Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Uz ova tri sastojka pecivo će biti kao iz pekare

    Uz ova tri sastojka pecivo će biti kao iz pekare

    Većina domaćica traga za tajnim receptom za najmekanije tijesto baš kao iz pekare, a tri sastojka će vam pomoći da ostvarite željene rezultate.

    Iskusni pekari otkrili su pomoću kojih sastojaka će vam tijesto, a kasnije i peciva biti ukusna i meka kao iz pekare.

    Škrob

    Iskusni pekari znaju da je ovaj proizvod u stanju da transformiše tijesto, značajno poboljšavajući njegovu strukturu. Činjenica je da obični škrob pomaže da tijesto postane prozračnije i lakše. Pored toga, peciva u koja je dodat ovaj sastojak duže ostaju mekana. Škrob se može dodati direktno u brašno. Za standardnu porciju tijesta bit će dovoljno 30 grama.

    Griz

    Ovaj sastojak će zaista transformisati svako pecivo i zbog njega će ono biti kvalitetnije i ukusnije. Takođe, griz je u stanju da oslobodi tijesto od viška vlage, koja može pokvariti gotovo pecivo. Potrebna vam je samo 1 kašika. Inače, kolači ili peciva u koja se dodaje griz duže ostaju sveža.

    Mlijeko

    Ako pripremate s kvasnim tijestom, onda mlijeko treba da pomiješate sa kvascem. Ono ne smije biti vruće ili hladno, nego toplo. Tijesto će biti ukusnije ako kvasac pomiješate sa mlijekom, a ne vodom i imat će ljepšu boju. Zahvaljujući mlijeku skoro pecivo dobija fantastičnu koricu.

  • Vrećica čaja sadrži skoro 13.000 mikroplastičnih čestica

    Vrećica čaja sadrži skoro 13.000 mikroplastičnih čestica

    Meral Yurtsever, profesorica na Odsjeku inženjerstva životne sredine na Univerzitetu Sakarya, tokom istraživanja pronašla je oko 13.000 mikroplastičnih čestica u samo jednoj vrećici čaja koja je umočena u vodu, javlja Anadolija.

    Mikroplastika su sitne plastične čestice nastale raspadanjem u morima i morskim sedimentima i zagađivač su okoliša.

    Variraju između jednog mikrometra i pet milimetara i uglavnom su nevidljive golim okom.

    Prethodna studija iz Holandije, objavljena u martu 2022. godine, pokazala da je mikroplastika prvi put pronađena u ljudskoj krvi.

    U istraživanju je u uzorcima krvi otkrivena PET (polietilen tereftalat) plastika koja se široko koristi u flašama za piće, ambalaži za hranu i proizvodnji odjeće, polistiren koji se koristi za pakovanje hrane i proizvoda za domaćinstvo te polietilen koji se koristi u plastičnoj vrećici.

    U okviru projekta Instituta za naučna i tehnološka istraživanja Turske, Yurtsever je proučavala da li se mikroplastika prenosi u čaj kada se kuha iz vrećica.

    Yurtsever je otkrila da iz filter vrećica za čaj u napitak prelazi najmanje 13.000 mikroplastičnih čestica.

    – Ovdje, tehnikom koju sam koristila u svojoj studiji, možemo otkriti mikroplastične čestice veličine do tri mikrometra. Drugim riječima, možemo reći da oko 13.000 čestica mikroplastike veličine između tri mikrometra i pet milimetara se unosi u čaj – dodala je.

    Yurtsever je navela da je sedam od 11 vrećica koje je pregledala napravljeno od plastike i da su te plastike bile poliester, polipropilen i polietilen, dok su četiri bile napravljene od celuloze.

    Ističući da se nijedno od svojstava plastike ne mijenja čak i ako se podijeli na male komadiće, Yurtsever je naglasila da progutana mikroplastika izaziva toksične efekte.

    Nadalje je preporučila korištenje rastresitog čaja umjesto vrećica i dodala da bi “za potrošača bilo bolje da se okrene proizvodima koji zapravo ne sadrže puno pakovanja”.

    – Ne može se poreći praktičnost vrećica čaja, ali one zaista mogu imati efekte i opteretiti ne samo na ljude već i okolinu – rekla je ona.

    Izvor: Faktor/Anadolija

  • Detalji američkih sankcija Čavari: Potkopavao Dejtonski sporazum i funkcionalnost FBiH

    Danas je Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) izrekao sankcije dvojici zvaničnika u Bosni i Hercegovini. Radi se o Marinku Čavari, predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine i Alenu Šeraniću, ministru zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koji su ugrozili stabilnost regiona potkopavanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i demokratskih procesa ili institucija.

    Marinku Čavari sankcije su izrečene zbog blokiranja funkcionalnosti FBiH.

