Biciklisti iz Donjeg Vakufa, jutros su krenuli na prvu etapu ovogodišnjeg maratona Vukavor – Srebrenica. Oni voze na dijelu Vukovar – Slavonski Brod. Svi su dobrog raspoloženja, dobro podnose vožnju, te kako su istakli imaju policijsku pratnju cijelom dionicom kroz Hrvatsku.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 15. juna donijelo odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta. Cilj donošenja ove odluke je bio da se smanje cijene u Bosni i Hercegovini.
Prema odluci koju je donijelo Vijeće ministara ograničen je izvoz određenih vrsta neobrađenog drveta čije su dimenzija poprečenog presjeka najmanje 15 centimetara. Ovakva odluka je ostavila mogućnost da se izvoze proizvodi čije su dimenzije poprečnog presjeka ispod 15 cm.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore za prva četiri mjeseca 2022. godine 90,1 posto izvoza je otpadalo na proizvode čiji je izvoz zabranjen odlukom Vijeća ministara. U principu to znači da će iz Bosne i Hercegovine nastaviti izvoz određenih drvnih proizvoda. Prema informacijama koje je Klix.ba dobio određeni broj izvoznika će izvoz nastaviti prilagođavajući se ovim pravilima.
Iz kompanije Drvosječa su za Klix.ba su potvrdili da će doći do sniženja cijene peleta, tako će umjesto 640 KM tona peleta kod ovog trgovca koštati 590 KM, također i cijena drva će biti manja za 10 KM. Iz ove kompanije očekuju da će u budućim sedmicama uspjeti dogovoriti daljnje snižavanje cijena.
Ipak, mnogi izvoznici su nezadovoljni odlukom i tvrde da im je ugrožen opstanak i vrše pritisak na vlasti da ukinu zabrane. Kako Klix.ba saznaje jedna od kompanija u Mrkonjić Gradu je 300 radnika poslala na Zavod za zapošljavanje. U Vanjskotrgovinskoj komori kažu da će kompanije koje imaju godišnje ugovore osjetiti negativne posljedice, ali intenzitet negativnih posljedica zavisi i od vrste sklopljenih ugovora.
“Kompanije koje su isključivo izvozile šumske sortimente (ogrijevno drvo i pelete) imat će probleme ukoliko ne budu u mogućnosti da te količine prodaju na domaćem tržištu. Poseban problem su cijene, tako da je i pitanje da li će doći do smanjenja cijena energenata ( ogrijevno drvo i pelet), kako bi i kupovina na domaćem tržištu bila veća. Pilane ovom odlukom ne bi trebale biti ugrožene, jer nije zabranjen izvoz rezane građe,” pojašnjavaju iz VTK BiH.
U kompaniji Euroholz kažu da proizvode dasku i od ostatka materijala briket. Kao najveći problem navode to što imaju ugovore sa firmama u Njemačkoj i Austriji i da ne znaju šta ih čeka jer ne mogu ispoštovati ugovore. Kako je glavna djelatnost pravljenje daske kažu da nije ugrožen opstanak ove kompanije.
Klix.ba
PD Dubrave iz Donjeg Vakufa, dugogodišnji je učesnik Marša mira : Nezuk – Potočari. I ove godine organizuju odlazak na pomenuti marš. Donjovakufljani, su već tradicionalno dio ovog marša, te na svoj način svake godine pješačenjem ” Stazom slobode”, odaju počast nevino stradalim Sreberničanima, jula 1995. godine, gdje na 11. juli prisustvuju kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Potočari.
Kako smo saznali do sada se prijavilo oko 25 učesnika, a prijave se primaju do 5. jula do 16 sati.
Svi zainteresirani za odlazak na Marš Mira “Nezuk – Potočari” 2022
Mogu se prijaviti na brojeve ispod objave.
Polazak je 7 Jula ispred Baš Džamije
+387 (0) 62 361 214 / Jasmin Bektaš
+387 (0) 61 592 747 / Sead Adžemović
+387(0) 63 679 333 / Nazif Rujanac
Na dnevnom redu naredne sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH koja je zakazana za četvrtak, delegati će razmatrati i Nacrt zakona o posebnom registru osoba osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci.
