“Večer ilahija” u organizaciji Medžlisa IZ Donji Vakuf, Općine Donji Vakuf i Centra za kulturu, informisanje i sport.
Svojim učenjem će nas počastiti dobro poznati izvođači: Mustafa Isaković, Ibrahim Bilčević i Šaha Isaković – Jelačić.
U Sportskoj dvorani Donji Vakuf, srijeda 06.03.2024. godine u 19:30h.
Ulaz je besplatan!
Dobro došli!
Tokom protekla 4 dana na području Srednjobosanskog kantona prijavljeno je 13 krivičnih dijela.
Dana 29.02.2024.godine u vremenskom periodu od 21,30 do 22,30 sati u ulici Slobode, općina Bugojno, policijski službenici tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga PU Bugojno prema naredbi nadležnog Općinskog suda Bugojno, izvršili su pretres stambenih prostorija i putničkog motornog vozila koje koristi lice A.M. rođen 1979.godine. Tom prilikom, pronađena je određena količina zeljste materije za koju se sumnja da je opojna droga cannabis.
Istog dana, oko 23,00 sati u mjestu Kaonik, općina Busovača, policijski službenici tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga PU Kiseljak izvršili su kontrolu i pregled lica A.D.rođen 1997.godine iz Bosanske krupe. Tom prilikom kod istog su pronađene određene količine materija za koje se sumnja da su opojne droge cannabis i speed.
Također, dana 02.03.2024.godine oko 19,05 sati u mjestu Kaonik, općina Busovača, policijski službenici tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga PU Kiseljak izvršili su kontrolu i pregled putničkog motornog vozila marke Opel, kojim je upravljao K.N.rođen 1991.godine iz Zenice. Prilikom pregleda, kod istog je pronađena određena količina bijele praškaste materije za koju se sumnja da je opojna droga speed.
U saradnji sa nadležnim kantonalnim tužilaštvom protiv osumnjičenih se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.
JAVNI RED I MIR
Evidentirana su 6 slučaja narušavanja javnog reda i mira.
SIGURNOST SAOBRAĆAJA
Evidentirano je 12 saobraćajnih nezgoda u kojima su 3 osobe zadobile lakše tjelesne povrede.
Zbog različitih prekršaja iz oblasti saobraćaja uručeno je ukupno 600 prekršajnih naloga, od kojih je 70 naloga uručeno zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.
Iz saobraćaja su zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ili bez položenog vozačkog ispita isključena 32 vozača, od kojih je 8 vozača zadržano u policijskim stanicama do otriježnjenja zbog prisustva alkohola u organizmu preko 1,5 promila.
Često se pitamo kako napraviti prvi korak ka zdravijoj ishrani i kako zdrave navike uvrstiti u dnevnu rutinu pored svih dnevnih obaveza i radnih zadataka na poslu.
Jedno od rješenja je da pripremamo zdravije obroke koje bismo nosili na posao i tako zaobiđemo pekaru.
Nutricionistkinja platforme DokTok gdje je pokrenuta kampanja Prvi korak ka zdravijoj ishrani i predsjednica udruženja Svi na vagu, Milka Raičević, podijelila je sa nama nekoliko praktičninih, a jednostavnih savjeta i smjernica.
Podsjeća najprije da dnevna rutina počinje dok smo još u krevetu:
„Istegnite se da svaki organ dođe na svoje mjesto. Podignite se na prste i podignite ruke, tako ćete sačuvati svoju elastičnost. Odradite vježbe disanja. Po ustajanju, ujutro odmah treba popiti čašu vode ili u kombinaciji sa citrusima, đumbirom i medom. Alternativna mogućnost je i zeleni čaj koji podiže imunitet ili ubrzava metabolizam. Od ustajanja do prvog obroka treba da prođe sat ili dva“, savjetuje nutricionistkinja.
Ono što je ključ zdrave ishrane je planiranje i organizovanje svih obroka u toku dana.
Nutricionista savjetuje da se hrana za posao pripremi unapijred.
Dozvoljena (preporučena) standardna količina unosa kalorija je za žene od 1700, dok je za muškarce oko 2000 kcal. Naravno ovaj dnevni unos varira i zavisi od toga da li je potrebno da se održi, smanji ili uveća kilaža. Planirane kalorije treba podijeliti u tri obroka i jednu do dvije užine.
Doručak treba da sadrži proteine i masti.
Tako na posao možemo ponijeti integralnu kiflu ili integralne skuhane žitarice (ječam, proso, heljda).
Ako se odlučimo za varijantu integralne kifle, nju možemo kombinovati sa zdravim namazima, kao što je na primjer humus.