    Čavara, predsjednik FBiH, odgovoran je za imenovanje sudija u Ustavni sud FBiH. Čavara je od 2019. godine odbijao da imenuje sudije sa lista kandidata koje je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće za popunu upražnjenih mjesta u Sudu. Odbijanjem da nastavi sa ovim nominacijama, Čavara je blokirao funkciju sudskog vijeća za vitalni nacionalni interes (VNI), tijela određenog broja i sastava sudija Ustavnog suda FBiH koje je amandmanima na Ustav FBiH 2002. godine formirao visoki predstavnik za BiH.

    Vijeće ima za cilj da se bavi ključnim pitanjima koja su pokrenuli delegati u Domu naroda FBiH. Ima ključnu ulogu u ustavnom funkcioniranju FBiH, a njegovo postojanje je neophodno za ispunjavanje demokratskih funkcija FBiH. Svojim nečinjenjem, Čavara je držao kao taoca funkciju Vijeća VNI radi unapređenja njegovih i političkih interesa svoje stranke (HDZ), saopćeno je.

    Čavara je odgovoran ili je saučesnik ili je direktno ili indirektno učestvovao u kršenju ili opstruiranju ili je ugrozilo provedbu bilo kojeg regionalnog sporazuma o sigurnosti, miru, saradnji ili međusobnom priznavanju ili okvira ili odgovornosti mehanizama vezanih za Zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018. godine; Ohridski okvirni sporazum iz 2001. godine; Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1244; Dejtonski sporazum; zaključke Vijeća za implementaciju mira održanog u Londonu u decembru 1995., uključujući odluke ili zaključke Visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora; ili Međunarodnog krivičnog sud za bivšu Jugoslaviju, ili u odnosu na bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog rezidualnog mehanizam za krivične sudove.

    Čavara je dodatno označen kao odgovoran ili saučesnik u tome što je direktno ili indirektno učestvovao u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.

    Izvor: Faktor

  • SAD uvele sankcije Marinku Čavari i Alenu Šeraniću

    SAD uvele sankcije Marinku Čavari i Alenu Šeraniću

    Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stavilo je na listu sankcija ove države Marinka Čavaru, predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i Alena Šeranića, ministra zdravlja entiteta Republika Srpska.

    U vezi sa ovim sankcijama Ministarstvo finasija SAD-a dalo je saopćenje za javnost.

    Čavara je kadar HDZ-a BiH, a Šeranić SNSD-a.

    Uskoro o detaljima zbog čega su ovoj dvojici političara uvedene sankcije…

    Izvor: Faktor/N1

  • Stiže novi talas poskupljenja u BiH, političari ne preduzimaju gotovo ništa

    Od naredne sedmice novo poskupljenje goriva i do 20 feninga po litru. Bosanskohercegovački političari ne rade gotovo ništa da pomognu građanima i konkretnim mjerama ublaže negativne ekonomske trendove. A i zašto bi, kada im kase nikada nisu bile punije zbog poskupljenja i uvećanih prihoda od PDV-a po tom osnovu.

    O djelimičnom ili potpunom ukidanju akciza na gorivo kod nas se priča mjesecima. Ova inicijativa zapela je u Domu narodu državnog parlamenta i njena realizacija nije ni na vidiku. Iako su deklarativno svi za nju, vladajuća većina i opozicija na državnom nivou ipak je različito posmatraju. Prvi su za oprezan pristup, a drugi optužuju prve da ne misle o građanima.

    “Bitnija stvar u konretnom slučaju, da kažem odricanje dijela ili cjelokupnih akciza na naftu i naftne prerađevine je efekat. Jer imamo situaciju da su neke od zemalja iz našeg okruženja upravo uradile nešto, ali to građani nisu osjetili jer se nisu smanjile cijene. Tako da, kad su takvi zahvati u pitanju, zaista se mora biti prijeko potrebno pažljiv”, ističe Snježana Novaković Bursać, poslanik u PSBiH (SNSD).

    “Kada govorimo o aktivnostima na smanjenju udara na građane. Recimo ukidanju akciza. Ne možemo govoriti o nikakvim političkim razlikama. Možemo govoriti samo o dobrim i lošim ljudima. Očigledno imamo loše ljude u vlasti koji apsolutno ne vode računa o građanima”, kaže Saša Magazinović, poslanik u PSBiH (SDP).

    Cijene iz dana u dan rastu. Možda najveće poskupljenje je peleta i briketa, čija je cijena udvostročena. Briket se kreće oko 500, a pelet je premašio 600 maraka. A ne mogu se nabaviti ni po ovim cijenama, jer ih zbog povećane tražnje u Evropi, domaći proizvođači uglavnom izvoze po još većim cijenama. Federalna Vlada zatražila je od Savjeta ministara da zabrani izvoz peleta do kraja godine, ali od toga nema ništa, jer RS ovu zabranu uslovljava zabranom izvoza trupaca koje zadnjih mjeseci kupuju Kinezi po tri ili četiri puta većoj cijeni od tržišne. Zbog izvoza u Kinu nema dovoljno sirovine za domaće proizvođače.

