne nedostaje, otkupljuju ga s Kupresa te iz Šipova, s Vlašića, Livna i ponekad Tomislavgrada.
U ponudi su punomasni kravlji sir, dimljeni sir, kombinacija kravljeg i kozjeg te dva sira sa začinima. Po narudžbi rade i druge kombinacije. Za kupca u Srbiji su pravili sir s aronijom, sporadično i s brusnicom, borovnicom, tartufima.
“Kada bazni sir napravite kvalitetno, s njim možete da eksperimentišete. Nema tu posebne tajne ni mudrolije, napravljen je od mlijeka. Nemojte se baviti matematikom, oduzmi-dodaj, tu nema kvaliteta”, kaže naš sagovornik, napomenuvši da u njihovom siru nema emulgatora, stabilizatora, boje, mlijeka u prahu, škroba iz krompira. Dodaju samo ono što je tehnološki nužno – kulturu za okus, kalcijev hlorid i sirilo.
Propast ćemo
Ovo što uvozimo je, ocjenjuje, posljednje smeće, jer svjetski proizvođači iz svježeg mlijeka izvlače pojedine enzime, vitamine, proteine, i to prodaju u farmaceutskoj industriji, a od bijele mase koja ostane nakon svih tih postupaka prave sir koji se ovdje prodaje. Dokle god je tako, smatra, ne može se očekivati napredak.
Zemlja nema državnog ministarstva, pa ni državne strategije za razvoj poljoprivrede. Strategije koje imamo stoje u ladicama. Istovremeno su milijarde maraka uložene u poticaje, a isto toliko je ušlo u državu kroz donacije, s tim u vezi Žilić se pita zašto je situacija toliko loša u ovom sektoru i zašto niko ne snosi odgovornost?
“Imate poticaje za mlijeko u FBiH, 0,34 KM/l za registrirane OPG-ove, a 0,31 KM za fizička lica. Tu premiju dobije i proizvođač u Kupresu koji ima jedan otkos i ne može napraviti nikakvu silažu, kao i onaj u Posavini ili Lijevče polju koji ima četiri otkosa, silažu, kukuruz i ostalo”, pojašnjava nelogičnosti.
Svjedoči da je u vrijeme Republike BiH, ministarstvo poljoprivrede imalo ukupno 97 uposlenih, dakle u državi koja je imala farme s po 4.000 muznih grla, poput onih u Modriči, Odžaku, Sokocu. Današnji administrativni aparat pojede sve što se proizvede.
“Ova poljoprivreda preživljava isključivo na optimizmu, entuzijazmu i gluposti nas pojedinaca. Percepcija je takva da mi služimo isključivo da nakljukamo baretinu krokodila. Mi ćemo propast”, zaključuje.
Jednostavan test kvaliteta
Na kraju je dao i savjet građanima kako da testiraju sir koji kupuju. Postupak je vrlo jednostavan.
Dovoljno je da ga potopite u vodu i ostavite dva-tri dana da stoji. Pravi sir od mlijeka će samo pobijeliti, kao ruke koje dugo držite u vodi. Sir koji u sebi ima surogata i drugih dodataka će se raspasti.
Summa summarum, zaključak je proizvoljan. Komšijama hvala za zlato, a vama ako je dobro – onda ništa.
Policijski službenici PS Donji Vakuf uspješno su rasvijetlili krivično djelo „Teške krađe” koje je izvršeno 02.05.2022.godine na području općine Donji Vakuf.
Naime, navedenog dana u PS Donji Vakuf je prijavljeno da je izvršena krađa goriva od strane NN izvršioca ili više njih iz dva teretna motorna vozila koja su bila parkirana ispred firme u ulici 770. Slavne brdske brigade, općina Donji Vakuf.
Policijski službenici su operativnim radom na terenu došli do saznanja da je osumnjičeni za izvršenje predmetnog krivičnog djela M.K. rođen 1996.godine iz Donjeg Vakufa.
U saradnji sa nadležnim Kantonalnim tužilaštvom, protiv osumnjičenog se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.
Jedinice TVJ Travnik i hitne medicinske pomoći danas oko 11 sati upućene su na benzinsku pumpu u centru Travnika.
I pored zabrinutosti građana, ispostavilo se da se radi o pokaznoj vježbi o brzini reakcije hitnih službi u slučaju nastanka požara na pumpi, a koju organizuje Energopetrol.
Vlada Federacije BiH sutra bi trebala donijeti odluku o izdvajanju milion KM za subvencioniranje građana koji kupuju električne i hibridne automobile, potvrdio je za Klix.ba federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.