Nacrt zakona o posebnom registru osoba pravomoćno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i malodobnicima u FBiH prijedlog je delegata Jasmina Duvnjaka i Anera Žuljevića.
Narodna skupština bh. entiteta Republike Srpske je još 2018. godine usvojila Zakon o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, a sada bi i entitet Federacija BiH trebao dobiti Registar pravomoćno osuđenih pedofila.
Ukoliko se nacrt usvoji u Registar bi se upisivala lica pravosnažno osuđena za krivična djela prema djeci ili maloljetnicima:
U Registar bi se, između ostalih, upisali podaci o imenu i prezimenu osuđenog, mjestu, općini i državi rođenja, jedinstveni matični broj, kao i podaci značajni za fizičko prepoznavanje osuđenog i njegove fotografije.
Podaci iz Registra bi bili tajni, a mogli bi se dati organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koja ostvaruju neposredan kontakt sa djecom ukoliko za to postoji opravdan interes, kao i u postupcima ostvarivanja zaštite prava i interesa djece.
Osuđeni pedofili morali bi se nakon izdržavanja kazne zatvora obavezno javiti nadležnom MUP-u te se suzdržati od posjećivanja škola, vrtića, igrališta, igraonica i dječjih manifestacija.
Klix.ba
KRIMINALITET
Tokom protekla vikenda na području Srednjobosanskog kantona prijavljeno je 6 krivičnih djela.
JAVNI RED I MIR
Evidentirano je 14 slučajeva narušavanja javnog reda i mira.
SIGURNOST SAOBRAĆAJA
Evidentirano je 18 saobraćajnih nezgoda u kojima je 5 osoba zadobilo teže i 6 osoba lakše tjelesne povrede.
Dana 02.07.2022.godine oko 15,35 sati na magistralnom putu u mjestu Komar, općina Donji Vakuf, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali:
– putničko motorno vozilo marke Toyota, kojim je upravljao M.S. rođen 1959.godine iz Zenice i
– teretno motorno vozilo marke Man, kojim je upravljao A.Č. rođen 1991.godine iz Bugojna.
U ovoj saobraćajnoj nezgodi vozač i putnica u vozilu Toyota su zadobili teže tjelesne povrede.
Uviđajne radnje na licu mjesta izvršili su policijski službenici PS Donji Vakuf.
Istog dana oko 23,20 sati na magistralnom putu u mjestu Divjak, općina Vitez, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali:
– putničko motorno vozilo marke Škoda, kojim je upravljao A.M. rođen 1992.godine iz Zenice i
– putničko motorno vozilo marke Opel Corsa, kojim je upravljao A.Č. rođen 1997.godine iz Travnika.U ovoj saobraćajnoj nezgodi vozač i dva putnika u vozilu Opel Corsa su zadobili lakše tjelesne povrede, dok je dvoje maloljetne djece u ovom vozilu zadobilo teže tjelesne povrede.Uviđajne radnje na licu mjesta izvršili su policijski službenici PS Travnik.
Zbog različitih prekršaja iz oblasti saobraćaja uručeno je ukupno 511 prekršajnih naloga, od kojih je 112 naloga uručeno zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.
Iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ili bez položenog vozačkog ispita isključeno 20 vozača,od kojih je 6 vozača zadržano u policijskim stanicama do otriježnjenja zbog prisustva alkohola u organizmu preko 1,5 promila.
Dok hiljade mladih napušta BiH, grafički dizjaner Karlos Garsija odabrao je putovanje u suprotnom pravcu. Doselio se u BiH, i to doslovno s drugog kraja svijeta.
U Santijagu, glavnom gradu Čilea, bogate pacifičke zemlje, koju zovu Švicarskom Južne Amerike, Karlos je izgradio uspješnu karijeru i skućio se. A onda je sve to ostavio zbog ljubavi. I nije se pokajao. Naprotiv.
– O Bosni i Hercegovini nisam znao ništa, osim da je ovdje bio rat. Ali, ovo je divna zemlja. Ovdje sam pronašao svoj kutak za sreću. Dopadaju mi se ljudi, očarala me njihova srdačnost i dobrota. Priroda je prelijepa, a život opušten i bezbjedan – kaže Karlos.