    “Svi znate da je ova Vlada tražila u Vijeću ministara da se jedna takva mjera podrži. Ministri iz reda srpskog naroda i hrvatskog su glasali za tu mjeru. Ministri iz reda bošnjačkog naroda nisu. Sada pošto ide inicijativa sa njihove strane za pelet, možemo da razgovaramo ako će oni da ispoštuju naše zahtjeve u vezi izvoza trupaca”, navodi Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

    Srbija je na dva mjeseca zabranila izvoz peleta. Sjeverna Makedonija je uvela vanredno stanje kada je riječ o energentima. Jedino se kod nas ne radi ništa. A zima dolazi.

    “Pitanje u BiH čiji su interesi u pitanju. Da li vi treba da zaštitite vlastite građane ili treba da ispoštujete nečije privatne interese. I to je suštinsko pitanje. Da li može zabraniti. Može. Kako može zabraniti. Ima procedura zato. Da li hoće zabraniti. To je sad drugo pitanje”, kaže ekonomski analitičar Damir Miljević.

    Kako će se ljudi grijati na zimu to bh. vlasti ne zanima. Neka se snalazi kako ko zna, jer svako ko bude čekao naše vlasti da nešto preduzmu, neće se zimus ogrijati.

    Izvor: BHRT

  • Za kolektivnu dženazu u Potočarima spremno 46 žrtava

    Za kolektivnu dženazu u Potočarima spremno 46 žrtava

    Za kolektivnu dženazu u Potočarima, 11. jula ove godine, za sada su spremni posmrtni ostaci 46 žrtava, potvrdila je Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine:

    – Posmrtni ostaci još tri žrtve genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine, identifikovane su danas u Podrinje identifikacionom projektu u Tuzli. Radi se o žrtvama čiji posmrtni ostaci su ekshumirani u ranijem periodu, a danas su njihove porodice potvrdile njihov identitet koji je utvrđen DNK metodom – izjavila je Fazlić.

    Danas su porodice potvrdile identitete Šabana Avdića, Sabrije Aljića i Smajila Karića.

    – Porodice ove tri žrtve dale su saglasnost za njihov ukop na kolektivnoj dženazi u Srebrenici ove godine. Prema saglasnostima koje su nam do sada date, ove godine će se u Srebrenici ukopati 46 žrtava genocida. Ovo nije konačan broj, porodice imaju vremena do početka jula da se odluče na ovaj korak. Očekujemo da će broj biti nešto veći jer imamo u planu još nekoliko identifikacija – pojasnila je Fazlić.

    Ove godine će biti ukopana tri maloljetnika

    Podsjetila je da će se ove godine ukopati i posmrtni ostaci žrtava koji su ekshumirani iz masovne grobnice Dobro Polje u Kalinoviku.

    – Većina posmrtnih ostataka žrtava koje će biti ukopane ove godine su ekshumirani iz masovnih grobnica koje su otkrivene prije osam, deset, 12, 15, neki čak i prije 20 godina. Njihovi posmrtni ostaci su se od tada do danas nalazili na policama mrtvačnice u Tuzli, a porodice su tek ove godine smogle snage da se odluče na zvaničnu identifikaciju i ukop – istakla je Fazlić.

    Naglasila je da se među žrtvama koje će biti ukopane ove godine nalaze i tri maloljetnika.

    – Radi se o dječacima koji su imali samo 16 i 17 godina kada su ubijeni. Bit će ukopani i blizanci Samir i Semir Hasanović, imali su samo 20 godina u trenutku smrti. Njihovi posmrtni ostaci su pronađeni u različitim masovnim grobnicama. Konačan smiraj će naći i otac i sin – Hajdin i Sead Hukić. Ovo je treći sin Hajdina koji je nestao. Dva sina su ranije ukopana, a za jednim se još traga. Ova kompletna porodica je ubijena – kazala je Fazlić.

    U prostorijama Podrinje identifikacionog centra nalaze se posmrtni ostaci još 65 žrtava koje su identifikovane DNK metodom, ali koje porodice još uvijek nisu zvanično identifikovale.

