Category: Vijesti

  • Ispovijest Zeničanke sa maramom koja radi kao zaštitar

    Ispovijest Zeničanke sa maramom koja radi kao zaštitar

    Irma Fetić (41) jedna je od rijetkih žena koja se bavi poslom zaštitara, a posebno je fascinantno kako se ova Zeničanka nije osvrtala na, kako kaže, uvrede i komentare zbog toga jer radi ovaj posao a nosi maramu. Osim što radi kao zaštitar, Fetić je 28 godina u karateu, odnosno cijeli svoj život je u borilačkim vještinama, trener je KK „Nico“ (crni pojas treći dan), instruktor je KRAV MAGA i fitnes trener.

    U vrlo zanimljivom razgovoru za portal 072info, ova hrabra i odlučna Zeničanka ispričala je kako je biti žena zaštitar, ali i koliko je dodatna otežavajuća okolnost biti žena sa maramom koja radi posao koji se u našoj zemlji posmatram „muškim poslom“. Ne krije da nije jednostavno raditi posao kojim se bavi.

    MAŠTALA O POLICIJI ILI VOJSCI

    -S obzirom na to da sam udata i majka troje djece i nije baš jednostavno. Iskreno, volim svoj posao, radim fizičku zaštitu i kada trebamo ići negdje vjerujte da jedva čekam da se ide raditi jer volim svoj posao. Kada nešto volite, onda vam to nije ni teško raditi – govori na početku razgovora Fetić.

  • Od 1. juna porodiljama po 996 KM

    Od 1. juna porodiljama po 996 KM

    Isplata naknada svim porodiljama u Tuzlanskom kantonu može početi od 1. juna, jer je resorno ministarstvo centrima za socijalni rad uputilo sve potrebne naloge, potvrdio je danas kantonalni ministar za rad, socijalnu politiku i povratak Mirsad Muhamedbegović.

    Nezaposlene majke, koje su djecu dobile od 1. aprila ove godine, imaju pravo na mjesečnu naknadu u visini od 996 KM, što je prosječna plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine, u trajanju od 12 mjeseci od dana rođenja djeteta. Pravo na naknadu imat će i porodilje kojima je naknada za vrijeme porodiljskog odsustva manja od 996 KM, a naknada će iznosit onoliko kolika je razlika do prosječne plaće u FBiH.

    – Vlada TK danas je usvojila odluku, koja će uz uredbu, potrebne izmjene zakona i instrukciju ministarstva, biti poslana centrima za socijalni rad da bi krenula primjena. Nadamo se da će isplate krenuti od 1. juna, a rok primjene je od 1. aprila, tako da će ta sredstva biti refundirana kroz isplate – rekao je Muhamedbegović.

    Također, kada su u pitanju djeca rođena od 1. aprila 2021. do 31. marta 2022. godine, Vlada je utvrdila i da će sve majke dobiti jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta za u iznosu od 996 KM.

    Crna-hronika.info

  • Donosimo male savjete za bolje prinose paradajza, krastavaca, paprika i krompira

    Donosimo male savjete za bolje prinose paradajza, krastavaca, paprika i krompira

     

    Najbolje vrijeme za presadnju krastavaca je 28 do 32 dana od nicanja. Bolje je zakasniti nego to napraviti prije no što se najniže jutarnje temperature dignu iznad 15 stupnjeva. Najbolje vrijeme za presadnju paprika je 40. dan od nicanja. Paprike se mogu posaditi i po dvije-tri zajedno jer one vole da su u grupi i gušće posađene.

