Category: Vijesti

  • Vlada FBiH: Za završetak radova na Srednjoškolskom centru Travnik 5 miliona KM

    Vlada FBiH: Za završetak radova na Srednjoškolskom centru Travnik 5 miliona KM

    Izvor: BHRT (H.S.)

    Vlada Federacije BiH je usvojila 9.613.000 KM vrijedan Program utroška sredstava planiranih Budžetom FBiH za 2022. godinu Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke, a sredstva su raspodijeljena na 11 transfera, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

    Najveći od njih, u iznosu od 5.000.000 KM, namijenjen ja za sufinansiranje završetka izgradnje zgrade Srednjoškolskog centra u Travniku. Općina Travnik, kao korisnik ovih sredstava, dužna ih je  utrošiti namjenski. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke će sa ovom općinom potpisati poseban ugovor o realizaciji dodijeljenih sredstava, kojim će se regulirati način i rokovi utroška sredstava i izvještavanje.

    Transfer za finansiranje obrazovanja iznosi 1.000.000 KM i namijenjen je, uz ostalo, za nabavku besplatnih udžbenika učenicima u stanju socijalne potrebe (400.000 KM), zatim za podršku bibliotekama osnovnih škola radi jačanja jezičkokomunikacijskih kompetencija (90.000 KM) i programima razvijanja funkcionalnih znanja i vještina djece predškolskog uzrasta i učenika javnih osnovnih i javnih srednjih škola (230.000 KM), kao i podrške školovanju djece romske nacionalnosti i  najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola u Federaciji BiH (po 40.000 KM). Također, u okviru ovog transfera planirana je podrška OŠ 1. mart u Jelahu za održavanje instruktivne nastave, programima obuke stručnog osposobljavanja i usavršavanja odraslih osoba s fokusom na žene radi lakše interacije na tržište rada, kao i za uvezivanje radnog staža prosvjetnim radnicima koji su radili u eksteritorijalnim školama za vrijeme i poslije rata u BiH, te za utvrđivanje pravaca djelovanja u oblasti poboljšanja odgoja i obrazovanja u FBiH, navodi se u saopćenju.

    Transfer za razvoj institucija nauke i podsticaj naučno-istraživačkog rada od značaja za FBiH iznosi 913.000 KM, a transfer za finansiranje studentskog standarda 900.000 KM.

    Za institucije nauke i kulture od značaja za Federaciju BiH, kroz tri zasebna transfera, za podršku programima i projektima akademijema nauku i umjetnost, kojima se osigurava kontinuitet rada i održavanje djelatnosti na dostignutom nivo, planirano je ukupno 300.000 KM.
    Za podršku programima i projektima kojima se osigurava kontinuitet rada i održavanje djelatnosti na dostignutom nivou za institucije nauke i kulture od značaja za BiH planiran je iznos od 800.000 KM. Korisnici ovih sredstava su Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Zemaljski muzej BiH, JU Kinoteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH, te Akademija nauka i umjetnosti BiH.

    Transfer za oblast nauke od značaja za FBiH vrijedan je 350.000 KM, a namijenjen je za naučnoistraživačke, istraživačko-razvojne i visokoškolske ustanove, naučna i naučnostručna društva, udruženja građana, fondacije, studentske organizacije i asocijacije, naučne radnike, istraživače i autore, komercijalne izdavače, te printane i elektronske medije.

    Za provedbu Bolonjskog procesa odobren je transfer od 200.000 KM, i to za podršku javnim visokoškolskim ustanovama za projekte povezivanja s potrebama tržišta rada za studijske programe prvog i drugog ciklusa studija, te za projekte osiguranja kvaliteta studijskih programa na ovim ciklusima studija. Korisnici ovog transfera su Univerzitet u Sarajevu, Sveučilište u Mostaru, Univerzitet u Tuzli, Univerzitet u Zenici, Univerzitet u Bihaću i Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru.

    Putem 150.000 KM vrijednog transfera bit će sufinansirana Fondacija za mobilnost studenata i nastavnika FBiH, saopćeno je iz Vlade FBiH.

    Za unapređenje privrede u FBiH povoljni krediti u iznosu od 9,6 miliona KM

    Vlada FBiH je usvojila Program utroška sredstava Trajnog revolving fonda kod Union banke d.d. Sarajevo, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za dugoročno finansiranje projekata putem dodjele kredita za 2022. godinu, u iznosu od oko 9.660.000 KM.

