Category: Vijesti

Zahvaljujući ustrajnosti Udruge proizvođača autohtonog livanjskog sira “Cincar”, taj najveći livanjski brend je zaštićen je prije dvije godine. Agencija za sigurnost hrane BiH izdala je rješenje o zaštiti njegove izvornosti, najavljena je i skora mogućnost njegovog izvoza, no to se ni do danas nije dogodilo. Zbog toga, kao i zbog povećanih troškova proizvodnje, mali proizvođači odustaju i jedna za drugom nestaju mini mljekare.

Zaštita izvornosti livanjskog sira proizvedenog na tradicionalan način, od nepasteriziranog mlijeka, malim proizvođačima trebala je omogućiti izlazak na europsko tržište i bolju cijenu. Uz potporu Češke razvojne agencije i Gradske uprave u Livnu je otvorena i zadruga.

“Koncept zadruge je da pomogne pri plasmanu, to je najveći problem u biti – izvoz. Evo, mi ćemo raditi jednu godinu dana na lokalnoj razini, odnosno na federalnoj razini, pa ćemo poslije jedne godine, tako su nam rekli, podnijeti zahtjev za izvoz“, kazao je, prije šest mjeseci, Jozo Baković, predsjednik Udruge proizvođača autohtonog livanjskog sira „Cincar“.

A od zaštite izvornosti prošle su dvije godine. Sir i dalje ne može preko granice, a zadrugari se polako osipaju.

“Dosta je ljudi odustalo čekajući. Mada i mladi više neće ovo da rade, prodaje se blago i stoka, ide se u grad“, kaže Nedžad Burkić, vlasnik obiteljske tvrtke.

Gotovo 100 godina duga tradicija proizvodnje sira u obitelji Burkić uglavnom se prenosila po ženskoj liniji. Tako je i Irma, Nedžadova supruga, zanat učila od svekrve, a sir je plasiran u Dalmaciju: “Koliko sam ja ovdje u Guberu, nikad nismo imali problema s prodajom. Prije je išao, naravno, na crno, slao se u Hrvatsku, a sad ovdje prodamo u svom prostoru sve, sad više ne ide dolje”.

Dvije pandemijske godine naštetile su i velikim proizvođačima koji nemaju problema s izvozom. No, kako u narodu kažu – svako zlo za neko dobro.

“Naučili smo da moramo biti još širi u prodaji, da izvozimo u što više zemalja i tako smo u ove dvije godine digli izvoz preko 50%. Znači, sad od ukupne proizvodnje – 60% ide za izvoz“, ističe Tomislav Puđa, vlasnik mljekare.

A na dnevnoj bazi proizvedu dvije tone sira. U posljednje vrijeme bilježe još jedan pozitivan trend, dodaje Puđa: “Nekad nam je puno ljudi išlo van, npr. u Njemačku. I sad imamo upita da bi se neki vratili. Evo, mi ih raširenih ruku čekamo. Isto tako moram napomenuti da smo u zadnje vrijeme uposlili dosta mladih ljudi“.

Trenutačno, u Mljekari radi 40 ljudi, a vode računa i o svojim kooperantima. Povećali su otkupne cijene te za litru kravljeg mlijeka, ovisno od kvalitete, plaćaju od 60 do 85 feninga, za ovčje marku i pol, a kozje marku i 30. Svjesni su da zbog povećanih proizvodnih troškova farmeri jedva preživljavaju, te da bez kooperanata nema ni mljekara.

akta.ba

Bosna i Hercegovina se 1997. godine obavezala da će izgraditi trasu koridora Vc kao dio Panevropskog koridora. Dvije decenije od postavljanja kamena temeljca, sa izgrađenih oko 113 kilometara, tek smo na pola puta. Kada bi trebao biti izgrađen i koja je dinamika radova na trasi kod Zenice?

Kod Zenice se na 4 dionice gradi 19 kilometara autoputa prema Žepču. Završetak radova na dvije dionice bio je planiran ove godine, no dinamika radova je takva da će rok biti probijen, dok je kraj radova za preostale dvije dionice planiran 2024. godine.

Još neizgrađenim dijelom autoputa prošla je i ekipa Federalne televizije. Na poddionici Ponirak – Vraca prvi značajniji objekat je tunel Zenica. Sa 3.360 metara trenutno je najduži probijeni tunel, no preostalo je još mnogo posla za graditelje.

„Radovi na na desnoj i lijevoj tunelskoj cijevi će se intenzivirati sljedećeg mjeseca uvođenjem dvije dodatne oplate za betoniranje cijevi. Lijeva će se betonirati i sa jedne i druge strane“, navodi Elmin Škulj, predstavnik Euroasfalta.

