Category: Vijesti

Povoljne vremenske prilike obogatile su ove godine krošnje šljiva, jabuka, krušaka, trešanja i drugog voća pa voćari u Bosni i Hercegovini očekuje dobar urod, uz uvjet da se povoljne vremenske prilike nastave i da ne bude elementarnih nepogoda poput grada i da bude dovoljno berača kada sazrije voće.

– Do berbe voća je daleko, ali još ne smijem govoriti kakav će urod biti jer vrijeme je varljivo. Međutim, voćari u Prijedoru imaju drugi veliki problem jer berača voća nedostaje godinama. Tako će biti i ove godine, pa većina ljudi smanjuje zasade voćki kako bi mogli sami uz pomoć rodbine na vrijeme obrati voće. Masovno ljudi napuštaju Bosnu i Hercegovinu i odlaze na rad u Evropu. U Prijedoru više nema maline. Prije nekoliko godina bila je velika proizvodnja, dok je bilo ljudi, sada njih više nema, pa smo i mi odustali od proizvodnje malina – ispričao nam je Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara u Prijedoru.

Vlasnici velikih plantaža voća u Prijedoru, kako kaže Marjanović, uvozili su radnu snagu za branje voća i tako će biti i ove godine.

– Dnevnica berača voća kreće se od 50 maraka pa naviše. Sve zavisi koje se voće bere, a dnevnica može biti maksimalno do 100 maraka. Uz to je beračima osigurana hrana i piće – kaže Marjanović.

Isti problem imaju svi voćari u Bosni i Hercegovini kada dođe do berbe jer berače je sve teže pronaći, a voće se mora obrati na vrijeme.

– Kada dospije domaće voće, ono se prodaje jeftino. Naprimjer, kada se na pijacama i prodavnicama nađe naša kruška koja je kvalitetna i slađa od uvozne, prodaje se u maloprodaji 1,5 maraka po kilogramu. Čim nestane naše kruške, stižu nove iz Italije, Poljske, Holandije, Belgije i prodaju se po kilogramu 3,5 marake. Nažalost, ne mogu voćari biti proizvođači i trgovci u isto vrijeme – zaključuje Marjanović.

faktor

Broj ilegalnih ulazaka u Evropsku uniju sa Zapadnog Balkana gotovo je triput veći u odnosu na isti period prošle godine. Od zemalja iz okruženja[1]najviše je ugrožena Srbija, u kojoj ujedno boravi i najveći broj migranata, dok je u Bosni i Hercegovini situacija, barem za sada, zadovoljavajuća.

Migrantski pritisak na Bosnu i Hercegovinu je znatno oslabio u posljednje tri godine. Pokazuje to i broj migranata koji se trenutno nalazi u prihvatnim centrima. Naša zemlja im je samo usputna stanica i ne biraju sredstva da dođu do krajnjeg cilja, a to je danas, nažalost, u Bihaću imalo i koban ishod.

“Sinoć negdje oko 21:40 časova, kolege sa Graničnog prelaza Izačić prijavile su da se neposredno pred samu granicu sa Hrvatskom dogodio nemili događaj. Ilegalni prelazak migranta koji se sakrio ispod samog podvožja kamiona. Iz nepoznatih razloga isti je pao u vožnji te zadobio teške tjelesne povrede. Migrant je prevezen u KB “Dr. Irfan Ljubijankić”, pokušali su mu pružiti pomoć, ali nažalost jutros je preminuo”, izjavio je glasnogovornik Uprave policije MUP-a USK Adnan Beganović.

Migranti svakodnevno pokušavaju ilegalno preći granicu i stupiti na tlo Evropske unije. Upravo zbog toga neki od njih ne žele u kamp Lipa nadomak Bosanskog Petrovca.

“Kamp Lipa je previše udaljen od grada i granice. Naprimjer, iz grada do granice imamo samo 5 kilometara, a sa Lipe do granice skoro 40”, priča migrant iz Pakistana.

“Svoj put iz Afganistana ka ovamo sam započeo prije pola godine, cilj mi je Francuska jer tamo je cijela moja porodica. Nadam se da ću uspjeti”, kaže drugi migrant iz Pakistana.

Smanjenje priliva migranata je posljedica promjene rute kretanja ka Evropskoj uniji. Migranti su danas više orijentisani ka Mađarskoj i Rumuniji.

“Trenutno ne raspolažemo nekim velikim podacima da bi moglo doći do preusmjeravanja rute kretanja prema Bosni i Hercegovini. Evidentno je da imamo dovoljan broj kapaciteta u svim prihvatnim centrima i što je bitno, imali smo priliku nedavno posjetiti zemlje zapadnog Balkana, proći cijelu rutu, i ono što smo zabilježili na toj ruti to je da nema velikih kretanja i pomjeranja”, govori zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH Mirsad Buzar.

Zbog svog geografskog položaja Unsko-sanski kanton je godinama unazad najoptimalnija ruta za migrante iz Sirije, Pakistana, Afganistana i drugih zemalja. U prihvatnim centrima koji egzistiraju ovdje, boravi nešto više od 600 migranata, a isto toliko ih se šeće slobodno. Sigurnosna situacija je, kažu u MUP-u, zadovoljavajuća.

bhrt