    Osnovni cilj Programa je, kako je obrazloženo, unapređenje i razvoj privrede FBiH, stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja, kroz realizaciju usvojenih strateških i primarnih dokumenata. Jedan od ciljeva je poticanje privrednika na ulaganje u materijalnu imovinu u svrhu modernizacije i proširenja postojećih proizvodnih  kapaciteta, kao i osnivanje novih proizvodnih pogona i poslovnih jedinica, uz uslov zadržavanja ili povećanja broja zaposlenih.

    Očekivani efekti su rast broja novozaposlenih, produktivnosti radne snage i indeksa industrijske proizvodnje, povećanje proizvodnih kapaciteta, uvođenje novih naprednijih i unapređenje postojećih tehnologija i tehnoloških postupaka, razvoj novih proizvoda, proizvodnih procesa ili usluga s većom dodanom vrijednosti, te povećanje konkurentnosti i porast prometa.

    Sredstva će biti dodjeljivana kompanijama iz metalne, elektro i automobilske industrije, zatim industrije građevinskog materijala i nemetala, drvne, papirne i grafičke industrije, proizvodnje tekstila, odjeće, kože i obuće, kao i hemijske i farmaceutske, te industrije gume i plastike.

    Korisnici sredstava mogu biti privredna društva iz ovih sektora sa sjedištem u FBiH, a moraju biti registrovana najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva za dodjelu sredstava po Programu.

    Sredstva su kreditnog karaktera, sa odgodom plaćanja do 12 mjeseci, te godišnjom kamatnom stopom u visini od 0,5 posto. Dodijeljena sredstva korisnici vraćaju u minimalno 24, a maksimalno u 60 jednakih mjesečnih anuiteta. Najniži iznos kreditnih sredstava koji se dodjeljuje privrednim društvima iznositi 100.000 KM KM, a najviši 900.000 KM.

    Program traje do utroška sredstava, odnosno do dana usvajanja Budžeta FBiH za 2023. godinu, a najkasnije do kraja fiskalne godine. Sredstva se dodjeljuju na osnovu raspisanog Javnog poziva u kojem će se definisati uslovi za prijavu, kriteriji za dodjelu sredstava, način razmatranja prijava, kao i spisak potrebne dokumentacije koja se mora priložiti uz zahtjev za dodjelu sredstava, stoji u saopćenju iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

    Regresiranje kamata velikim preduzećima i izvoznicima sa 5,2 miliona KM

    Vlada FBiH je usvojila Program utroška sredstava utvrđenih u Budžetu FBiH za 2022. godinu Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije na poziciji subvencija privatnim preduzećima i poduzetnicima, a za regresiranje kamata putem Garantnog fonda u iznosu od 5.200.000 KM. Ovaj program je rezultat nastojanja Vlade FBiH za nastavak iznalaženja mjera pomoći privredi Federacije BiH usljed poteškoća u poslovanju privrednih društava.

    Osnovni cilj Programa je omogućiti korisnicima koji su kreditno zaduženi, ili će u 2022. godini biti zaduženi po kreditno garantnim programima za velika preduzeća i za izvoznike, da dobiju grant sredstva na ime subvencionisanja dijela troškova kamate. Bit će subvencionisan dio kamata na kredite, na tromjesečnom nivou u visini do 2,5 posto.

    Pravo na regresiranje kamata imaju sva privredna društva koja su korisnici kredita za 2020. i 2021. godinu, kao i oni koji su aplicirali ili će aplicirati u 2022. godini. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije neće raspisivati javni poziv, obzirom da će korisnici sredstava garancijskog fonda po automatizmu dobiti mogućnost korištenja sredstva za regresiranje kamata. Po ovom programu, korisnici kredita stiču pravo na regresiranje kamata za prvi, drugi, treći i četvrti kvartal 2022. godine, ukoliko su uredno izmirili dosadašnje kreditne obaveze.

    Subvencije će biti odobravana korisnicima kreditnih sredstava do kraja fiskalne godine, odnosno do 31.12.2022. godine.

    Postupak subvencionisanja će biti provođen tako da će se vršiti  refundiranje dijela kamate na kredite odobrene za programe za  održavanje tekuće likvidnosti i postojećeg stepena zaposlenosti, obrtnih sredstava, dovršenja već započetih investicija, kao i pokretanje novih poslovnih aktivnosti i rast i razvoj postojećih, povećanje konkurentnosti, razvoj i uvođenje inovacija, novo zapošljavanje, kupovinu zemljišta, poslovnih prostora i poslovnih udjela,  refinansiranje postojećih kreditnih i obaveza po osnovu finansijskog lizinga.