    Još nije kasno za sadnju toploljubivih kultura kao što su paradajz, paprike, krastavci, tikvice, patlidžani i slično povrće. Bilo bi svakako uputno čekati dok se najniža jutarnja temperatura digne iznad 15 stupnjeva. Evo još nekih zanimljivosti o najčešće sađenom ljetnom povrću.
    Rajčice
    Idealno vrijeme za sadnju paradajza u plastenicima je 40 do 45 dana od nicanja jer mlade biljke sa četiri do pet listova bolje podnose ukorjenjivanje. Zato ih je bolje kasnije pikirati, a ne u siječnju, kako je to u stakleničkom uzgoju uobičajeno.
    Kod skidanja zaperaka treba znati da se oni mogu ponovo piknuti u zemlju i izrast će nova, identična biljka. Zato ih ne treba bacati jer će oni dobro roditi, ali kasnije u toku ljeta. Ako ih ipak odlučimo baciti, najbolje je to učiniti oko ostalih biljaka rajčice jer one vole biti pognojene vlastitom vrstom. Naravno, samo ako su zdrave, inače je sve suho ili bolesno lišće rajčice potrebno što prije ukloniti s gredice.
    Što su gušće posađene, veća je mogućnost obolijevanja od plamenjače i drugih gljivičnih bolesti, jer se ne stignu brzo osušiti nakon kiše.
    Stjenice koje tijekom ljeta napadaju rajčice najbolje je ručno ukloniti jer su jako otporne na insekticide. Važno ih je što prije pokupiti kako ne bi oštetile plodove jer na nastalu ranicu se naseljavaju uzročnici bolesti.
    Radi uštede mjesta, rajčice se mogu saditi po dvije zajedno, ali razmak od ostalih biljaka treba biti veći.
    Paprike
    Najbolje vrijeme za presadnju paprika je 40. dan od nicanja. Paprike se mogu posaditi i po dvije-tri zajedno jer one vole da su u grupi i gušće posađene. Tako će porasti više, a ako im kidamo zaperke, bit će i krupnijih plodova.
    Krastavci
    Najbolje vrijeme za presadnju krastavaca je 28 do 32 dana od nicanja. Bolje je zakasniti nego to napraviti prije no što se najniže jutarnje temperature dignu na iznad 15 stupnjeva.
    Mjesto za uzgoj mora biti zaštićeno od vjetrova. Udaljenost između grmova treba biti najmanje 50 cm kako bi se osigurao slobodan rast. Kiselost tla se može smanjiti pepelom od drva.
    Sjemenke krastavaca prije sadnje stavite u hladnjak na 24 sata. Pripremne aktivnosti ne provode se sjemenkama hibrida, jer ih je proizvođač već obradio.
    Krastavci moraju imati potporanj od žice na koju se mogu slobodno penjati. Treba ih zakinuti na mjestu glavnog stabla nakon pojave 7. lista. To će omogućiti biljci da posadi više bočnih izdanaka i poveća količinu usjeva.
    Krompir
    Imat će povećan prinos za 12-13 posto ako ga dva dana prije sadnje okupamo u hranjivoj otopini od 40 g superfosfata + 40 g dušikovih gnojiva + 40 g kalijeve soli na 10 litara vode. Na 50 kg gomolja potrebno je 10 litara pripravka.
    Isto povećanje prinosa može se postići rezanjem sadnog materijala na poseban način, križnim rezom ili prstenastim rezom.
    Najbolji smjer brazde krumpira je od sjevera prema jugu.
    Ako su u razdoblju cvatnje i formiranja gomolja bili vrući sušni dani, zalijevanje će 100 posto povećati prinos grmova krumpira.
    Navodnjavanje
    Dokazano je da biljke treba zalijevati u ranim jutarnjim satima, jer tada počinju fotosintetski procesi. Večernje zalijevanje nam je možda lakše, ali tada će voda dulje ostajati na biljkama i one će biti podložnije gljivičnim bolestima. U uvjetima izuzetno visokih temperatura biljkama bi trebalo dodati još malo vode u popodnevnim satima kako bi se rashladile i kako bi im iz korijena voda prešla u plod. Noću poslije sparnog dana plodovi su topliji i korijen neće uzimati hranjiva iz lista.
    Gnojidba
    Stajnjak i tekuća gnojiva bi trebali činiti osnovu prihrane biljaka. Ako nemamo stajnjaka, starog barem godinu dana, možemo koristiti peletirana gnojiva, ali ih svakako treba ukopati u tlo. Biljke prije naglog rasta plodova trebaju najviše kalija. Visok sadržaj kalija povećava kvalitetu ploda, a niži povećava količinu plodova.

    izvor:novilist.hr

  • Koliko su zaradili naftaši u BiH, jedna kompanija prednjači

    Koliko su zaradili naftaši u BiH, jedna kompanija prednjači

    Četiri najveća lanca benzinskih pumpi u Republici Srpskoj ostvarila su u prošloj godini ukupan profit od 12 miliona KM što je manje od zarada koje se zabilježile kompanije “Hifa Petrol” i “Hifa Oil” sa sjedištem u Federaciji BiH.