    – Kada su u pitanju žrtve koje imaju identitet, koji je utvrđen DNK metodom, takvih je još skoro 100 u Podrinje identifikacionom projektu. Govorimo o žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici. Zatim, 65 žrtava je identifikovano DNK metodom, ali porodice još nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji. Razlog tome je uglavnom mali broj posmrtnih ostataka ovih žrtava i porodice se nadaju da će u narednom periodu pronaći dodatne dijelove skeleta. Tu su i 32 žrtve koje su identifikovane i DNK metodom i od strane porodica, međutim, još nisu dali saglasnost za njihov ukop. Imamo i jedan broj posmrtnih ostataka koji uopće ne mogu biti identificirani, takvih je više od 90 jer nemamo podudaranja sa krvnim uzorcima porodica žrtava – izjavila je Fazlić.

    Dženaza u Prijedoru

    Kolektivna dženaza u Prijedoru će biti 20. jula ove godine.

    – Za sada je data saglasnost za ukop četiri žrtve. Još uvijek su u pripremi posmrtni ostaci koji će se identifikovati u narednom periodu. Očekujemo da bi u Prijedoru ove godine moglo biti ukopano 15-tak žrtava. Uglavnom se radi o žrtvama čiji posmrtni ostaci su ekshumirani na Korićanskim stijenama – istakla je Fazlić.

    Izvor: Faktor/Anadolija

  • Vijeće ministara BiH usvojilo Nacrt budžeta za 2022. godinu

    Vijeće ministara BiH usvojilo Nacrt budžeta za 2022. godinu

    Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u 2022. godini iznose 1.073.600.000 KM, što je povećanje od 8 posto, odnosno za 77.600.000 KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2020. godinu, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 819.189.119 KM i veće je za 11.636.188 KM ili 1 posto u odnosu na budžet za 2020. godinu.

    Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu od 865.500.000 KM i veći su za 85.500.000 KM, odnosno 11 posto u odnosu na budžet 2020. godine.

    Nacrtom budžeta za 2022. godinu se, između ostalog, prioritetno podržavaju nastavak reformi u vezi sa ispunjavanjem uslova za Evropsko partnerstvo, provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), osiguranje sredstava za finansiranje Opštih izbora 2022. godine, kao i za provođenje višegodišnjih projekata budžetskih korisnika.

    Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga BiH u budžetu za 2022. godinu iznose 1.892.789.119 KM i u odnosu na 2020. godinu veći su za 5 posto, odnosno 89.236.188 KM.

    ODOBRENA SREDSTVA CIK-u ZA OPŠTE IZBORE

    Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i terezora BiH, donijelo je Odluku o odobravanju privremenog korištenja dijela sredstava od dozvola za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema. Odlukom se odobrava iznos od 9.728,000 KM Centralnoj izbornoj komisiji za provođenje opštih izbora.

    CIK je raspisao opšte izbore za 2. oktobar.

    INFORMACIJA O PROGRAMU SARADNJE DUNAVSKOG REGIONA  2021 – 2027

    Vijeće ministara BiH je usvojio Informaciju o programu transnacionalne saradnje Interreg VI-B Dunavskog regiona 2021 – 2027 (Interreg VI-B Danube Region Programme 2021 – 2027) u vezi sa potpisivanjem pisma saglasnosti prije podnošenja programa Evropskoj komisiji na odobrenje.

    Direktor Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH ovlašten je da potpiše ovo pismo.

    Planirano je da finalni nacrt programskog dokumenta za Program saradnje Dunavskog regiona, zajedno sa potpisanim pismima saglasnosti zemalja učesnica, bude dostavljen Evropskoj komisiji u julu 2022. godine, a njegovo odobrenje se očekuje u oktobru 2022. godine.

    Potpisivanjem pisma sve zemlje učesnice treba da potvrde saglasnost sa sadržajem Programa, kao i sa obavezom kofinansiranja.

    Program Dunavskog regiona je program saradnje zemalja članica EU u oblasti Podunavlja, otvoren i zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU (Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija).

    Doprinos EU budžetu Programa Dunavskog regiona 2021 – 2027 iznosi 213.103.953 eura, pri čemu su doprinosi iz fondova ERDF-a, IPA-e III i NDC1 osigurani u jedan zajednički programski fond. Kofinansiranje od strane korisnika u Programu je najmanje 20 posto, što zajedno sa doprinosom EU daje ukupnu vrijednost Programa od 266.379.941,26 eura.

    Po potpisivanju pisma saglasnosti i odobrenja Programa od Evropske komisije, DEI BiH bi, u skladu sa važećim podzakonskim aktima, planirala sredstva u budžetu institucija BiH za ovu svrhu, a transferi tih sredstava bi uslijedili nakon zaključivanja finansijskog sporazuma.

    PODRŽANA PRIMJENA ALTERNATIVNIH PRAVILA PORIJEKLA

    Vijeće ministara BiH je usvojio Informaciju o alternativnim primjenjivim pravilima porijekla s ciljem uvođenja istih u ugovore o slobodnoj trgovini koje je sklopila Bosna i Hercegovina.

    Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zaduženo je da preduzme potrebne aktivnosti kako bi, u skladu sa odredbama CEFTA 2006 sporazuma, Ugovora o slobodnoj trgovini sa državama EFTA-e i Ugovora o slobodnoj trgovini sa Republikom Turskom, bila omogućena primjena alternativnih pravila porijekla. Ministarstvo vanjskih poslova BiH zaduženo je da preduzme potrebne aktivnosti kako bi Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), donio odluku kojom se omogućava primjena alternativnih pravila porijekla. O realizaciji svih aktivnosti navedena ministarstva dužna su da informišu  Vijeće ministara BiH.

    Alternativna pravila porijekla proizlaze iz Revidirane konvencije koja, zbog nepostojanja konsenzusa, nije usvojena na Zajedničkom odboru PEM konvencije 27.11.2019. godine, ali je članicama potpisnicama dopuštena njena primjena na bilateralnoj i prelaznoj osnovi.

    Poboljšanja u Revidiranoj konvenciji se sastoje od uvođenja fleksibilnijih i jednostavnijih pravila koja će industrija u BiH moći lakše ispuniti i time povećati svoju izvoznu konkurentnost.

    Revidirana specifična pravila za poljoprivredne i industrijske proizvode su fleksibilnija i prilagođena modernim uslovima proizvodnje i trgovine, te se uopšteno olakšava ispunjavanje kriterijuma za sticanje statusa proizvoda s porijeklom.

    Primjenu alternativnih pravila podržale su nadležne entitetske i institucije Brčko Distrikta BiH, te privredne komore.

    ODLUKA O RASPODJELI SREDSTAVA IZ PROGRAMA „EU ZA ZDRAVLJE“

    Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, donijelo Odluku o raspodjeli finansijskih sredstava iz programa posebnih namjena „EU za zdravlje – doprinos raspoloživosti vakcina protiv Kovida-19 u Bosni i Hercegovini“, sa ukupnim iznosom grant sredstava od 13.775.280 eura.

    Sredstva se dijele po principu 62 posto za Federaciju BiH i 38 posto za Republiku Srpsku. Po 2,5 posto od sredstava namijenjenih bh. entitetima biće dodijeljeno Brčko Distriktu BiH. Finansijska sredstva dodijeljena Federaciji BiH bit će raspoređena po principu 50 posto Federaciji BiH, a 50 posto za deset kantona.

    Iz ukupnih sredstava granta biće izdvojeno 40.000 eura za aktivnosti vidljivosti i komunikacije programa posebnih namjena pod nazivom „EU za zdravlje – doprinos raspoloživosti vakcina protiv Kovida-19 u Bosni i Hercegovini“. Ova sredstva će biti raspoređena na sljedeći način: Ministarstvu civilnih poslova BiH 7.000 eura, Federaciji BiH 19.948,50 eura, Republici Srpskoj 12.226,50 eura i Brčko Distriktu BiH 825 eura.

    Finansijska sredstva iz ovog programa realizuju se u skladu sa Ugovorom o grantu za vanjske akcije Evrope unije, zaključenog između Ministarstva civilnih poslova i Evropske komisije. Od ukupnog iznosa sredstava dodijeljenog Bosni i Hercegovini najveći dio, oko 85 posto, odnosiće se na kupovinu vakcina, dok će preostalih oko 15 posto sredstava biti iskorišteno za kupovinu vakcinalnog materijala i opreme.

    BiH DOMAĆIN SASTANKA KONSTITUINCE SB/MMF U BiH

    Vijeće ministara BiH usvojio je Informaciju o održavanju sastanka Grupe konstituence zemalja u okviru Svjetske banke/Međunarodnog monetarnog fonda u periodu od 15. do 16. septembra 2022. godine u Bosni i Hercegovini.

    SASTANAK PODODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RIBARSTVO IZMEĐU BiH I EU

    Vijeće ministara BiH upoznao se sa Informacijom o održavanju šestog sastanka Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između Evropske unije (EU) i Bosne i Hercegovine, 16. juna 2022. godine, koji je sačinila Direkcija za evropske integracije (DEI) BiH, te usvojio Dokument za raspravu koji je sastavni dio Informacije.

    Primljen je k znanju usaglašeni dnevni red sastanka i data saglasnost na sastav delegacije BiH.

    Direkcija za evropske integracije BiH je zadužena da Dokument za raspravu, sa prilozima, prevede na engleski jezik i dostavi Evropskoj komisiji u predviđenom roku, kao i da, u saradnji sa nadležnim institucijama u BiH, provede sve preostale pripremne radnje za održavanje sastanka.