O svojoj novoj domovini Karlos govori sa oduševljenjem, istina na španskom, uz pomoć svog najdražeg prevodioca – supruge Ljiljane Škrbo Garsija.
Ali, i to će, obećava Karlos, “popraviti”. Vrijedno uči jezik i nastoji da stekne uslove za državljanstvo BiH.
Ne treba sumnjati da će uspjeti u svemu što je naumio. Jer, šta su sve Karlos i Ljiljana preturili preko glave da bi se izborili za svoju ljubav i postali muž i žena. Ništa im nisu mogli ni otkazani letovi, ni vize, ni hiljade kilometara udaljenosti, pa čak ni korona, koja im je, u nekoliko navrata, postavila baš gadne zamke.
Jer, to je ljubav koja ne zna za granice i ne priznaje predrasude. Jedna od onih ljubavnih priča o kojima se pišu romani i snimaju filmovi.
Već više od godinu Banjalučanka Ljiljana, doktorica na Odjeljenju intenzivne njege u Bolnici Gradiška, i njen suprug Karlos, dizajner porijeklom iz Venecuele, stanovnici su Bosanske Gradiške.
Oni su ovaj idilični grad na Savi sa 60.000 stanovnika odabrali za život. I tu će, kažu, ostati. Lijepo im je i srećni su. Imaju sve.
A upoznali su se 2019. u sasvim drugačijem ambijentu, u Santijago de Čileu, dinamičnoj metropoli sa više od pet miliona stanovnika.
Karlos je tu završio studije i zaposlio se u dizajnerskoj struci. Ljiljana, šarmantna Banjalučanka željna putovanja, sa diplomom Medicinskog fakulteta i odličnim znanjem španskog, brzo je našla posao na odjeljenju fizikalne medicine Univerzitetske klinike na Andima.
– U Čile sam došla sa sestrom Danijelom Škrbo. Ona je profesorka italijanskog, španskog i srpskog jezika. Oduvijek smo voljele jezike, muziku, putovanja. Maštale da upoznamo svijet, narode i kulture. Volontirale smo u različitim organizacijama i učile jezike – priča Ljiljana za Srpskainfo.
Sestre iz banjalučkog naselja Ada, koje su osnovnu, srednju školu i fakultete završile u rodnom gradu, tako su stigle čak do Pacifika. Španski su, priča Ljiljana, prvo učile gledajući serije, ali su potom svoje znanje usavršile u školi stranih jezika i potvrdile ga diplomama stečenim na Institutu “Servantes” u Beogradu.
– Htjela sam vidjeti kako se radi i živi u drugim državama. Prvo mi je želja bila Španija, ali zbog birokratije nisam u tome uspjela. Sestra i ja smo, zahvaljujući poznanstvu sa dvije porodice iz Čilea, koje su živjele u Banjoj Luci, stigle u Santijago – prisjeća se Ljiljana.
Mama Stanislava i tata Miroslav podržali su njihov izbor. Brat Dragan je ostao s roditeljima, a Ljiljana i Danijela su u martu 2019. godine poletjele u svijet.
– Do Santijago de Čilea smo putovale 14 i po sati. Tamo su nas dočekali prijatelji. Mnogo nam je pomogla Čileanka Nikol, s kojom smo se porodično družili dok je ona bila službenica u međunarodnim organizacijama u Banjoj Luci – priča Ljiljana.
Kasnije su sestre iznajmile stan u naselju Las Kondes, gdje većinom živi srednja klasa.
– Prihvatili su nas kao i sve druge obrazovane Evropljanke. Sestri su bile potrebne samo dvije sedmice da nađe posao u državnoj Gimnaziji. Imala je i grupu migranata sa Haitija koje je učila italijanski jezik. Ja sam, poslije tri mjeseca, dobila posao u Univerzitetskoj klinici – priča Ljiljana.
– Prvo su mislili da sam Francuskinja, nisu umjeli ni ime da mi izgovore, nego su me oslovljavali sa Liliana. Onda su nagađali: Srbija, Rusija, Ukrajina, nikako da me smjeste u moju zemlju. Čuli su samo za Jugoslaviju i Novaka Đokovića. Na pominjanje naše zemlje čula sam od Čileanaca samo tri riječi: Sarajevo, Mostar i rat – prepričava Ljiljana.