    Naime, finansijski izvještaji ova dva preduzeća pokazuju da je “Hifa-Petrol” Hajrudina Ahmetlića lani zaradila 12,3 miliona KM, dok je “Hifa Oil” u vlasništvu Izudina Ahmetlića profitirala milion više, odnosno 13,3 miliona, piše u analizi Capitala.

    U Republici Srpskoj najveći profit na tržištu naftnih derivata prošle godine imao je bijeljinski “Nešković”.

    Ovaj lanac benzinskih pumpi je u 2021. godini imao prihod od 167 miliona KM, od čega je devet miliona maraka dobiti (zarade).

    Godinu dana ranije prihod kompanije bio je nešto manji i iznosio je 140 miliona, a zarada je iznosila 9,5 miliona.

    Zanimljivo, za godinu dana, kompanija Dragana Neškovića je povećala i broj zaposlenih sa 521 na 624.

    Kompanija “Nestro petrol” sa sjedištem u Banjaluci, prihodovala je 223 miliona KM u 2021. godini, ali je dobit bila ispod pola miliona KM i iznosila je tačno 463.000 KM. Taj plus ostvaren je sa 612 radnika.

    U godini korone, “Nestro” je zabilježio minus od 1,7 miliona, a zapošljavao je 612 radnika.

    Prihod od skoro 50 miliona ostvario je lani “Krajina petrol”, a dobit kompanije bila je samo 11.000 KM.

    Godinu ranije “Krajina” je prihodovala 38 miliona KM, ali je poslovnu godinu završila u minusu od 227.000 KM.

    Jedini “naftaš” sa sjedištem u Banjaluci koji je lani ostvario milionski profit je “Super Petrol”. Iako je prihod kompanije bio 142 miliona, ovaj lanac benzinskih pumpi, zaradio je prošle godine 2,4 miliona KM.

    Godinu ranije dobit im je bila veća za 200.000 KM, a prihod je iznosio 114 miliona. Lani su zapošljavali 95 radnika, a godinu ranije 86.

    Sarajevska “HIFA Petrol” sa 438 radnika imala je prihod od 482 miliona KM u 2021. godini, a zarada kompanije u ovoj godini bila je 12,3 miliona KM, što je četiri miliona više nego prethodne godine.

    Druga kompanija, “Hifa Oil” iz Tešnja imala je profit od 13,3 miliona KM. Prihod kompanije iznosio je 544 miliona KM, imali su 241 zaposlenog.

    Ukupan prihod “Hifa-Oila” u 2020. iznosio je 392 miliona KM, a dobit je iznosila 10,3 miliona.

    I drugi distributeri iz Federacije BiH, prate uspjeh “Hifa Oil grupacije”.

    Naime, milionsku dobit imala je prošle godine i sarajevska “Holdina”. Ova kompanija poslovnu godinu završila je u plusu od 4,5 miliona KM, a 2020. godine profit im je iznosio 2,3 miliona.

    I “Energopetrol” koji je nekoliko godina poslovao u minusu zabilježio je u posljednje dvije godine milionsku dobit. Naime, kompanija je lani imala plus od 4,4 miliona, dok je u 2020. godina dobit “Energopetrola” iznosila dva miliona KM.

    Kod nekih profit u padu

    Ipak, kod nekih kompanija, iako su ostvarile milionsku dobit, primijetan je pad profita. Tako je “Petrol BH Oil Company” iz Zenice poslovao u plusu od 10 miliona u godini korone, da bi ta dobit lani pala na 6,8 miliona KM.

