













Na jučerašnjoj sjednici Skupštine Srednjobosanskog kantona jednoglasno je usvojen Zakon o upotrebi znakovnog jezika u SBK/SKB, koji je izradila i u skupštinsku proceduru uputila Ljubinka Atanasijević (SDP BiH), dopredsjedavajuća Skupštine.
Gluhe i nagluhe osobe, kojih je u Srednjobosanskom kantonu, pretpostavlja se, ima oko 2 hiljade, susreću se s problemom u komunikaciji s okruženjem i nerazumijevanjem okoline, što dovodi do izoliranosti, osjećaja napuštenosti i marginalizacije u društvu. Jedan od načina da im se olakša svakodnevni život bio je i donošenje Zakona o upotrebi znakovnog jezika u BiH još 2009.godine, iz kog je proistekla obaveza i kantona u Federaciji BiH da donesu odgovarajuće zakone. Tim zakonima propisivalo bi se pravo gluhih osoba na upotrebu znakovnog jezika i pravo na informisanje njima prilagođenim tehnikama, te pravo na tumača znakovnog jezika zbog ravnopravnog uključivanja gluhih osoba u životnu i radnu okolinu, kao i u sve oblike društvenog života, s jednakim pravima i mogućnostima kakve imaju osobe bez oštećenja sluha.
Na žalost, do danas je to uradio samo Sarajevski kanton, a na sjednici, ovaj Zakon usvojila je i Skupština Srednjobosanskog kantona.
-Ovaj Zakon će u velikoj mjeri uticati na život osoba s oštećenjem sluha – njegovom primjenom osim prava na korištenje znakovnog jezika imali bi i besplatne usluge tumača u svim javnim ustanovama i organizacijama. Također, sa službama hitne pomoći, vatrogascima i policijom trebali bi moći komunicirati putem SMS-a. – istakla je dopredsjedavajuća Atanasijević.
-Za gluhe osobe ovaj zakon znači puno. Svaki oblik invalidnosti ima svoje barijere, a najveća barijera za gluhe i nagluhe upravo je komunikacija. – naglasio je Ibrahim Čorić, predsjednik Udruženja gluhih i nagluhih iz Bugojna, koji je uz Ljubinku Atanasijević, najzaslužniji što se ovaj Zakon danas našao pred skupštinskim zastupnicima.
Minimalne penzije u Federaciji BiH bi trebalo u augustu da budu uvećane za minimalno pet posto, a koje se isplaćuju u septembru. U Federaciji je 220.000 penzionera sa minimalnim penzijama.
To je minimum
– Samo povećanje minimalnih penzija jedan je i od naših zahtjeva. Dakle, u septembru sa augustovskim penzijama 220.000 penzionera će dobiti uvećanu penziju za pet posto. Sa ovim povećanjem od 3,5 posto i tih pet posto u augustu, u septembru će minimalna penzija iznositi 445 KM – kazao nam je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza penzionera Zeničko-dobojskog kantona, koji dodaje kako je to i dalje minimum minimuma i da neće odustati od toga da minimalna penzija u FBiH bude 600 KM.
Najniže penzije sada iznose 410 KM, sa vanrednim povećanjem koje slijedi od 3,5 posto, one će u julu iznositi 424,35 KM, a kada se u augustu povećaju za još pet posto, onda će u septembru biti 445 KM.
Inicijator povećanja minimalnih penzija za pet posto bila je zastupnica Sanela Prašović Gadžo ispred Kluba zastupnika SBB-a a čiji prijedlog je u Zastupničkom domu jednoglasno prihvaćen na sjednici koja je održana 28. juna.
– Zastupnički dom Parlamenta FBiH upućuje zaključak na daljnje postupanje Vladi Federacije BiH. To je procedura. Vlada treba da provede zaključak. I ranije sam rekla da bi trebalo ići i sa jednokratnom pomoći svim penzionerima u iznosu od po 100 KM. I za to i za zaključak imaju u Vladi FBiH prostor. Zaključak je jednoglasno usvojen. Vjerujem da će biti proveden jer je tako ispravno – kazala nam je Prašović Gadžo.
Ona je na sjednici obrazlažući svoj prijedlog kazala kako su proteklih šest mjeseci evidentna nagla poskupljenja osnovnih životnih namirnica u FBiH.
“Penzioneri otkazuju centralno grijanje”
– I ne možemo na to ostati nijemi. Mislim da svi zajedno trebamo činiti korake koji mogu unaprijediti stanje onih kategorija stanovništva koje su zaista najugroženije. Ne znam ko od vas u porodici ima penzionere, ali znam da je to kategorija koja u ovo vrijeme jedva preživljava i njih je 220.000 sa minimalnom penzijom, a ovih pet posto može biti prvi korak.
Znate šta oni rade, deseci su mi javili da idu i otkazuju centralno grijanje jer nisu u mogućnosti da ga plaćaju. Ne sumnjam da će i Vlada ponuditi jako dobro rješenje – kazala je Prašović.
Na sjednici federalna ministrica finansija Jelka Milićević nije bila oduševljena ovim prijedlogom.
– Ne javljam se kao član Vlade, već kao zastupnik. Ja mislim da ovakva priča i retorika… Zašto samo penzioneri pet posto? Imamo mi u budžetu mnoge druge koji su puno ugroženiji, korisnici civilnih invalidnina. Hajmo svima da donesemo 50 posto, stvarno su troškovi života porasli.
Imamo sastanke da predstavnicima Zavoda PIO, udruženja penzinera, ta priča je otvorena i ako su ti penzioneri realni i realno sagledavaju situaciju, onda prepustite vladi da donese set mjera ne samo za penzionere već i sve druge korisnike u ovom trenutku u budžetu – kazala je Milićević.
“Neka bude povećanje 100 posto”
Na pitanje da li je Vlada u mogućnosti da podigne minimalne penzije za više od pet posto, recimo 50 posto, Milićević je odgovorila: “Predlažem da to bude 100 posto”.
Uprkos njenom protivljenju jednoglasno je prihvaćen zaključak da se augustovske penzije, minimalne, uvećaju za minimalno pet posto.

