Category: Vijesti
-
Nevrijeme protutnjalo Splitom : Kao da je pao snijeg…
Split je oko 13 sati zahvatilo kraće grmljavinsko nevrijeme, a padao je i grad. Čitatelji Večernjeg lista poslali su fotografije i videa iz grada, na kojima se može vidjeti da se zbog tuče tlo u Splitu zabijelilo kao da je pao snijeg. Također, zbog obilne kiše popljavljene su gradske ulice. – piše Večernji list
Podsjetimo, DHMZ je najavio da će u subotu u Hrvatskoj biti promjenljivo uz sunčana razdoblja, mjestimice i s kišom. Kiše će, pisali smo ranije, glavninom biti na Jadranu i predjelima uz njega, popodne i u središnjim krajevima. Puhat će slab vjetar, tek ponegdje umjeren jugozapadni i južni, a na moru većinom umjereno jugo.
-
Stravična svjedočanstva Palestinki: Izraelski vojnici su nas skidali do gole kože, urinirali su po nama
Izvor: EuronewsFoto: Foto: EPA-EFENakon više od pet mjeseci izraelskog napada na Pojas Gaze javlja se sve više svjedočanstava žena koje su izraelske snage zarobile i koje su bile izložene mučenjima i nehumanom postupanju.Jedna od žena koja se usudila svjedočiti je Nabela. Ona je mislila da je škola Ujedinjenih nacija u gradu Gazi sigurno utočište. Zatim je stigla izraelska vojska, piše Euronews
Vojnici su upali u mjesto, naredili muškarcima da se svuku i odvukli žene u džamiju na pretres do gole kože, rekla je. Tako je počelo šest sedmica u izraelskom pritvoru za koje Palestinka kaže da je uključivalo opetovana premlaćivanja i ispitivanja.- prenosi Klix.ba
“Vojnici su bili vrlo oštri, tukli su nas i vrištali na nas na hebrejskom. Ako bismo podigli glavu ili nešto izgovorili, tukli su nas po glavi”, rekla je 39-godišnjakinja iz grada Gaze, koja je progovorila pod uvjetom da se njeno prezime ne koristi zbog straha od hapšenja.
Jedna žena iz Gaze , koja je također govorila pod uvjetom anonimnosti, rekla je novinskoj agenciji AP da su joj izraelske snage naredile da poljubi izraelsku zastavu prije nego što je premještena u izraelski zatvor Damon. Kada je odbila, vojnik ju je zgrabio za kosu i licem joj udario u zid.
Druga žena, čije je ime redigirano, rekla je da su po njoj urinirali čuvari u zatvoru Ketziot u južnom Izraelu. Također je svjedočila pretresima do svlačenja gdje su stražari tjerali gole zatočenike da stoje blizu jedan drugome i umetali im naprave za pretraživanje u stražnjicu.
Nije poznato koliko žena i maloljetnika su zarobile izraelske snage, iako su zarobljeni muškarci također naveli da su bili široko rasprostranjeni fizički zlostavljani.
Grupe za ljudska prava kažu da Izrael čini da brojni Palestinci nestanu, pritvara ih bez optužnice ili suđenja i ne otkriva porodici ili advokatima gdje ih drže.
Izraelska zatvorska služba kaže da sva “osnovna potrebna prava u potpunosti primjenjuju profesionalno obučeni zatvorski čuvari”.
Njihova vojska je rekla da tjera zatvorenike da se skinu kako bi potražili eksploziv, dovodeći zatočenike u Izrael prije nego što ih puste natrag u Gazu ako se procijene da su nevini.
-
Promo večeras u gostima Posušju
Danas igra PROMO
Prvenstvo Bosne i Hercegovine19.kolo
02.03.2024 god
19:00Link za praćenje utakmice: -
Bivša manekenka otvorila dušu nakon izlaska iz zatvora
Matea Hohnjec, bivša manekenka i sestra nekadašnje Miss sporta Stefany Hohnjec, progovorila je o svom boravku u zatvoru u dokumentarcu “Treći život” scenarista i redatelja Senada Zemunovića. Kako je to objašnjeno u kratkoj najavi na HRT-ovim stranicama, to je film o ljudima koji po treći put započinju slagati svoj život iz početka.
– Prvi život je stao onog trenutka kad su završili iza zatvorskih rešetaka. U zatvoru su od nule gradili svoj novi – drugi život. Ovaj treći je novi početak, nakon izlaska. Opet kreću iznova, uče funkcionirati kao ‘normalni, obični‘ ljudi. Matea i Slavko prisjećaju se prošlih života i svjedoče o dubokoj promjeni koja se dogodila i omogućila ovaj sadašnji, novi – treći život”.