    Predsjedavajući delegacije BiH zadužen je da bude na raspolaganju medijima za upite u vezi sa šestim sastankom Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između EU i BiH, a DEI BiH da o njegovom održavanju informiše Vijeće ministara BiH, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

    Vijeće ministara BiH je usvojio Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu koji će Ministarstvo finansija i trezora BiH uputiti Predsjedništvu BiH kao ovlaštenom predlagaču.

    Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u 2022. godini iznose 1.073.600.000 KM, što je povećanje od 8 posto, odnosno za 77.600.000 KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2020. godinu, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 819.189.119 KM i veće je za 11.636.188 KM ili 1 posto u odnosu na budžet za 2020. godinu.

    Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu od 865.500.000 KM i veći su za 85.500.000 KM, odnosno 11 posto u odnosu na budžet 2020. godine.

    Nacrtom budžeta za 2022. godinu se, između ostalog, prioritetno podržavaju nastavak reformi u vezi sa ispunjavanjem uslova za Evropsko partnerstvo, provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), osiguranje sredstava za finansiranje Opštih izbora 2022. godine, kao i za provođenje višegodišnjih projekata budžetskih korisnika.

    Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga BiH u budžetu za 2022. godinu iznose 1.892.789.119 KM i u odnosu na 2020. godinu veći su za 5 posto, odnosno 89.236.188 KM.

    ODOBRENA SREDSTVA CIK-u ZA OPŠTE IZBORE

    Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i terezora BiH, donio je Odluku o odobravanju privremenog korištenja dijela sredstava od dozvola za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema. Odlukom se odobrava iznos od 9.728,000 KM Centralnoj izbornoj komisiji za provođenje opštih izbora.

    CIK je raspisao opšte izbore za 2. oktobar.

    INFORMACIJA O PROGRAMU SARADNJE DUNAVSKOG REGIONA  2021 – 2027

    Vijeće ministara BiH je usvojio Informaciju o programu transnacionalne saradnje Interreg VI-B Dunavskog regiona 2021 – 2027 (Interreg VI-B Danube Region Programme 2021 – 2027) u vezi sa potpisivanjem pisma saglasnosti prije podnošenja programa Evropskoj komisiji na odobrenje.

    Direktor Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH ovlašten je da potpiše ovo pismo.

    Planirano je da finalni nacrt programskog dokumenta za Program saradnje Dunavskog regiona, zajedno sa potpisanim pismima saglasnosti zemalja učesnica, bude dostavljen Evropskoj komisiji u julu 2022. godine, a njegovo odobrenje se očekuje u oktobru 2022. godine.

    Potpisivanjem pisma sve zemlje učesnice treba da potvrde saglasnost sa sadržajem Programa, kao i sa obavezom kofinansiranja.

    Program Dunavskog regiona je program saradnje zemalja članica EU u oblasti Podunavlja, otvoren i zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU (Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija).

    Doprinos EU budžetu Programa Dunavskog regiona 2021 – 2027 iznosi 213.103.953 eura, pri čemu su doprinosi iz fondova ERDF-a, IPA-e III i NDC1 osigurani u jedan zajednički programski fond. Kofinansiranje od strane korisnika u Programu je najmanje 20 posto, što zajedno sa doprinosom EU daje ukupnu vrijednost Programa od 266.379.941,26 eura.

    Po potpisivanju pisma saglasnosti i odobrenja Programa od Evropske komisije, DEI BiH bi, u skladu sa važećim podzakonskim aktima, planirala sredstva u budžetu institucija BiH za ovu svrhu, a transferi tih sredstava bi uslijedili nakon zaključivanja finansijskog sporazuma.

    PODRŽANA PRIMJENA ALTERNATIVNIH PRAVILA PORIJEKLA

    Vijeće ministara BiH je usvojio Informaciju o alternativnim primjenjivim pravilima porijekla s ciljem uvođenja istih u ugovore o slobodnoj trgovini koje je sklopila Bosna i Hercegovina.

    Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zaduženo je da preduzme potrebne aktivnosti kako bi, u skladu sa odredbama CEFTA 2006 sporazuma, Ugovora o slobodnoj trgovini sa državama EFTA-e i Ugovora o slobodnoj trgovini sa Republikom Turskom, bila omogućena primjena alternativnih pravila porijekla. Ministarstvo vanjskih poslova BiH zaduženo je da preduzme potrebne aktivnosti kako bi Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), donio odluku kojom se omogućava primjena alternativnih pravila porijekla. O realizaciji svih aktivnosti navedena ministarstva dužna su da informišu  Vijeće ministara BiH.

    Alternativna pravila porijekla proizlaze iz Revidirane konvencije koja, zbog nepostojanja konsenzusa, nije usvojena na Zajedničkom odboru PEM konvencije 27.11.2019. godine, ali je članicama potpisnicama dopuštena njena primjena na bilateralnoj i prelaznoj osnovi.