U 8 sati i 7 minuta Bosnu i Hercegovinu pogodio je zemljotres koji se svrstava u kategoriju srednje intenzivnih.
Naime, zemljotres magnitude 4.8 po Rihteru sa epicentrom kod Širokog Brijega uznemirio je građane. Podrhtavanje tla osjetilo se i u Donjem Vakufu.

Skupština Srednjobosanskog kantona usvojila je izmjene i dopune Zakona o novčanoj egzistencijalnoj naknadi, kojima se u pravo uvodi oko 900 boraca. Kako je rekao direktor Kantonalne uprave za borce Esad Crnica, dobna granica pomjerena je s 55 na 53 godine.
”Prema podacima Službe za zapošljavanje, oko 900 korisnika uveli smo u pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu. Sad je tim pravom na području Središnje Bosne obuhvaćeno oko 2.000 branitelja za što godišnje izdvajamo 3,4 milijuna maraka” izjavio je novinarima Crnica.
Tako borci s punim ratnim stažom, uključujući i nedavno usklađene naknade s prosjekom plaća u FBiH, sada primaju 242 KM mjesečno, a isplate novim borcima započinju od 1. srpnja ove godine.
Ovisno o punjenju budžeta, kaže Crnica, bit će novih izmjena i dopuna.
Planiramo ponovno raditi na izmjenama i dopunama Zakona o egzistencijalnoj novčanoj naknadi kako bismo obuhvatili još najmanje tri godišta – dodao je Crnica.
Travnicki.INFO

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.
Poslijepodne u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne su mogući lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.
Vjetar slab jugozapadni. Na sjeveru Bosne vjetar prije podne sjeverni i sjeverozapadni, a poslije podne u skretanju na istočni. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 27, a dnevna od 33 do 39 stepeni.



Oznaka proizvoda za zaštitu od sunca mora sadržavati broj faktora zaštite od sunca (SPF) kako bi se označio nivo zaštite od UVB zraka te da bude navedeno – da li je prošao test širokog spektra protiv ultraljubičastog (UVA) zračenja sunca.
Šta je zaštitni faktor (SPF)?
Kada provodimo vrijeme na suncu, izloženi smo dvjema potencijalno štetnim vrstama zraka – UVA i UVB.
Faktor zaštite od sunca (SPF) je broj, primjera radi, SPF15. Pokazuje koliko zaštite proizvod nudi od UVB svjetlosti. Proizvod sa većim SPF brojem pružit će i veću zaštitu.
– Niska zaštita: SPF je ispod 15.
– Srednja zaštita: SPF je 15 do 29.
– Visoka zaštita: SPF je 30 do 49.
– Veoma visoka zaštita: SPF je viši od 50.
Šta znači SPF?
SPF je naučna mjera. Daje predstavu o tome koliko je manji rizik od oštećenja kože usljed upotrebe kreme za sunčanje. Fokusira se na vrijeme koje je potrebno UVB zracima da prođu kroz kremu za sunčanje i izazovu da koža postane crvena, u poređenju sa vremenom kada nema kreme za sunčanje.
Faktor se izračunava tako što se doza sunčevog zračenja, koja je potrebna da izazove crvenilo kože, podijeli sa dozom potrebnom da izazove crvenilo bez kreme za sunčanje, piše Medical news today.
Ako je potrebno 15 puta duže da koža pocrveni sa kremom za sunčanje nego bez nanošenja kreme za sunčanje, SPF je 15.
U teoriji, ako bi, pod određenim UV uvjetima, bilo potrebno 10 minuta da nezaštićena koža počne postajati crvena, krema za sunčanje sa SPF 30 bi to spriječila 300 minuta, odnosno pet sati, što je 30 puta duže.
Pogrešno je misliti da sa većim SPF-om osoba može duže vremena provesti na suncu.
Drugi faktori koji imaju utjecaj: vremenski uvjeti, doba dana, tip kože, kako se nanosi losion.
Efekt blokiranja zraka nestaje nakon najviše dva sata. Nakon toga, losion se mora ponovo nanijeti.