    Razvojna banka FBiH i Federalno ministarstvo  energije, rudarstva i industrije definisati će međusobne odnose ugovorom o realizaciji aktivnosti regresiranja kamata putem Garantnog fonda.

    Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije dostavljat će izvještaje Federalnom ministarstvu finansija i Vladi FBiH u skladu sa Zakonom o izvršavanju Budžeta FBiH za 2022. godinu i Programom, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

    Sa 575.140 KM bit će podržano 236 programa i projekata iz oblasti kulture i sporta

    Vlada FBiH je, ne prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta, donijela Odluku kojom odobrava raspodjelu dijela prihoda u iznosu od 575.140,20 KM uplaćenih u Budžet FBiH u 2021. godini, a ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću.

    Od ukupnog iznosa, 284.040,20 KM se raspodjeljuje za finansiranje 128 programa i projekata iz oblasti promoviranja kulture. Sredstva od 291.100 KM namijenjena su za finansiranje 108 programa i projekata namijenjenih promicanju razvoja profesionalnog i amaterskog sporta s ciljem povećanja sredstava fonda za nagrađivanje za istaknute sportske rezultate.

    Federalno ministarstvo kulture i sporta će, najkasnije u roku od 30 dana, zaključiti pojedinačne ugovore o dodjeli sredstava korisnicima. Obveza korisnika je do 31.12.2022. godine Federalnom ministarstvu dostaviti izvještaje o namjenskom utrošku dodijeljenih sredstava. Ukoliko to ne učine, ili sredstva utroše suprotono propisanim kriterijima, dužni su ih vratiti na zahtjev resornog ministarstva, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

  • Muamer Jusufspahić (14) iz Bugojna je ostao bez oba roditelja i treba našu pomoć

    Muamer Jusufspahić (14) iz Bugojna je ostao bez oba roditelja i treba našu pomoć

    Udruženje Pomozi.ba je pokrenulo humanitarnu akciju za Muamera Jusufspahića koji ima samo 14 godina, živi u teškim uslovima, a svoju životnu borbu nastavlja bez oba roditelja.

    Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je apel za ovog dječaka, kojem se pozivom na broj 17042 doniraju 2 KM!

    Muamer je prije samo nekoliko dana sa svojim vršnjacima uživao na ekskurziji, proslavljao kraj osnovne škole i razmišljao o tome kako bi volio upisati srednju saobraćajnu školu.

    Nije ni slutio da će mu se život naglo promijeniti preko noći i da će mu zadati udarac od kojeg se bilo ko teško može oporaviti, a pogotovo dječak njegovih godina. Oca, koji je poginuo kada je imao samo jednu godinu nije ni upamtio. Sa majkom je vrlo skromno živio u trošnoj kući u selu Zanesovići kod Bugojna. Nisu imali nikakvih primanja, a majka Emina dok se na sve moguće načine borila da sinu obezbijedi normalno djetinstvo, istovremeno se borila i sa bolešću. Na kraju je tu bitku izgubila.

    Sada kada ni nje nema, Muamer boravi u kući kod tetke i dajidže, koji također žive jako teško, bez ikakvih stalnih primanja, ali će biti njegovi staratelji dok ne napuni 18 godina. Ne možemo ni zamisliti koliko je njegovo srce već dosad osjetilo tuge, boli, straha i kako će dječak skupiti snage da nastavi sa životom dok mu se duša trga od boli. U njegovu kožu niko ne može, ali mu možemo barem malo olakšati trenutnu životnu situaciju.

    Nekolicina dobrih ljudi i organizacija već je pokrenula akciju da se Muameru obezbijedi stipendija za školovanje, a Udruženje Pomozi.ba će nastojati da dječaku riješi stambeno pitanje i kupi stan u gradu koji će za razliku od sela u kojem je odrastao, biti u blizini škole.

    Pored poziva na broj 17042 Muameru možete pomoći i online donacijama na www.pomoziba.org te novčanim uplatama putem Paypala i računa Udruženja.