Doručak može da bude i jači, pa tako možemo jesti i jaja, a u obzir dolaze i pršuta, proja, gibanica i uz to dodati neku svježu salatu ili zimnicu.
Ukoliko se pak opredijelimo za varijantu kuhanih žitarica, odnosno kuhani musli, uz njega se uvijek može kombinovati voće.
Ukoliko treba da se podiže imunitet, to su crvene namirnice, kao što je bobičasto voće, a ukoliko treba raditi na unosu onda treba jesti bademe, orahe i lješnike.
Savjetuje da budući da je ovas neutralan treba da bude zastupljen u ishrani. Musli može da se jede i u kombinaciji sa džemom, pod uslovom da je džem domaći, bez dodatog šećera.
Kada smo zdravo doručkovali sa više entuzijazma ulazimo u radni dan, posebno kada znamo da smo ručak koji ćemo ponijeti već pripremili prethodnog dana ili večeri.
Nutricionistkinja objašnjava šta je važno imati na umu prilikom planiranja i pripreme obroka koji ćemo ponijeti sa sobom na posao.
Prije svega, unaprijed treba pribaviti kvalitetne namirnice, po mogućstvu za cijelu nedjelju i pametno ih kombinovati.
Na primjer, salate u tegli su jednostavan i praktičan obrok, koji može da sadrži zelenu ili kupus salatu kao povrće sa najmanjom kalorijskom vrijednošću uz mogućnost dodataka drugog povrća u kombinaciji sa mesom, pečurkama ili tunjevinom.
Preporučen dnevni unos hljeba su dvije kriške pa treba pametno iskalkulisati da li će ih neko pojesti uz salatu, odnosno ručak ili neki drugi obrok.
Takođe, dobro bi bilo koristiti hljeb koji nije bijeli već od integralnih žitarica i bez kvasca.
Ukoliko niste vegan ili vegetarijanac, meso bi trebalo jesti 2-3 puta sedmično, kaže doktorka.
Savršena dopuna salati bila bi supa sa kojom bi ovo bio i više nego kompletan obrok.
Ukoliko se odlučite za varijantu salate dva ili tri puta nedjeljno, u preostalim danima može se kombinovati na primjer barena buranija, grašak ili sočivo.
„Obarite jednostavno buraniju, dodajte maslinovo ulje i začinite po ukusu. Meso vam nije neophodno u ovom obroku“, savjetuje sagovornica.
Pored buranije, dobar izbor može biti i geršla, sočivo, bob…sve namirnice biljnog porijekla koje olakšavaju sagorjevanje masti, podižu raspoloženje i energizuju nas. Uvijek se trudite da kombinujete u kuhanju i ishrani sezonske namirnice.
Ukoliko je neko na nekom režimu i želi da smanji tjelesnu težinu, za mršavljenje se preporučuje obrok sa kontrolisanim unosom kalorija i bogat vlaknima, proteinima i zdravim mastima.
Integralne žitarice, povrće, nemasni proteini poput piletine ili ribe, i orašasti plodovi su odličan izbor.
“Važno je izbjegavati visokokalorične i prerađene namirnice, kao i konzumaciju u umjerenim porcijama. U svoj jelovnik bi takođe trebalo uvrstiti špinat, zelje, a pogotovo koprivu, jer su ove namirnice bogate vlaknima, ali nemaju veliku kalorijsku vrijednost”, ukazuje nutricionista.
One pružaju sitost i lako se vare, a obiluju vitaminima i mineralima. Posebnu bi pažnju trebalo dati đumbiru, jer ubrzava probavu, a time i metabolizam, a u isto vrijeme je siuretik.
Tokom priprema ručka pogodno je pripremiti odmah veću količinu jela koja se odmah mogu rasporediti u adekvatne posude kao obroci i zamrznuti.
Hrana bi trebalo da se pakuje i odlaže u posude silikonske i/ili one koje mogu biti hermetički zatvorene.
Potrebno je najprije da se hrana koja je spremljena prohladi, pa tek onda sipa u adekvatne posude koje su hermetički zatvorene i na kojima se može napisati datum kada ste je zamrznuli.
Treba znati da nije dobro da hranu koju smo jednom odmrzli zagrijavati do ključanja i da se nakon odmrzavanja ne zamrzava ponovo.
Kada je riječ o užini i desertu inače, a i na poslu, voće je pravi izbor. Jabuke su sjajno voće, a poznati su i kao otopljivači masti.
Nutricionistkinja savjetuje da ukoliko u radnoj organizaciji većina ili sve kolege žele da se hrane zdravo, mogu se rasporediti.