    Prihod ove kompanije takođe je u padu. U 2021. godini iznosio je 276 miliona KM, dok je godinu ranije bio 350 miliona.

    Cijene goriva

    Početkom marta, cijene goriva na svjetskom tržištu otišle su u nebo zbog rata u Ukrajini, što se odrazilo i na domaće tržište.

    U prvoj sedmici marta cijene goriva u BiH krenule da rastu praktično na dnevnom nivou, te je u zavisnosti od distributera, za litar dizela trebalo izdvojiti oko 3,5 KM.

    Prije desetak dana cijene dizela kretale su se od 3,13 do 3,30 KM, dok se benzin kretao od 2,85 do 3,09 KM po litru, zavisno od distributera i regije.

    Inače, cijene goriva od danas možete pratiti putem besplatne mobilne aplikacije za praćenje maloprodajnih cijena nafte i naftnih derivata na benzinskim pumpnim stanicama u Republici Srpskoj, piše Capital.

  • Prosječna cijena novih stanova u BiH više od 2.200 KM po kvadratu

    Prosječna cijena novih stanova u BiH više od 2.200 KM po kvadratu

    Prosječna cijena prodatih novih stanova u BiH u prvom kvartalu iznosila je 2.248 KM po metru kvadratnom i veća je za 24,9 posto u odnosu na isti period prošle godine.

    U poređenju sa prosječnom cijenom prodatih novih stanova lani, prosječna cijena veća je za 23 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

    Broj prodatih novih stanova u prvom kvartalu u BiH iznosio je 627 i u odnosu na isti period 2021. godine veći je za 1,5 posto, a u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova lani manji je za 32,3 posto.

    Površina prodatih novih stanova u BiH u prvom tromjesečju iznosila je 34.314 metara kvadratnih i u odnosu na isto tromjesečje prošle godine veća je za 0,3 posto, dok je manja 30,8 posto u odnosu na prosječnu površinu prodatih novih stanova u 2021. godini.

    Više na: https://www.akta.ba/investicije/nekretnine/148736/prosjecna-cijena-novih-stanova-u-bih-vise-od-2200-km-po-kvadratu

  • Donji Vakuf: Finale federalnog takmičenja u juniorskoj konkurenciji

    Donji Vakuf: Finale federalnog takmičenja u juniorskoj konkurenciji

    U subotu, 28.05.2022. godine KK “Promo” Donji Vakuf  će ugostiti   najbolje ekipe Federacije Bosne i Hercegovine.
    Tri, od četiri ekipe će se plasirati na završnicu državnog prvenstva, među 9 najboljih ekipa u BIH.
    U Donji Vakuf, u Sportsku dvoranu, dolaze ekipe:
    OKK “Spars Ilidža” Sarajevo
    OKK “Sloboda” Tuzla
    OKK “Čelik” Zenica
    “Ovim putem pozivamo sve navijače, roditelje, sponzore i simpatizere magične igre pod obručem da dođu i podrže mlade momke s Vrbasa u ostvarenju još jednog cilja.” – poručuju iz KK”Promo” Donji Vakuf.
    izvor: fb / KK Promo
  • Brzom intervencijom TVJ Travnik spriječen veliki požar na Vlašiću

    Brzom intervencijom TVJ Travnik spriječen veliki požar na Vlašiću

     

    Teritorijalna vatrogasna jedinica Travnik je sinoć u 20:40 sati primila dojavu da gori vikendica na platou Babanovac i da je došlo do proširenja na borove oko vikendice.

    Kako navode u TVJ Travnik, odmah po dojavi na lice mjesta se uputilo 4 vozila i 16 vatrogasaca, a u pomoć su pristigli i DVD Vlašić-Bruneji i DVD Turbe.

    Na svu sreću, pripadnici TVJ Travnik su pravovremeno izvukli plinsku bocu iz vikendice, i intervencija je prošla uspješno, a uzrok požara nam još uvijek nije poznat.