    RAČUNI ZA UPLATE

    PayPal: paypal1@pomozi.ba (Muamer Jusufspahić)

    Za uplate iz BiH:

    UniCredit Bank

    338-730-22202506-52

    Intesa Sanpaolo Banka BiH

    154-180-20085330-48

    Raiffeisen Bank

    161-000-02481200-94

    Bosna Bank International d.d

    141-306-53201196-79

    NLB Banka d.d

    132-260-20223371-17

    ◾️ Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

    ◾️ Svrha: Muamer Jusufspahić

    Za uplate iz inostranstva:

    ◾️Banks name: Intesa Sanpaolo Banka BiH

    ◾️SWIFT CODE: UPBKBA22

    ◾️IBAN: BA39 1541802008533048

    ◾️Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

    ◾️Svrha: Muamer Jusufspahić

    Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

    ◾️ERSTE BANK

    ◾️IBAN: AT64 2011182266475400

    ◾️BIC: GIBAATWWXXX

    ◾️Wien, Oestereich

    ◾️Name: hilfhelfen-pomozi.ba

    ◾️Verwendungszweck: Muamer Jusufspahić

    Za uplate iz Turske:

    ◾️VAKIF KATILIM BANKASI A.S.

    ◾️IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01

    ◾️İstanbul, Türkiye

    ◾️Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği

    ◾️Açıklama: Muamer Jusufspahić

    Za uplate iz Holandije i Zapadne Evrope:

    ◾️ING

    ◾️SWIFT: INGBNL2A

    ◾️IBAN: NL63INGB0675431905

    ◾️St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL

    ◾️Het doel van de betaling: Muamer Jusufspahić

    Za korisnike BBI, Union i Asa banke, omogućena je i donacija putem KVIKO aplikacije, uz obavezno naglašavanje svrhe uplate.

  • FOTO: Učenici škole u Šeheru proveli dan u prirodi

    FOTO: Učenici škole u Šeheru proveli dan u prirodi

    Tokom jučerašnjeg dana učenici Treće OŠ Oborci, PŠ Šeher,zamijenili su školske klupe i proveli dan u prirodi. Zajedno sa svojim učiteljima upoznavali su ljepote prirode, te sa lijepim pogledom i kistom u rukama ,oslikali svoj pogled odnosno kako i na koji način su doživjeli svoj uži zavičaj.
  • Federalni zavod za zapošljavanje: Koju školu upisati?

    Federalni zavod za zapošljavanje je, sa ciljem boljeg informisanja učenika i roditelja, ali i donosilaca politika izradio izvještaj „Koju školu upisati?“ o stanju i ponudi srednjoškolskog obrazovanja u Federaciji BiH.
    Upis u srednju školu učenicima završnih razreda osnovnih škola može biti veoma stresan period. Pored njih, veliku odgovornost za njihove izbore imaju i roditelji. U tom trenutku veoma je bitno donijeti dobru odluku, koja bi trebalo da bude u skladu sa interesovanjima, ali i u skladu sa onim što se nudi na teritoriji na kojoj bi se školovao budući srednjoškolac. Pored toga, bitno je odabrati srednju školu i u odnosu na ono što bi u perspektivi učenik želio da radi ili studira nakon srednje škole.
    Izvještaj ukazuje na ponudu srednjeg stručnog obrazovanja i mogućnosti školovanja po završetku osnovnog obrazovanja i može poslužiti kao koristan materijal prilikom donošenja odluke o upisu određenog smjera u srednjoj školi. Također, ovaj izvještaj otvara mogućnosti za dalja istraživanja u sagledavanju procjena ponude radne snage na tržištu rada, te u kojoj mjeri se obrazuju kadrovi koji će sutra participirati na tržištu rada i da li upisna politika može odgovoriti sve većim iskazanim problemima od strane poslodavaca po pitanju pronalaska radnika, posebno sa srednjom stručnom spremom.
    Izvještaj je dostupan na web portalu Federalnog zavoda za zapošljavanje na sljedećem linku https://www.fzzz.ba/ID:S-71
    Izvještaj je za potrebe Federalnog zavoda za zapošljavanje izrađen uz tehničku podršku projekta „Unapređivanje istraživanja tržišta rada“, koji finansira Evropska unija i provodi konzorcij NIRAS IC Sp. z o.o., GOPA Worldwide Consultants, GOPA mbH Njemačka i Zavod za zapošljavanje Republike Francuske.
  • Hrana u BiH u odnosu na lani skuplja za 20,6 posto

    Hrana u BiH u odnosu na lani skuplja za 20,6 posto

    Razina cijena u aprilu 2022. godine u odnosu na isti mjesec lani viša je za 13,2 posto

    Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena u aprilu su, u odnosu na mjesec ranije, u prosjeku porasle za 2,4 posto.

    Više cijene zabilježene su u gotovo svim odjeljcima, rečeno je Feni iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

    Tako su hrana i bezalkoholni napici u odnosu na prethodni mjesec poskupjeli za 5,6 posto, alkoholna pića i duhan za 0,2 posto, odjeća i obuća za 2,1, namještaj i kućanski uređaji za 1,3 posto, zdravstvo za 0,2, prijevoz za 3,5, te komunikacije za 0,4 posto.