Neko može da kuha žitarice, neko da donosi voće za užinu, a neko može da kuha supe, pasulj i slično, daje ideju Milka Raičević.
„Zajednički izbacite sve ono što nije zdravo i međusobno se podržite u uvođenju i sprovođenju zdravih navika. Pored same ishrane na poslu, ne zaboravite i da se s vremena na vrijeme, bez obzira što sjedite, istegnete, prošetate, koristite stepenice. Kad završite s poslom, prošetajte do kuće ukoliko je moguće ili do mjesta odakle ćete koristiti saobraćaj”, savjetuje Milka Raičević.
Dodaje da je zdrava ishrana u osnovi ravnoteža proteina i masti i da je bitno da slušamo svoj organizam i uskratimo namirnice koje nam ne prijaju.
Forbes.bh
Historijski arhiv Sarajevo podijelio je tekst iz novine Sarajevski list koji je objavljen 4. marta 1884. godine o izgradnji zgrade u kojoj je danas smješteno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Tekst prenosimo u cijelosti s obzirom na arhaičan jezik, bez redakcijskih intervencija.
“Palača zemaljske vlade na Musali.
Kako je već poznato gradiće se ovog ljeta u Sarajevu naročita palača za zemaljsku vladu na Musali i gradnja će skorim već otpočeti. Plan za ovu palaču izradio je arhitekt Vancaš u Beču. Palača će obuhvatati 70 metara u kvadratu sa jednim dvorištem od 50 metara u kvadratu i su dva boja u visini. U cijeloj palači, koja će brojati 180 odaja sa velikom dvoranom, biće smješteni svi centralni uredi, čije se djelovanje rasprostire na vas vilajet.
Velika dvorana sa visinom obadva boja, služiće za svečanu reprezentaciju a biće dvaput tolika kao dvorana u kasini. Ispred i iza palače biće zasađeno zelenilo. Lakšega razumijevanja radi napominjemo da će cijela palača biti po prilici deset put tako velika kano Hotel Europa u Sarajevu te prema tome bijaše Musala jedino zgodno zemljište u Sarajevu za tako golemu palaču. Plan je rađen u stilu prvašnje renesanse: glavno pročelje palače daće joj izgled veličanstven i divan.
Ova palača, koja bi u Beču stojala među prvijem podignuće Sarajevo izvanredno i pripomognuće da se grad naš postepeno razvija u što ljepšem, modernom vidu. Na Musalu se već sada dovlači ogroman materijal i fundament će se još ovoga mjesea početi iskopavati. Ako Bog da, biće palača iduće godine sasvijem gotova”.
Radiosarajevo.ba
Pod motom “Pričajmo o gojaznosti bez predrasuda”, a povodom Dana borbe protiv gojaznosti na UKC-u RS organizovano je mjerenje tjelesne težine, visine krvnog pritiska i šećera u krvi.
Dekan Medicinskog fakulteta Ranko Škrbić ističe da je gojaznost pošast koja je dosegla nivo epidemije.
“Pošast koja je zahvatila zapadni svijet i evo sad stigla je i kod nas, mi se nalazimo u epidemiji gojaznosti, loše ishrane i lošeg načina života, fizičke neaktivnosti i zbog toga je bitno posvetiti se mlađima, bitna je prevencija gojaznosti kako ne bi došli do toga da nam nacija bude gojazna”, rekao je Škrbić.
Škrbić upozorava da trećina predškolske djece ako nastave ovakvim tempom će sigurno biti gojazne osobe zbog čega treba pažnju posvetiti djeci a moguće je kako kaže i da polovina populacije bude gojazna.
Šefica odjeljenja endokrinologije Mirjana Bojić kaže da je gojaznost stanje a ne bolest, no vremenom se u istu može pretvoriti. Upozorava i na brze dijete kojima su sve vise skloni građani. Informisanje o gojaznosti na internetu ne može biti dobro.
“Svi smo skloni da uđemo na internet i pogledamo neke brze dijete kako skinuti kilograme, prije svega treba se javiti doktoru”, kaže Bojić
Program N1
Inače, Darmstadt je trenutno posljednja ekipa prvenstva i opasno joj prijeti ispadanje u niži rang takmičenja.U narednom kolu Darmstadt gostuje RB Leipzigu, a ovaj za njih važan susret igra se u subotu.
Podsjetimo, upravo na utakmici Darmstadta i Augsburga briljirao je reprezentativac Bosne i Hercegovine Ermedin Demirović.
Naš napadač je postigao dva pogotka te tome dodao i jednu asistenciju za potvrde odlične forme u kojoj se nalazi.