Nije joj bilo lako da objasni ko je i odakle je, čak ni Karlosu, komšiji kojeg je upoznala dok su kupovali namirnice za zajednički ručak stanara njihove zgrade.
– Svaka zgrada ima svoje dvorište, zajedničku kuhinju, bazene i visoke ograde od 2,5 metra. U kuhinji nedjeljom svako kuva specijalitete svoje zemlje i naroda, pa se stanari druže uz ručak – objašnjava Ljiljana.
Tako su se za trpezom našli Čilenci sa juga, doseljenici iz Venecuele, Bolivije, Argentine, pa Francuzi, Peruanci…
– Tu sam stekla divna prijateljstva, a sa Karlosom, koji je stanovao sprat niže, i više od toga. Zapravo, obostrane simpatije zatitrale su već pri prvom susretu – otkrila nam je Ljiljana.
Karlos se sjeća da je na tom prvom, sudbonosnom zajedničkom ručku, Ljiljana pripremala burek, a on arepu: venecuelanske pogačice od posebne vrste brašna, koje se pune kuhanom piletinom i salatom od avokada i majoneze.
Nakon što su razmijenili komplimente za kulinarsko umijeće, Karlos i Ljiljana su počeli da izlaze i upoznaju se.
– Što sam mu više pričala o BiH i kulturi srpskog naroda on je manje znao. Jednom sam mu napisala njegovo ime i prezime ćirilicom i objasnila da tako piše Novak Đoković, a da je isto pismo koristio i Nikola Tesla. To ga je oduševilo. I danas čuva taj listić – prisjeća se Ljiljana.
Svoju vezu ozvaničili su 13. januara 2020. godine, na Pravoslavnu novu godinu, kada su zajedno otišli na proslavu, koju su u Santijagu organizovali Srbi iz Južne Amerike.
– Svirao je orkestar, pa harmonika, trubači, svi su igrali i pjevali pjesme Tome Zdravkovića. To se Karlosu mnogo dopalo, svi su ga prihvatili, bilo je veselo, neviđena žurka – priča Ljiljana.
Prisjeća se i kako je na Božić 2020. godine pripremila česnicu, u kojoj je novčić pronašla Argentinka Rosario.
Za Ljiljaninu i Karlosovu idilu sve je krenulo kud ne treba kada je ona 8. marta 2020. otputovala u posjetu roditeljima u Banja Luku. Planirala je da ostane nedjelju dana, ali…
Povratnu kartu imala je za 16. mart, ali je nekoliko dana ranije avionski saobraćaj obustavljen zbog korona pandemije. Blokada nije popustila ni danima poslije, a širom planete ljudi su umirali od zaraze. U bolnici u Andima Ljiljanu su čekali tri mjeseca da se vrati na posao; više nisu mogli. Ostala je bez posla, a potom joj je istekla viza.
– Bio sam veoma nesrećan zbog toga, ali nisam pomišljao da prekinemo vezu. Zavoljeli smo se. Moji roditelji, koji su živjeli na ostrvu Margarita u Venecueli, prihvatili su Ljiljanu, mada su je znali samo preko video-linka. Podržavali su našu vezu, ali su bili zabrinuti. Vjerovali su da u BiH još traje rat, da se ovdje suviše teško živi, da nema hrane – priča Karlos za Srpskainfo.
Kada se Ljiljana zaposlila u BiH, Karlos je odlučio da joj se pridruži.
U Gradišku je stigao 7. novembra 2020. godine, iskoristivši jedan od posljednjih letova za Evropu, jer je tada i Južnu Ameriku zahvatio talas korone, od koje je nekoliko mjeseci kasnije umro i njegov otac Karlos Enrike Garsija.
– Stalno smo bili na vezi, a kada je sletio u Zagreb, uspostavila sam kontakt s vozačem autobusa za Banja Luku, kojim je Karlos doputovao. Iznajmila sam stan u Boanskoj Gradiški, gdje sam se i zaposlila. Ali, baš tada sam se i ja zarazila koronom – dodaje Ljiljana.