Izgradnja ne ide lako, s obzirom na to da se trasa provlači kroz uzak prostor u dolini rijeke Bosne. Preko 500 radnika svakodnevno gradi, no geomorfološki i geografski uslovi primorali su inženjere na gradnju 2 velika tunela i 12 mostova.

„Problemi se rješavaju. Za dionice Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca je izvjesno da ćemo probiti rokove za godinu i po dana. To ništa ne znači posebno jer je to jedna cjelina. Petlja se nalazi u Golubinju tako da će to biti jedan prostor kad se bude otvaralo“, ističe Ahmed Mušija, predstavnik JP Autoceste FBiH.

Ništa manje nije zahtjevno ni na poddionici dugoj 5,3 kilometra kojom se izlazi iz vrandučke kotline.

Kako navode iz azerbejdžanskog Azvrita, trenutno se izvode radovi na tunelu Vranduk i sektorima 4 i 5 ove dionice – a najzahtevnije je bilo izraditi tunel kao i iskop i zaštitu kosinu te armirano tlo.

Po završetku izgradnje ovih poddionica od Zenice prema Žepču, trasa budućeg autoputa bit će duga oko 19 kilometara – to znači da će put od Zenice prema Žepču po završetku 2024. godine biti kraći za oko 17 kilometara.

Preduslov za funkcionalnost je izgradnja više od 11 kilometara od Nemile do Poprikuša. Prvi put na gradnji autoputa u našoj zemlji ispit će polagati radnici turske kompanije HGG.

„Radimo na dionici Nemila – Vranduk dužine 5,7 kilometara, gradimo kamp, za 10 dana iz Turske će doći 80 mašina i 200 radnika koji trebaju izgraditi dionicu do februara 2024. godine“, istakao je za Federalnu televiziju Oktay Ateş, predstavnik HGG-a.

Kao prioriet u gradnji, iz Autocesta FBiH akcenat je stavljen na trasu od Poprikuša do Putnikovog brda dugu preko 40 kilometara. No, građani će vožnju do Doboja još pričekati. Za sada su povezani Zenica i Sarajevo, a napreduje se i prema Konjicu. Dvije decenije od početka radova još nije spojena trasa 335 kilometara od Bijače do Svilaja na što se na evropskom putu Bosna i Hercegovina bez autoputa obavezala.

Jasno je da Bosna i Hercegovina kasni za izgradnjom autoceste na Koridoru Vc, no ohrabrujuće su najave da je pored dionica u izgradnji na jugu i u centralnom dijelu države planiran i investicijski ciklus u Federaciji vrijedan oko 2,5 milijarde za gradnju preko 80 kilometara.

To praktično znači da se autoput konačno treba početi spajati od sjevera ka jugu. Uskoro će, prema najavama Autocesta Federacije, biti okončane tenderske procedure za dionice Putnikovo brdo – Medakovo i Mostar jug – Kvanj, i novih je to 18 kilometara u izgradnji. U drugoj polovini ove godine najavljen je i investicijski ciklus za izgradnju oko 66 kilometara, a u toku su pripremne aktivnosti za gradnju. Pored 34 kilometra od Žepča prema Doboju, 32 kilometra planirana su za gradnju dionica na jugu, tačnije kod Mostara, ali i tunela Prenj, koji će sa 12 kilometara biti najduži tunel u ovom dijelu Evrope i praktično se po njegovom završetku u narednih okvirno 6 godina očekuje završetak gradnje Koridora Vc.

„U ovim poslovima najvažnije je obezbijediti izvore, jer ništa se neće dogoditi ako se ne obezbijede pare. Ostaje samo dionica od Bradine do Ovčara, 11 km, za koju nisu obezbijeđeni izvori. Za sve drugo jesu. U tom pogledu bi bilo završeno pitanje Koridora Vc , a nakon toga da li će se izgraditi za 5 ili 6 godina – mislim da je manje važno. Tunel Prenj ovog momenta otvoren je za glavni projekat. Godinu dana od danas trebali bismo imati mogućnost da ugovorimo tunel Prenj“, kazao je premijer FBiH Fadil Novalić (SDA).

Izgradnja cjelokupne trase autoputa na koridoru Vc. Okvirni rokovi su do 2028 godine. Prema riječima premijera Fadila Novalića, Vlada osigurala je izvore finansiranja kroz međunarodne kreditne fondove. Ostaje pitanje kako će globalna inlacija utjecati na dinamiku radova.

biznisinfo.ba

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas bi na hitnoj sjednici trebalo da razmatra zahtjev pet delegata iz Kluba bošnjačkog naroda za sazivanje hitne sjednice Doma sa samo jednom tačkom dnevnog reda  – Osiguranje novčanih sredstava za finansiranje Općih izbora koji će biti održani 2. oktobra ove godine.

Iz Kluba bošnjačkog naroda navode da, prema odredbama Izbornog zakona BiH, sredstva za provođenje izbora institucije nadležne za obezbjeđenje sredstava iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH moraju osigurati u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Centralne izborne komisije (CIK) BiH o raspisivanju izbora.