Federalni hidrometeorološki zavod objavio je izglede vremena za period 1. mart – 31. maj 2024. godine. Prema prvim prognozama, ovaj period bi trebao da bude nešto topliji u odnosu na višegodišnji prosjek koji se odnosi na period od 1981. do 2010. godine.
“Temperaturna odstupanja neće biti u toj mjeri izražena kao što su bila u decembru ili februaru protekle zimske sezone. Vjerovatnoća ostvarenja prognoze je umjerena i kreće se do 40%. Izgledno je da bi sva tri mjeseca mogla biti toplija ili u granicama prosjeka u odnosu na referentni niz. Veća temperaturna odstupanja se očekuju u sjevernim područjima Bosne i Hercegovine. Proljeće 2024. godine, u poređenju sa istim razdobljem prošle godine, trebalo bi biti nešto toplije. Iako se očekuje nešto toplije vrijeme, nisu isključeni hladni periodi sa izraženim negativnim temperaturama zraka. Pojava mraza moguća je do treće dekade aprila”, navode iz FHMZ.
Ističe se da ukupna sezonska suma padavina prema istim prognostičkim materijalima trebala bi u centralnim i većem dijelu južnih područja naše zemlje biti u granicama višegodišnjeg prosjeka.
“Nadprosječne sume padavina prognoziraju se na području Posavine i Semberije. Raspored padavina biće neujednačen, a najmanje padavina prognozira se sredinom proljetnog perioda. Očekivane ukupne količine padavina trebale bi biti manje u odnosu na proljeće 2023. godine. Pojava snijega je izgledna, ali periode padanja snijega u ovom tipu prognoze nije moguće prognozirati”, poručuju iz FHMZ.
Program N1
Popis poljoprivrede u Bosni i Hercegovini planira se provesti u periodu od 1. oktobra do 15. decembra ove godine, piše u tek sačinjenom prijedlogu akcionog plana za pripremu, provođenje i diseminaciju rezultata popisa poljoprivrede u BiH 2023-2026.
Planirano je da popis bude finansiran iz državnog, entitetskih i budžeta Distrikta Brčko, te iz sredstava tehničke podrške EU delegacije.
Ovaj prijedlog upućen je na konsultacije nakon čega treba doći pred Vijeće ministara BiH. Rad na njemu trajao je devet mjeseci. Tačnije, Interresorna radna grupa za pripremu ovog akcionog plana formirana je odlukom Vijeća ministara BiH donesenom 1. juna prošle godine.
Prethodno je, prije nekoliko dana, predložena izmjena ove odluke u smislu da članovi i sekretar Innerresorne radne grupe imaju pravo na 550 KM naknade mjesečno za mjesec kada je održan sastanak i pod uvjetom da su bili na sastanku, i to od dana imenovanja članova pa dok ne izvrše svoje zadatke.
U ovoj radnoj grupi ima 17 članova, među njima direktora državnih statističkih institucija.
Kako je navedeno u prijedlogu akcionog plana, posljednji cjeloviti Popis poljoprivrede proveden je 1960. godine, dok je 1969. godine proveden metodom uzorka.
– Sektor poljoprivrede je jedan od najvažnijih sektora bosanskohercegovačke ekonomije. Karakterizira ga veliki broj malih poljoprivrednih gazdinstava koja ipak značajno doprinose BDP-u zemlje. Iako Popis poljoprivrede nije proveden, statističke institucije u Bosni i Hercegovini procjenjuju da značajan dio bosanskohercegovačkog stanovništva živi u seoskim, poljoprivrednim područjima – piše u akcionom planu, te je istaknuto da nedostatak pouzdanih i tačnih poljoprivrednih, ali također i katastarskih podataka čini razvojne politike i strategije teškim, ako ne i nemogućim.
Navedeni su i rizici koji mogu ugroziti planirani termin provođenja popisa, a radi se o kašnjenju s raspisivanjem javnog konkursa za nabavku softvera i hardverske opreme, dužini trajanja javne nabavke i isporuke opreme, te nemogućnosti pravovremenog osiguranja potrebnog broja popisivača i njihove obuke zbog nedostatka radne snage.
U Interresornoj radnoj grupi za pripremu akcionog plana, prema predloženim izmjenama odluke, su direktorica Agencije za statistiku BiH i njeni zamjenici Vesna Ćužić, Radmila Čičković, Adnan Cerić, te Lidija Lukić, Fahrudin Subotić. Tu su i direktor Federalnog zavoda za statistiku Emir Kremić i pomoćnica direktora Dijana Simanić, direktor Zavoda za statistiku RS-a Darko Milunović…