Podijelila životni put
Hohnjec je u filmu podijelila s javnosti svoj životni put, koji je dobrim dijelom u onim skandaloznim, pa i tragičnim trenucima punio novinske stupce. Iza zatvorskih rešetaka je u konačnici završila zbog tri krivična djela, a problemi su u njenom životu počeli kada se susrela s drogom.
– Moj prvi dečko je bio DJ, dosta stariji od mene. Tada sam prvi put ušla u opasan svijet i vidjela taj svijet droge. U društvu je bio jedan stariji prijatelj koji je me zamolio da mu pričuvam travu – ispričala je Hohnjec. Na to je pristala, travu stavila u torbu, koju su potom pronašli njezini roditelji. Pozvali su policiju, koja joj je zaprijetila da može ići u maloljetnički zatvor ili na odvikavanje. Bio je to za Mateu, kaže, onaj ključni trenutak kojeg vidi kao početak svog problematičnog perioda.
– Nisam sponzoruša, hajdemo reći starleta. Htjela sam živjeti život na visokoj nozi, ne raditi ništa, vrlo površno. Došla sam iz Poreča u veliki Zagreb i tada su me počele privlačiti krive stvari. Počela sam konzumirati droge i izlazila. Živjela sam luksuzno, odijevala se skupo, izlazila u najskuplje restorane, ali to sve nije bilo baš tako sjajno kako je izgledalo. Osuđena sam za tri kaznena djela. Prvo je bilo davanje prostorije za konzumiranje droge, drugo je bilo krivotvorenje novčanica i treće pokušaj pljačke – otvoreno govori. Naravno, zaljubljivala se i u potpuno pogrešne muškarce, Tako je u vezi bila s jednim Talijanom koji je bio njezin partner u kriminalu, zajedno su varali ljude.
Zajedničke avanture
– Imali smo dosta zajedničkih avantura, proputovali smo svijet. Sve je to počelo bezazleno, a na kraju su se svi problemi zaredali. Taj Talijan je imao dosta dobrih kontakata, a ja sam mu dobro došla zato što sam bila lijepa i pametna.”, priča Matea. Željela je naći normalan posao, radila u jednoj mjenjačnici i trgovini, nailazila na osudu okoline. Ali, kako i sama objašnjava, ta kriminalna ‘obitelj‘ uvijek tu negdje ostaje i uvijek joj se možeš vratiti. I ona im se vratila. Uslijedila je avantura s kupovinom krivotvorenih novčanica, u što se upustila potpuno sama i otišla za Italiju.
– Ljudi koji su me dočekali u Ankoni bili su stvarno normalni, kao i svi… Meni nije bilo ništa čudno što su mi stavili povez preko očiju do lokacije gdje se nalazio novac, to je bila sasvim normalna procedura. Kada smo došli, bila je posve opuštena atmosfera, a na stolu su bile novčanice, oružje i droga… Oko tog stola su se čak igrala i neka djeca. – iznijela je Hohnjec. U konačnici sve što je radila koštalo ju je slobode.
– Prije nego sam došla u zatvor nisam bila svjesna gdje idem. Dok ne čujete zvuk tih vrata, nije vam ništa jasno. U zatvoru ništa ne valja, ni jedna strana nije pravedna. Ima svega, od silovanja, zatvaranja u samicu, tuča, zatvor je grozan. Ima i mita i korupcije, sve je to istina. Zatvor je užasan – iznijela je Hohnjec. Nakon zatvora osjetila je kaže poziv da mora otići u Međugorje, a ono što sada priželjkuje je posve normalan život.
izvor: avaz.ba -
Pošiljka iz BiH stigla u arktički ‘sef sudnjeg dana’: Šta se tamo čuva?
Iznad arktičkog kruga između Norveške i Sjevernog pola nalazi se objekat od vitalne važnosti za budućnost čovječanstva u kojem su pohranjene sjemenke.
Milioni uzoraka sjemena, iz više od 930.000 vrsta usjeva, nalaze se u Globalnom trezoru sjemena u Spitsbergenu (Svalbard Global Seed Vault), dijelu norveškog arhipelaga Svalbard.
Sef je počeo s radom 2008. godine, kao krajnje utočište i banka biljnih gena koji se štite od katastrofa, rata, bolesti i klimatskih promjena.