Džindić kaže da su po prvi put u budžetu Federacije BiH, planirana sredstva za poticaj pojedincima pri kupovini električnih automobila u ukupnom iznosu od milijun KM.
“Ministarstvo je napravilo Program o dodjeli subvencija pojedincima za kupovinu novih automobila u 2022. godini, koji imaju isključivo električni pogon i automobila koja uz motor s unutarnjim sagorijevanjem, pokreće i električni pogon (hibridni automobili). Vozilo će zadržati u vlasništvu najmanje dvije godine”, rekao je Džindić.
Definirana je i visina iznosa koji se dodjeljuje kao financijski poticaj pojedincima.
To je za električna vozila 10.000 KM, za hibridna električna “plug-in” vozila 5.000 KM i hibridna “full hybrid” vozila 5.000 KM.
Pod novim automobilom, smatra se putničko vozilo koje nije bilo u upotrebi i nije nikada i nigdje bilo registrirano. Vozila za koja se dodjeljuje subvencija su putnička vozila koja imaju najvise devet mjesta za sjedenje, uključujući i sjedište vozača.
Tehnički uvijeti za prihvatljiva vozila:
Električna vozila sa emisijom CO2 0 g/km
Hibridna električna “plug-in” vozila sa emisijom OO2 sa sadržajem OO2 manjeod 50 g/km
Hibridna vozila “full hybrid” sa emisijama CO2 najviše 130 g/km
Sredstva će se dodjeljivati po osnovu raspisanog Javnog poziva nakon objave odluke u Službenim novinama FBiH, a namjena Programa je dodjela subvencija odnosno financijskih sredstava pojedincima, za kupovinu novih automobila, registriranih u Federaciji BiH za period 01.01.2022.- 12.12.2022. godine, koji imaju isključivo elektricni pogon (električni automobili) i automobila koja uz motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, pokreće i elektricni pogon (hibridni automobili).
Korisnik subvencije može biti pojedinac (fizičko lice), državljanin Bosne i Hercegovine, sa prebivalištem u Federaciji BiH i sa navršenih 18 godina života, koji podnese zahtjev, dostavi obaveznu dokumentaciju u skladu sa Javnim pozivom, ispunjava uvjete u skladu sa Javnim pozivom i da u trenutku podnošenja zahtjeva, postoje raspoloživa sredstva predviđena budžetom, za namjenu subvencioniranja kupovine vozila, tj. u trenutku prijave, ne budu već dodijeijena drugim korisnicima.
Neprihvatljivi korisnik subvencije je korisnik koji je u 2022. godini vec ostvario pravo subvencije za kupovinu vozila iz budžeta za 2022. godinu, bilo kojeg nivoa vlasti u Federaciji BiH.
Navedena sredstva su grant sredstva Ministarstva i dodjeljivat ce se po ovom Programu i raspisanom Javnom pozivu. Program traje do utroška sredstava od 1 milijuna KM, a najkasnije do kraja fiskalne godine (odnosno do 31.12.2022. godine).
U svrhu kontrole namjenskog korištenja dodijeljenih sredstava, korisnik će Ministarstvu dostaviti ovjerenu kopiju potvrde o registraciji vozila, za koje je dodijeljena subvencija, za 2023. i 2024, godinu.
Na tržište Hercegovine stižu prve trešnje. Proizvođači nezadovoljni otkupnom cijenom u veleprodaji, koja se kreće oko 3 marke po kilogramu, dok je u trgovinama od 5 do 7 maraka. Kad se zbroji uloženi trud i novac, zarada za proizvođače je minimalna, pa mnogi poručuju da je upitno hoće li se nastaviti baviti poljoprivredom.
Još jedna pozitivna priča u Mješovitoj srednjoj školi u Vitezu. Vlasnici firme “Frizerland” danas su nagradili naše najbolje učenike završnih razreda Ismeta Traku i Lamiju Šiljak, kao i najuspješnijeg učenika za ovu školsku godinu Elmedina Karića.
Sve je veći broj osoba oboljelih od malignih bolesti, a najbolji način borbe, uz preventivne preglede, je adekvatna dijagnostika, koja na području Srednjobosanskog kantona nedostaje. Naime, samo tri od 12 općina u ovom kantonu imaju mamograf, pa većina oboljelih po dijagnostičke usluge moraju u veće centre ili u privatne klinike. Stoga je akcija preventivnih besplatnih pregleda uz pomoć pokretnog mamografa za žene iz ruralnih područja od velikog značaja.