    Opširnije u  video prilogu:

    Travnicki.INFO

     

  • OŠ “Hasan Kjafija Pruščak” : Poklon školskoj biblioteci

    OŠ “Hasan Kjafija Pruščak” : Poklon školskoj biblioteci

     

    Jučer je OŠ “Hasan Kjafija Pruščak” Prusac  posjetio Arif Hadžiahmetović autor knjige „Učiteljica Ankica i bijele vunene rukavice“. Riječ je o knjizi prvijencu Gornjovakufljanina koja govori o učiteljici Ankici Mitrović, njenim učenicima, te o njenom dolasku iz rodne Lištice (današnji Široki Brijeg) u Gornji Vakuf. Radni  vijek učiteljica Mitrović započela je davne 1951. godine u Pruscu.
    Tim povodom autor je poklonio određeni broj knjiga za školsku biblioteku.
    izvor: fb / OŠ “Hasan Kjafija Pruščak”
  • “Avaz – roto press” dužan isplatiti odštetu prof.dr. Sebiji Izetbegović

    “Avaz – roto press” dužan isplatiti odštetu prof.dr. Sebiji Izetbegović

     

    Avaz-roto press d.o.o. Sarajevo dužan je prof. dr. Sebiji Izetbegović, generalnoj direktorici KCUS-a, isplatiti štetu zbog klevete i troškove parničnog postupka u toku od 30 dana.

    Avaz-roto press dužan je isplatiti direktorici Izetbegović zbog klevete iznos od 5.100 KM sa zakonskim zateznim kamatama počev od 24.01.2018. godine te nadoknaditi joj troškove parničnog postupka u iznosu od oko 3.100 KM.

    Sud je obavezao tuženog da na portalu Avaza objavi uvod i izreku ove presude.

    Prof. dr. Izetbegović je u tužbi navela da je u tekstovima Avaza koji su predmet tužbe iznesen čitav niz kleveta na njen račun s namjerom nanošenja štete njenom ugledu, te da se ona prikaže u javnosti kao nemoralna osoba sklona nezakonitostima.

    Više na: https://hayat.ba/odluka-suda-avaz-roto-press-zbog-klevete-duzan-isplatiti-prof-dr-sebiji-izetbegovic-vise-od-8-000-km/679379/

  • Greške zbog kojih žene kupuju cipele koje im nisu potrebne

    Greške zbog kojih žene kupuju cipele koje im nisu potrebne

    Žene su same sebi najveći neprijatelji, posebno kada je riječ o kupovini cipela. Evo koje greške žene najčešće prave kada je riječ o kupovini svog omiljenog odjevnog predmeta.

    Nije vam bitan materijal od kog su izrađene

    Ukoliko nam se cipele svide na prvi pogled, često ih nećemo zbog lošeg materijala od kog su izrađene odustati od kupovine. U tom trenutku nije važno da li su cipele u potpunosti izrađene od sintetike ili od nekog prirodnog materijala, ali jako je važno. Zato sljedeći put kad vidite nove, božanstvene cipele, pogledajte od kog su materijala izrađene i to najbolje prije nego što ih isprobate.

    Probali ste samo jednu cipelu

    Nikada ne smijete kupiti cipele ako ste probali samo jednu od njih. Kod većine ljudi se lijevo i desno stopalo barem malo razlikuju. Posebno oprezne morate biti ako ste osobe sa zdravstvenim problemima – zdravlje i udobnost trebali bi biti na prvome mjestu. Zato obavezno isprobajte obje cipele i barem nekoliko minuta provedite u njima kako biste bili sigurni da vam odgovaraju.

    Vidjela sam ih u časopisu

    Žene žele da imaju cipele kakve nose modeli u časopisima. Ako kupujete cipele za svakodnevno nošenje na posao i u njima mislite da hodate cijeli dan, zaboravite na vrtoglavo visoke potpetice. Osim ako na kraju dana ne želite ići kući bosi. Osim toga, manekenke koje se smiješe sa naslovnih strana u tim cipelama ne moraju hodati.

    izvor: Magazin novosti