Prvi put u trezor je 27. februara stigla i pošiljka iz Bosne i Hercegovine.
RSE Sef je osnovao konzervator Cary Fowler iz Global Crop Diversity Trusta. Bilo je potrebno 9,1 miliona dolara za njegovu izgradnju.
Od svog otvaranja prima uzorke sjemenki iz cijelog svijeta.
Led koji okružuje objekt pomaže u očuvanju niske temperature, ako nestane električne energije.
Sef “sudnjeg dana” je izgrađen da izdrži zemljotrese ili nuklearne udare.
Među novim saradnicima su banke sjemena iz Bosne i Hercegovine, Kameruna, Indonezije, Kazahstana, Kenije, Madagaskara, Nigerije i Zambije.
Opširnije na portalu RSE-a.
-
Sutra javna tribina i promocija knjige ” Medicina kroz prizmu Islama”
Udruženje građana ” Selam” Donji Vakuf , organizuje javnu tribinu i promociju knjige ” Medicina kroz prizmu Islama”,autora dr Adema Zalihića.
Promocija je planirana za nedjelju, 03. marta 2024. godine od 19:30 sati.
-
Snimak trenutka kada je vozač BMW-a izgubio kontrolu nad vozilom i izvalio stub ulične rasvjete
Na društvenim mrežama se pojavio snimak na kojem se vidi trenutak kada je jučer u Sarajevu vozač BMW-a izgubio kontrolu nad vozilom te udario i izvalio stub ulične rasvjete.
Kako se može vidjeti na snimku vozač je upravljao vozilom neprikladnom brzinom.
Nesreća se desila jučer oko 16 sati u blizini zgrade Elektroprivrede BiH.
Na vozilu je pričinjena velika materijalna šteta.
Izvor: avaz.ba -
“Došli smo u situaciju da je jedna pekarska kifla jednaka cijeni kilograma pšenice”
Površina od oko 500 dunuma na gazdinstvu Laze Uroševića i prošle jeseni za vrijeme sjetve zasijana je pod hljebnim žitom. Sada je, kaže Urošević, u problemu.
“Mi smo, sada, došli u situaciju da je jedna pekarska kifla od 2gr jednaka cijeni kilograma pšenice. A sada smo u situaciji da pekari traže dodatno povećanje cijene hljeba. A mi, proizvođači, koji proizvedemo tu pšenicu, mi bismo pristali da pšenica bude i jeftinija, ali da hljeb bude 0,80 KM/kg”, kaže Urošević i dodaje da je “krajnje vrijeme da nešto preduzmu po pitanju zaštite domaće proizvodnje, da obustave uvoz bar na mjesec dana dok se ne otkupi sva domaća pšenica od naših, bh. proizvođača, a poslije neka rade šta hoće”.
Podsjećaju ratari Semberije i na činjenicu da već godinama unazad posluju sa gubitkom.
Trenutno, navode, ne postoji rentabilna ratarska kultura koja bi poljoprivrednicima omogućila zaradu. Poseban problem je, navode, nepostojanje zaštite domaće proizvodnje, te su pred nekontrolisanim uvozom i lošom agrarnom politikom prepušteni sami sebi.
Cijene repromaterijala za proizvodnju postale su nedostupne manjim proizvođačima. U sjetvu samo jednog hektara pšenice jesenas je bilo potrebno uložiti od 6.000 do 10.000 KM.
“Mi smo prošle godine u ovo vrijeme plaćali đubrivo 185 KM i UREU 195 KM, a cijene su počele padati kada je prošla sjetva. U aprilu smo, potom, imali obilne padavine, te smo morali zaštitnim sredstvima tretirati žitarice, a svaki tretman pšenice košta 100 KM. Onda, kada je došla žetva pšenice, prinosi su bili duplo manji, a cijena je bila preniska”, kaže Živko Marković, proizvođač iz Semberije.
Sa otkupnom cijenom od 0,27KM/kg proizvodnja je odavno nerentabilna i glavni razlog što se polja u najvećoj bh žitnici pretvaraju u pašnjake, upozoravaju ratari.
Proljetna sjetva upitna
Cijene proizvodnih imputa diktiraće obim ovogodišnje proizvodnje hrane.
Predsjednik Udruženja “Sela Semberije” Boško Radić kaže da, ukoliko se dugovanja prema poljoprivrednicima ne izmire, proljetna sjetva će biti pod znakom pitanja.