    Poboljšanja u Revidiranoj konvenciji se sastoje od uvođenja fleksibilnijih i jednostavnijih pravila koja će industrija u BiH moći lakše ispuniti i time povećati svoju izvoznu konkurentnost.

    Revidirana specifična pravila za poljoprivredne i industrijske proizvode su fleksibilnija i prilagođena modernim uslovima proizvodnje i trgovine, te se uopšteno olakšava ispunjavanje kriterijuma za sticanje statusa proizvoda s porijeklom.

    Primjenu alternativnih pravila podržale su nadležne entitetske i institucije Brčko Distrikta BiH, te privredne komore.

    ODLUKA O RASPODJELI SREDSTAVA IZ PROGRAMA „EU ZA ZDRAVLJE“

    Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, donio Odluku o raspodjeli finansijskih sredstava iz programa posebnih namjena „EU za zdravlje – doprinos raspoloživosti vakcina protiv Kovida-19 u Bosni i Hercegovini“, sa ukupnim iznosom grant sredstava od 13.775.280 eura.

    Sredstva se dijele po principu 62 posto za Federaciju BiH i 38 posto za Republiku Srpsku. Po 2,5 posto od sredstava namijenjenih bh. entitetima biće dodijeljeno Brčko Distriktu BiH. Finansijska sredstva dodijeljena Federaciji BiH bit će raspoređena po principu 50 posto Federaciji BiH, a 50 posto za deset kantona.

    Iz ukupnih sredstava granta biće izdvojeno 40.000 eura za aktivnosti vidljivosti i komunikacije programa posebnih namjena pod nazivom „EU za zdravlje – doprinos raspoloživosti vakcina protiv Kovida-19 u Bosni i Hercegovini“. Ova sredstva će biti raspoređena na sljedeći način: Ministarstvu civilnih poslova BiH 7.000 eura, Federaciji BiH 19.948,50 eura, Republici Srpskoj 12.226,50 eura i Brčko Distriktu BiH 825 eura.

    Finansijska sredstva iz ovog programa realizuju se u skladu sa Ugovorom o grantu za vanjske akcije Evrope unije, zaključenog između Ministarstva civilnih poslova i Evropske komisije. Od ukupnog iznosa sredstava dodijeljenog Bosni i Hercegovini najveći dio, oko 85 posto, odnosiće se na kupovinu vakcina, dok će preostalih oko 15 posto sredstava biti iskorišteno za kupovinu vakcinalnog materijala i opreme.

    BiH DOMAĆIN SASTANKA KONSTITUINCE SB/MMF U BiH

    Vijeće ministara BiH usvojio je Informaciju o održavanju sastanka Grupe konstituence zemalja u okviru Svjetske banke/Međunarodnog monetarnog fonda u periodu od 15. do 16. septembra 2022. godine u Bosni i Hercegovini.

    SASTANAK PODODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RIBARSTVO IZMEĐU BiH I EU

    Vijeće ministara BiH upoznao se sa Informacijom o održavanju šestog sastanka Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između Evropske unije (EU) i Bosne i Hercegovine, 16. juna 2022. godine, koji je sačinila Direkcija za evropske integracije (DEI) BiH, te usvojio Dokument za raspravu koji je sastavni dio Informacije.

    Primljen je k znanju usaglašeni dnevni red sastanka i data saglasnost na sastav delegacije BiH.

    Direkcija za evropske integracije BiH je zadužena da Dokument za raspravu, sa prilozima, prevede na engleski jezik i dostavi Evropskoj komisiji u predviđenom roku, kao i da, u saradnji sa nadležnim institucijama u BiH, provede sve preostale pripremne radnje za održavanje sastanka.

    Predsjedavajući delegacije BiH zadužen je da bude na raspolaganju medijima za upite u vezi sa šestim sastankom Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između EU i BiH, a DEI BiH da o njegovom održavanju informiše Vijeće ministara BiH, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

    Izvor: FENA

  • Počela rekonstrukcija terminala: “Da imamo zalihe, gorivo ne bi bilo iznad 3 KM”

    Počela rekonstrukcija terminala: “Da imamo zalihe, gorivo ne bi bilo iznad 3 KM”

    Federacija Bosne i Hercegovine konačno dobija zalihe naftnih derivata nakon 25 godina. Naime, nakon što su ranije započeli radovi na rekonstrukciji terminala u Bihaću, sada su pokrenuti radovi rekonstrukciji terminala u Sarajevu u Općini Ilidža u naselju Blažuj.

    Federacija BiH raspolagaće u skorije vrijeme s novih 42 miliona litara naftnih rezervi, izjavili su resorni ministar Nermin Džindić i Hermedin Zornić, direktor “Operator – Terminali Federacije”.