    Nadalje, cijene su u odnosu za protekli mjesec porasle i za rekreaciju i kulturu za 0,8 posto, restorane i hotele za 1 posto, dok su ostala dobra i usluge porasli za 0,7 posto.

    S druge strane, promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u aprilu 2022. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen pad cijena u odjeljku stanovanja i režijskih izdataka za 2,4 posto.

    Iz Agencije također navode kako je na godišnjoj razini u prosjeku zabilježen rast cijena od 13,2 posto.

    Razina cijena u aprilu 2022. godine u odnosu na isti mjesec lani viša je za 13,2 posto.

    Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 20,6 posto, zatim alkoholna pića i duhan za 0,6 posto, stanovanje i režijski izdaci za 9,9 posto, a namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 6,8 posto, kažu iz Agencije.

    Dalje ističu i rast cijena u zdravstvu za 1,1 posto, prijevozu 28,9 posto, komunikacijama za 0,8, rekreaciji i kulturi za 6,1, obrazovanju za 0,5, restoranima i hotelima za 7,8 posto, te ostalim dobrima i uslugama za 4,5 posto.

    Za kraj su naveli kako je jedino prosječni pad cijena zabilježen u odjeljku – odjeća i obuća za 4,8 posto.

    Fokus.ba

  • BiH “zamijenila” Ukrajinu: Ogrjev nikad nije bio skuplji, razlog – izvoz u Evropu

    BiH “zamijenila” Ukrajinu: Ogrjev nikad nije bio skuplji, razlog – izvoz u Evropu

    Prema njegovim riječima, domaći proizvođači ogrijeva pokušavaju podmiriti tržište Evropske unije (EU), nakon što je zbog rata obustavljen uvoz ogrijevnog drveta i peleta iz Ukrajine. Ta zemlja je bila jedan od glavnih dobavljača ovih energenata za potrošače u EU

    Građane Bosne i Hercegovine su zabrinule skoro udvostručene cijene ogrijevnog drveta i drvenog peleta.

    Mumin Japić, penzioner iz Cazina, na sjeverozapadu BiH, kaže da zbog male penzije još uvijek nije nabavio ogrijev za narednu zimu.

    “Mala penzija. Čekam boljih uslova da malo nakupim para”, kaže Japić i objašnjava da sa penzijom od 450 maraka nije lako prikupiti 1.000 KM, koliko je prošle godine platio za deset metara drva.

    Kaže da će ako ne uspije sam za nabavku ogrijeva morati tražiti pomoć od djece.

    U sličnom problemu su i građani koji se griju na pelet, poput Alena iz Doboja, na sjeveru BiH. On troši oko pet tona peleta godišnje.

    “Cijena prošle godine bila je 350 maraka. Ove godine između 550 i 600 KM”, kaže Alen, i objašnjava da je u proteklih pet godina cijena peleta porasla sa 250 na 600 maraka.

    “Znači idu poskupljenja u nedogled i biće sve skuplje i skuplje. Od osnovnih životnih namirnica, preko ogrijeva, energije, svega”, kaže Alen.

    ZAŠTO JE KRIZA SA OGRIJEVOM U ZEMLJI BOGATOJ ŠUMOM

    Firma “Drvosječa” prodaje ogrijevno drvo i drveni pelet na domaćem i stranom tržištu. Zapošljava oko 200 radnika u pet najvećih bosanskohercegovačkih gradova: Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tuzla i Zenica.

    Uprava firme je 24. maja uputila dopis na adrese Vijeća ministara BiH i još sedam nadležnih institucija na nivou države i dva entiteta. Od Vijeća ministara BiH su zatražili da hitno zabrani izvoz svih vrsta ogrijeva sve do potpunog podmirenja potreba domaćeg tržišta, kako bi zaštititili domaće stanovništvo.

    “Problem je izvoz drveta, iscjepanog i spremnog za loženje, kao i peleta”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Muhamed Helać, menadžer firme “Drvosječa”, i objašnjava da se iz BiH dnevno izveze 30 do 50 šlepera peleta ili oko 500 do 700 tona.

    Prema njegovim riječima, domaći proizvođači ogrijeva pokušavaju podmiriti tržište Evropske unije (EU), nakon što je zbog rata obustavljen uvoz ogrijevnog drveta i peleta iz Ukrajine. Ta zemlja je bila jedan od glavnih dobavljača ovih energenata za potrošače u EU.