“Svi jedni drugima dugujemo. Jedni dobavljačima, drugi apotekarima, treći ljudima koji su poručili mehanizaciju, četvrti duguju bankama. Ako ova sredstva ne budu ubrzo uplaćena, proljetna sjetva je skroz upitna“, rekao je Radić i dodao da nisu nezadovoljni visinom agrarnog budžeta.
“180 miliona za poljoprivrednu proizvodnju nisu mala sredstva, ali nas brine dinamika isplate. Nama je važnije da na vrijeme dođe, pa makar i manje para, nego poslije žetve da dođe više”, kaže Radić.
Proizvodnja hrane treba da bude prioritet
U semberskom selu Crnjelovo, inače, najvećem selu u BiH, čija je površina od oko 6.300 hektara, gotovo 50% površine je pod plodnim oranicama. U najvećoj mjeri, domaćini ovog kraja uzgajaju povrće, kako za preradu i izvoz, tako i za potrebe domaćeg tržišta. Ipak, ove godine će, kažu, morati smanjiti proizvodnju zbog nerentabilnosti.
“Nama je najveći problem uvoznički lobi. Evo, trenutno imamo na lageru ogromne količine domaćeg kupusa, koje ne možemo prodati, jer trenutno na naše tržište dolazi roba iz Albanije. Druga važna stvar jeste da apelujemo na inspekcije da odgovornije rade svoj posao, jer nije moguće da mi u Crnjelovu kupus tovarimo da bismo prodali po cijeni od 0,50 KM/kg, a onda isti taj kupus u tržnim centrima košta 1,30 KM/kg. To je direktan udar na potrošača”, kaže povrtlar Mladen Mitrović.
Radna snaga gorući problem
Odliv stanovništva iz zemlje reflektuje se i na manjak radne snage. Uprkos tome što su dnevnice, kažu ratari, znatno uvećane.
Nedostatak radne snage ostavlja negativne posledice po proizvodnju, te su potrebne odgovarajuće mjere kako bi se ovaj problem riješio.
“Ovaj problem je posebno izražen kod povrtlara i voćara u sezoni berbe. Zašto se to dešava? Mladi odlaze, a i ovi koji ostaju, na njivu i u plastenik više neće niko”, kaže Mladen Mitrović.
Farmeri prijete protestima
Afrička kuga svinja desetkovala je stočni fond na području Semberije, gdje je eutanazirano više od 46.000 grla. Farmeri očajni. Navode da su očekivali veću podršku.
“Afrička kuga je pomela 90% ozbiljnih farmi, među kojima je bila i moja. Očekivali smo isplatu novca, kako bismo po Pravilniku EU nakon 40 dana obnovili stočni fond, međutim, to se nije desilo, novac je mnogo kasnio i prva tranša je došla 5. januara. Na sastanku sa nadležnima obećano nam je da će preostalih 4 miliona biti isplaćeno u roku od pet dana, pola sata nakon sastanka, taj rok je odgođen za kraj februara. Evo, sada je kraj februara i isplate nema. Mi ćemo morati da zakažemo sastanak i, najvjerovatnije, organizujemo proteste”, kaže farmer Ilija Kačarević.
“Mi više čekati ne možemo”, kaže Kačarević upozoravajući da je većina farmera odlučila da “na svoju ruku” obnovi farme. “Pa neka bude šta bude”, kaže Kačarević i dodaje: “Oni od nas legalnih proizvođača prave ilegalne.”
izvor: Buka
-
Maloljetnička banda hara švicarskim gradom, uhapšeni dječaci iz BiH i Srbije
Maloljetnici, koji su u roku od nekoliko sati napali i opljačkali dva tinejdžera, uhapšeni su u švicarskom Sent Galenu.
Radi se o maloljetničkoj bandi, grupi od deset dječaka, koja već neko vrijeme pravi haos na ulicama Alštetena. Kako su objavili tamošnji mediji mahom su svi 14-godišnjaci, a najstariji je 16-godišnjak iz Bosne i Hercegovine.
Policija je krenula u potragu za njima nakon što su u roku od sat vremena prijavljena dva napada. Prvo su priveli tinejdžera iz BiH, koji ima 16 godina, a zatim još tri 14-godišnjaka iz Srbije, Austrije i Švicarske.
Uhapšeni su predati u nadležnost inspektora koji se bave maloljetničkom delikvencijom, a još uvijek se traga za najmanje pet pripadnika ove bande.
Kako pišu švicarski mediji, pljačke su bile prilično brutalne jer pored ukradenih stvari, poput sata, torbe, kape, žrtve su fizički napadnute, iako su stariji od napadača, prenosi “Nau.ch“.