    “Kad to uporedimo sa 5.9 miliona litara terminala u Tešnju i Živinicama, te kada uporedimo s nekih 80 miliona našeg terminala u Pločama, možemo sigurno reći da završetkom ovog projekta, imamo trećinu ispunjenih zahtjeva što se tiče obaveza prema EU i Evropskoj energetskoj zajednici”, kaže Džindić.

    Izjavio je i kako “do 01.01.2023. godine nema promjene u cijeni plina i električne energije”.

    Zornić je prilikom pokretanja radova na rekonstrukciji terminala u Blažuju istakao je značaj terminala pogotovo u situaciji u kojoj se sada nalazimo odnosno sve većeg rasta cijena nafte i naftnih derivata zbog invazije Rusije na Ukrajinu.

    “Onog momenta kada mi zapunimo naše obvezujuće rezerve koje se traže na tromjesečnoj razini u na nivou ukupno prodatih roba u toku fiskalne godine, mi možemo sa ovim kapacitetima i gabaritima odgovoriti da se ne dešavaju ova, da se slobodno izrazim ova divljanja maloprodajnih cijena koji smo živi svjedoci (…) Mi bi preko resornog ministarstva, (da imamo rezerve op.a) da izađemo sa količinama kako bi zaustavili to divljanje”, pojasnio je Zornić.

    Na novinarsko pitanje, da li bi cijene bile iznad 3 KM, Zornić kaže:

    “Ne, ne, ne”, kategorično je kazao Zornić.

    Osim Bihaća gdje bi radovi trebali biti okončani u narednih godinu dana i terminala u Sarajevu, planira se još jedan u Mostaru gdje bi radovi trebali biti započeti do kraja godine.

    Podsjećamo, kompanija Operator – Terminali Federacije nastala je od kompanije Energopetrol odnosno njeni veleprodajni kapaciteti su ostali u vlasništvu Federacije BiH koji su postali zasebno pravno društvo dok je ostatak kompanije Energopetrol preuzeo konzorciji INA/MOL.

     

    N1

  • Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio zabranu gradnje malih hidroelektrana

    Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio zabranu gradnje malih hidroelektrana

    Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je danas Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, koji se odnosi na potpunu zabranu gradnje malih hidroelektrana.

    Od prisutnih poslanika, njih 65 je glasalo za, jedno je bilo suzdržano i niko nije protiv.

    Za spas rijeka u Bosni i Hercegovini borili su se mnogi aktivisti, građani, novinari, ali i političari, a usvajanje ovog zakona upravo je ogroman korak koji je nastao kao rezultat borbe protiv problema s malim hidroelektranama.

    Potrebno je da potpunu zabranu gradnje novih MHE usvoje i delegati, odnosno Dom naroda Federacije BiH, kako bi ona mogla i stupiti na snagu.

    Iz fondacije Atelje za društvene promjene zahvalili su zastupnicima jer su pokazali odgovornost prema državi i njenim rijekama, a delegate su pozvali da već na sljedećoj sjednici usvoje ovako važan zakon.

    Izvor: Klix.ba

  • Usvojena odluka da CIK za izbore posudi 9,7 miliona KM od RAK-a

    Usvojena odluka da CIK za izbore posudi 9,7 miliona KM od RAK-a

    Nakon što je Vjekoslav Bevanda na današnjem Kolegiju Vijeća ministara još jednom odbio CIK-ov zahtjev za izdvajanje novca za finansiranje izbora, sada je dao novi prijedlog koji je na kraju i usvojen.

    Ministri su usvojili Prijedlog odluke o odobravanju privremenog korištenja dijela sredstava od dozvola za korištenje radio-frekvencijskog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pretplatnih sistema.

    Odnosno, Bevanda je predložio da dio novca od RAK-a bude prebačen Centralnoj izbornoj komisiji BiH, tačnije 9,728 miliona KM. Međutim, taj novac nije dovoljan s obzirom na to da je CIK BiH zatražio 12,5 miliona, koliko im je potrebno za provođenje i pripremu izbora.

    Sada ostaje otvoreno pitanje kako će CIK obezbijediti još skoro tri miliona KM, kako bi izbori u potpunosti mogli biti finansirani. Inače, ovakav potez se može tumačiti i kao svojevrsna izlazna strategija HDZ-a jer nisu prihvatili više ranijih prijedloga da se novac obezbijedi iz budžetske rezerve.

    Na ovaj način još jednom ako ništa kupili vrijeme, jer će veći dio novca biti obezbijeđen, ali ne i cjelokupni potreban iznos. S tim u vezi moguće da su i spriječili visokog predstavnika da nametne svoju odluku o finansiranju.

    S obzirom na to da problem na ovaj način može biti tek privremeno i djelimično riješen, ali ne i spriječene buduće blokade, visoki predstavnik ima mogućnost da je poništi i donese svoje.

    Izvor: Klix.ba