    “Kupci u Njemačkoj plaćaju trenutno 430 eura po toni peleta, a u Grčkoj čak 490 eura po toni”, objašnjava Helać i dodaje kako je to privuklo domaće privrednike da počnu izvoziti na evropsko tržište.

    “Ako se ta mjera ne donese mi ćemo doći u situaciju da nećemo imati doslovno na šta da se grijemo”, poručuje Helać.

    Istovremeno, Mirsad Hubanić, sekretar Sektora šumarstva u Privrednoj komori Federacije BiH (jedan od dva bh. entiteta) navodi da BiH ima privilegiju da ima blizu 60 posto teritorije pokrivene šumom. Objašnjava da u FBiH posluje deset kantonalnih javnih šumarskih preduzeća, koje isporučuju sirovinu za proizvodnju ogrijeva, ali i tehničko drvo za firme iz drvne industrije koje proizvode namještaj.

    “I prije krize u Ukrajini je Rusija zabranila izvoz trupaca, pa čak i rezane građe(daske i grede op.a.)”, kaže Hubanić.

    Objašnjava da je to uradila većina država poput Bugarske, Mađarske, Norveške, te da jedino vlasti u BiH odbijaju zabraniti izvoz trupaca, ali i drugih šumskih sortimanata poput ogrijeva i rezane građe.

    ŠTA KAŽU NADLEŽNE DRŽAVNE INSTITUCIJE?

    Zbog hronične nestašice sirovine sa kojom se drvoprerađivači suočavaju već godinama, Udruženje poslodavaca FBiH je još 2017. godine zatražilo da državna vlast zabrani izvoz trupaca i drugih drvnih sortimenata.

    Samo godinu kasnije su su se i dvije entitetske vlade složile da od Vijeća ministara BiH zatraže zabranu izvoza šumskih drvnih sortimenata, kako bi zaštitile drvoprerađivače i potrošače u BiH.

    Nadležno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je pripremilo Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, i uputilo je Vijeću ministara BiH na usvajanje u martu ove godine.

    Resorni ministar Staša Košarac za RSE kaže da je prijedlog odluke prošao usaglašavanje u svih deset kantona i u oba entiteta. Dodaje da nije bilo primjedbi niti protivljenja, ali da odluka nije usvojena na sjednici Vijeća ministara BiH “zbog protivljenja bošnjačkih ministara”.

    Košarac objašnjava da je argumentacija bila da neko može da tuži BiH zbog zabrane izvoza i da iz odluke treba izdvojiti firme koje imaju već sklopljene ugovore.

    “Ne želim da vjerujem da neko štiti pojedine izvoznike oblovine suprotno interesima primarnih proizvođača i prerađivača koji zapošljavaju veliki broj radnika”, kaže on.

    Izvoz drvnog sektora BiH raste, pa je od 2019. godine porastao sa 1,3 na 1,7 milijardi maraka u prošloj godini.

    Oko polovine tog izvoza čine finalni proizvodi, a drugu polovinu poluproizvodi i sirovina. Najznačajnija izvozna tržišta su zemlje EU, te zemlje okruženja te Kina i Albanija.

    Fokus.ba

  • Ovo su snimci nevremena u Hrvatskoj: “Nakon poplava i potresa, sad i tornado”

    Ovo su snimci nevremena u Hrvatskoj: “Nakon poplava i potresa, sad i tornado”

    Županijski centri 112 zaprimili su dojave o oštećenim krovovima, oštećenim limovima i crijepovima na privrednim objektima te dojave o srušenim stablima na prometnicama i oštećenim osobnim vozilima

    Olujno nevrijeme praćeno vjetrom, kišom i ledom zahvatilo je u srijedu čak pet županija u Hrvatskoj, objavila je Civilna zaštita po čijim su podacima zaprimljene dojave o oštećenim krovovima, srušenim stablima na prometnicama i oštećenim osobnim vozilima.

    U popodnevnim satima nevrijeme je zahvatilo dijelove Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, a u večernjim satima i Sisačko-moslavačku županiju, objavilo je Civilna zaštita na svojim internetskim stranicama.

    Županijski centri 112 zaprimili su dojave o oštećenim krovovima, oštećenim limovima i crijepovima na privrednim objektima te dojave o srušenim stablima na prometnicama i oštećenim osobnim vozilima.

    Sve nadležne službe su na terenu i nastoje što brže sanirati štetu.