S obzirom na to da je CIK BiH 4. maja 2022. godine donio odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora, podsjećaju da je potrebno najkasnije do 19. maja 2022. godine osigurati neophodna sredstva za održavanje izbora.

Stoga su predložili da Dom naroda na hitnoj sjednici donese i zaključak „da se nalaže Vijeću ministara BiH da, u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH, u roku od 24 sata od donošenja ovog zaključka, na prijedlog CIK-a BiH, donose odluku o odobravanju i raspodjeli sredstava u iznosu od 12,5 miliona KM na ime rashoda CIK-a BiH za održavanje Općih izbora 2022. godine.

Također, shodno odredbama Poslovnika Doma naroda, mole da sjednici pored predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministra finansija i trezora BiH, čije je prisustvo obavezno, pristusvuje i predsjednik CIK-a BiH.

Vijeće ministara BiH na vanrednoj telefonskoj sjednici održanoj 17. maja nije postiglo konsenzus u vezi s predloženim dnevnim redom i Prijedlogom odluke o odobravanju raspodjele i korištenju dijela prenesenih sredstava akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina na ime rashoda programa posebne namjene u 2022. godini, a koju je predložila Centralna izborna komisija BiH.

bhrt.ba

Izvor: BHRT/Tijana Kecman (H.S.)

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine saopštila je da se 91 politička stranka i 17 nezavisnih kandidata prijavilo za učešće na Opštim izborima 2. oktobra. Mnoge od tih stranaka, uprkos značajnom poskupljenju takse, prijavile su i kandidate za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika, odnosno potpredsjednika Republike Srpske. To ipak ne znači da će svi ovi politički subjekti na kraju imati svoje kandidate.

Već sada se zna da će prijedlog Trojke, SBB-a, NES-a i još nekoliko stranaka za člana Predsjedništva biti SDP-ov Denis Bećirović.

“Pokazujemo da smo u prvom koraku u stanju kao opozicija da se objedinimo, da bi u drugom koraku nakon izbora krenuli u istinsko ujedinjenje”, poručio je potpredsjednik SDP-a BiH Denis Bećirović.

SDA će takođe imati svog kandidata za člana Predsjedništva BiH. To će, najvjerovatnije, biti predsjednik stranke Bakir Izetbegović, koji je funkciju člana Predsjedništva do sada obavljao dva puta.

“To što se svi ujedinjuju protiv jednoga, i to je dokaz snage. Gdje su predsjednici tih stranaka, zašto isturaju nekog trećeg, četvrtog?”, izjavio je Izetbegović.

Za razliku od opozicije u Federaciji BiH koja je odabrala taktiku ukrupnjavanja, u Republici Srpskoj nešto drugačiji pristup. DNS na izbore izlazi samostalno, sa predsjednikom te stranke, Nenadom Nešićem kao kandidatom za člana Predsjedništva i Radislavom Jovičićem za predsjednika Republike Srpske. SDS i PDP imaju jedno ime – Jelenu Trivić, kandidata za predsjednicu Republike Srpske. SDS treba dati kandidata za člana Predsjedništva BiH, a šanse za to imaju predsjednik Glavnog odbora Milan Miličević i lider te stranke Mirko Šarović.

“Ne bih prejudicirao bilo šta po tom pitanju, to ostavljamo za sjednicu stranačkih organa. Znaćete to vrlo brzo. Kao što će konkurencija vrlo brzo izaći sa svojim imenima, kandidatima. I oni kalkulišu oko toga i ne izjašnjavaju se, pa nećemo ni mi”, kazao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović.

A u redovima vladajućih u Republici Srpskoj pominje se nekoliko opcija, ali se i priča da će imati zajedničke kandidate. Unutar SNSD-a provlače se tri imena – Milorad Dodik, predsjednik stranke, Nebojša Radmanović kao i Željka Cvijanović. Kombinatorika će najviše zavisiti od Dodikove odluke – da li će u borbu za funkciju u Republici Srpskoj ili za još jedan mandat u Predsjedništvu. Idu na sve nivoe vlasti.

“Za NSRS, za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, za predsjednika Republike Srpske i za srpskog člana Predsjedništva BiH. Isto tako je bitno da smo se prijavili i za sve nivoe – od kantona pa do Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine”, navodi portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

Zna se i da će lider DF-a Željko Komšić probati do četvrtog mandata u Predsjedništvu BiH. HNS će takođe imati jedno ime. Spekulisalo se da će ta odgovornost biti na Mariju Kordiću, gradonačeniku Mostara, ali je on to demantovao. Ostaje ime predsjednika HDZ-a BiH, Dragana Čovića, iako ni oni nisu izašli sa zvaničnom potvrdom.