    Nevrijeme je zahvatilo Hum na Sutli, Varaždin, Veliki i Mali Bukovec, Petrijanec, Vinicu, Donja Voća, Sveti Đurđ, Mursko Središće, Prelog, Malu Suboticu, Orehovicu, Sveti Martin na Muri, Svetu Marija, Donju Dubravu, Gredu Sela i Odru Sisačku.

    U Selima, prigradskom naselju Siska, nadzornom kamerom je snimljena razorna snaga pijavice koja je pogodila to područje.

    – Nakon poplava i potresa sad i tornado – napisao je čovjek koji je objavio snimku.

    Fokus.ba

  • Vijeće ministara: Danas potvrđivanje komisije koja će raditi na legalizaciji kanabisa

    Vijeće ministara: Danas potvrđivanje komisije koja će raditi na legalizaciji kanabisa

    Izvor i Foto: D. S./Klix.ba

    Vijeće ministara bi na današnjoj sjednici koja je zakazana za 12 sati trebala usvojiti prijedlog odluke o izmjeni Odluke o imenovanju komisije za suzbijanje opojnih droga.

    Legalizacija kanabisa je tema o kojoj se u BiH priča već duže od sedam godina. Međutim, ono što je nedostajalo u ovom procesu je komisija koja će se baviti izradom zakona za suzbijanje opojnih droga.

    Vijeće ministara je u januaru 2021. godine donijelo odluku o nominiranju člana komisije, međutim , nakon smrti Vjekoslava Mandića u oktobru prošle godine koji je bio ministar zdravstva FBiH druga osoba nije došla na ovu poziciju i nije bilo moguće potvrditi imenovanje članova Komisije.

    U januaru ove godine je Vlada FBiH imenovala sekretara u ministarstvu zdravstva i time je moglo početi sa imenovanjem Komisijem, ali je Vijeće ministara po ovom pitanju zakazalo.

    Na mjesto sekretara Federalnog ministarstva zdravstva postavljena je Snježana Bodnaruk i time je kompletiran sastav Komisije.

    Ministarstvo sigurnosti BiH je Uredu za zakonodavstvo Vijeća ministara dostavilo prijedlog odluke o imenovanju Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga i naglasili da se on danas nađe na dnevnom redu sjednice.

    Podsjećamo, UN je prije nekoliko godina donio jasnu odluku kojom kanabis više ne klasificira kao “opasnu drogu”, međutim ovaj slučaj u našoj državi nije naišao na razumijevanje i nije ostvario pomak.

    Odluku UN-a, ali i Svjetske zdravstvene organizacije, koja je uvrstila kanabis kao sredstvo u medicini kojim se ljudi mogu liječiti i sebi pomagati, nadležni u našoj zemlji još nisu prihvatili kao alarm za ubrzavanje procesa legalizacije kanabisa u medicinske svrhe.

  • Javni poziv za uključivanje MMSP u bike friendly standard kroz projekt jačanje turističkog sektora SBK/KSB

    Javni poziv za uključivanje MMSP u bike friendly standard kroz projekt jačanje turističkog sektora SBK/KSB

    Izvor: travnik-grad

     

    Turistička zajednica SBK/KSB SrednjaBosna.ba za potrebe implementacije lokalnog granta br. 15.2191.3-007.00 u okviru poziva „Strategije lokalnog razvoja u Bosni i Hercegovini” EU4Business ” kojeg financiraju EU i Njemačka vlada preko Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH raspisuje javni poziv.

    CILJEVI PROGRAMA

    Razvoj cikloturizma na području SBK/KSB,

    Podizanje kvalitete turističke ponude,

    PRIJAVITELJI

    ▪️MMSP – mikro, mala i srednja poduzeća sa područja općina Jajce, Donji Vakuf, Travnik, Vitez i Busovača,

    ▪️Fizičke osobe – pružatelji usluga smještaja u domaćinstvu,

    ▪️Institucije, organizacije, NVO i upravitelji turističkim atrakcijama,

    FINANCIRANJE

    Za odabrane korisnike osigurati će se komplet biciklističke opreme koja će biti na usluzi cikloturistima:

    ▪️Alat za jednostavne popravke bicikla:

    – Set malog alata (komplet imbus ključevi, komplet zvijezda ključevi, papagaj kliješta, francuski ključ)

    – plastični montirači za skidanje guma,

    – pumpa,

    – mazivo za bicikl,

    – komplet za krpljenje pneumatika,

    ▪️Stalak za parkiranje bicikla (5 mjesta),

    ▪️Prva pomoć,

    ▪️Punjač za el. bicikla,

    NAČIN PODNOŠENJA ZAHTJEVA

    Zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava podnosi se:

    ▪️Poštanskim putem ili osobno u zatvorenoj omotnici na adresu:

    Turistička zajednica SBK/KSB

    Bosanska 75,

    72270 TRAVNIK

    Sa naznakom: Prijava na Bike Friendly Standard

    Ili

    ▪️Putem e-maila: info@tzsbk.com

    Prijavni obrazac možete preuzeti na: https://bike.srednjabosna.ba/…/uploads/2022/05/OBRAZAC.pdf ili direktno u Turističkom uredu Turističke zajednice SBK/KSB – Bosanska 75, Travnik

    Sve informacije mogu se dobiti na tel. +387 30 511 588 ili na e-mail: info@tzsbk.com

    SREDSTVA

    Bespovratna sredstva u vidu opreme.

    OSTALE UPUTE O PREDAJI ZAHTJEVA

    Jedan prijavitelj (MMSP) može ostvariti potporu samo za jedan projekt.

    KRITERIJI ODABIRA

    Kriteriji za odabir MMSP koja će ostvariti potporu biti će naknadno objavljeni na web stranici Turističke zajednice SNK/KSB.

    Svaki prijavitelj imati će pravo uvida u dokumentaciju i bodove svih prijavljenih MMSP.

    ODBACUJU SE

    ▪️Zahtjevi nedopuštenog predlagatelja;

    ▪️Zahtjevi s nepotpunim podacima i nepotpunom dokumentacijom.

    ▪️Projekti koji nisu sukladni ciljevima ovog javnog poziva,

    ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA

    Rok za podnošenje prijava do 04.06.2022. godine do 16 sati

    OSTALE INFORMACIJE I OBAVEZE KORISNIKA

    ▪️Odabrani prijavitelj postati će Bike Friendly MMSP za što će dobiti certifikat i tablu Bike Friendly koja će biti istaknuta na vidnom mjestu ispred objekta.

    ▪️Odabrani prijavitelj proći će obuku – seminar o načinu provođenja usluga u cikloturizmu u skladu sa Bike Friendly sustavom,

    ▪️Odabrani prijavitelj morati će ispunjavati uvjete i obaveze preuzete iz Bike Friendly sustava za određeni MMSP.

    ▪️Odabranom ponuditelju, ukoliko se ne bude pridržavao propisanih pravila naznačenih Bike Friendly sustavom može biti oduzet Bike Friendly certifikat.

    ▪️Odabrani prijavitelj biti će promoviran kao Bike Friendly MMSP u promotivnim aktivnostima Turističke zajednice SBK/KSB.

  • Obilježavanje 30. godišnjice formiranja logora Trnopolje kod Prijedora

    Obilježavanje 30. godišnjice formiranja logora Trnopolje kod Prijedora

    Izvor: Fena (H.S.) i BHRT

    Članica Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, Regionalni savez udruženja logoraša regije Banja Luka, obilježit će danas 30. godišnjicu stradanja logoraša Trnopolja, a planiran je prikladan program i posjeta lokaciji logora.

    Kako podsjećaju u saopćenju za javnost, Logor „Trnopolje“ formiran je 26. maja 1992. godine od tadašnjeg Kriznog štaba opštine Prijedor a kroz taj logor je prošlo više od 22.000 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

    “Svjetska javnost saznala je o tom logoru 5. augusta 1992. godine, kad je ITN-televizija prikazala snimke logoraša, a najpoznatija je slika našeg Fikreta Alića „logoraša iza bodljikave žice.“ Logoraši – muškarci, žene te djeca (od kojih su neka i rođena u samom logoru, tokom zatočenja) kontinuirano su fizički, psihički i seksualno zlostavljani, a stotine života okončano je strijeljanjima interventnog voda policije Prijedora i sličnih. Nažalost, podrška i nepriznavanje takvih nedjela i danas su prisutni u nešto drugačijem obliku, a ponovo su pokazani skorašnjim negativnim drugostepenim rješenjem upravnih organa grada Prijedora, koji su baš tom Fikretu Aliću odbili zahtjev za priznavanje statusa žrtve ratne torture i bez obzira na brojne očigledne dokaze i činjenice, nego se istrajava trovanju vlastitog i svih drugih naroda kako u BiH tako i u okruženju. Međutim mi ćemo istrajati, istina će na kraju bez sumnje pobijediti laž”, naglasili su.

    Obilježavanje je najavljeno za danas od 10 sati, na lokalitetu logora „Trnopolje“ kod Prijedora.