Pod visokom temperaturom, u izolaciji, nije mogla da dočeka svog dragog.
– Pomogla mi je prijateljica Nevena Drinić, koja je zajedno sa suprugom dočekala i ugostila Karlosa, mada ga je prvi put vidjela – priča Ljiljana.
Njen susret s Karlosom, osim viđenja kroz prozor i sa balkona, odgođen je za dvije nedjelje. Mahali su, pod maskama, jedno drugom ali pravilo izolacije nije davalo mogućnost da se zagrle, poljube, da porazgovaraju.
– Moji roditelji su predlagali da Karlos dođe kod njih, u Banja Luku, i da tu sačeka moj izlazak iz izolacije, ali on je htio da bude u Bosanskoj Gradiški. Samostalno je upoznavao grad i ljude, i stalno me obavještavao gdje je i šta radi, kuda se kreće. Prema njemu svi su bili ljubazni, pomagali mu, častili ga. Za Karlosa, to je bio kulturološki šok – kaže Ljiljana.
Ispričala je i kako ju je Karlos jednom nazvao i u panici rekao da ispred poljoprivredne apoteke sva roba stoji napolju. Kazao je da ne smije nikud dok ne stigne policija, jer će u protivnom sve biti pokradeno.
– Rekla sam mu: “Ne brini, opusti se, neće niko ništa ukrasti, a i što bi”. On zapravo nije mogao da shvati koliko je kod nas bezbjedno: da nemamo visoke ograde oko stambenih zgrada, da ne treba brinuti da će djecu, dok se igraju u parku, neko kidnapovati – prepričava Ljiljana prve Karlosove dane u Bosanskoj Gradiški.
Karlosa je sve to očaralo. Ubrzo se zaljubio i u šetnje pored Save, drvorede, kafanske bašte pod mirisnim krošnjama lipa…
On je Ljiljanu zaprosio 5. februara prošle godine, a vjenčali su se u Banjoj Luci 9. maja iste godine.
Nekoliko mjeseci kasnije vjenčanje su organizovali i u pravoslavnoj crkvi u Bosanskoj Gradiški. Karlosova majka Hajdi del Karmen Zausales Sandeval, brat i sestra, koji su imali avionske karte, bili su, opet zbog korone, spriječeni da dođu na svadbeno veselje.
Ali oba vjenčanja su pratili posredstvom video-linka. I oni kažu da je Karlos sretan, jer živi sa ženom koju voli u lijepoj, mirnoj i sigurnoj zemlji, okružen dobrim komšijama.
Plate u bolnicama u Santijago de Čileu su dobre, kaže Ljiljana, ali su i troškovi života pozamašni.
– Stanarine su skupe, a cijene zavise od dijela grada. Jeftiniji su samo stanovi u nesigurnim područjima, gdje su pljačke i provale svakodnevne, ali takva štednja nije baš preporučljiva. Kad se sve uzme u obzir, ljepše je živjeti ovdje, nego u Švicarskoj Južne Amerike – smatra Ljiljana.
Ljiljana Škrbo Garsija kaže da između naše i čileanske kuhinje nema mnogo sličnosti.
– Čileanska i naša supa su slične, sve ostalo se razlikuje. Od voća su tamo najzastupljeniji avokado i papaja. Često služe i argentinske empanade: piroške sa crvenim mesom, lukom, kuvanim jajima i maslinama. To je gastro miks svih migracija Južne Amerike – kaže Ljiljana i dodaje da se Karlos sasvim lijepo privikao na burek, ćevape i sarmu.
Kada zbog korona pandemije nije mogla da se vrati u Južnu Ameriku, doktorka Ljiljana se zaposlila u Bolnici u Bosanskoj Gradiški, vjerujući da je to privremeno rješenje. Ali, situacija se iskomplikovala. Ispostavilo se da ona neće moći da se vrati u Čile, pa je Karlos preuzeo inicijativu. Iako nikad ranije nije bio u Evropi, doputovao je u Bosansku Gradišku, tu se oženio svojom dragom i mladi supružnici su odlučili da ostanu u gradu na Savi.
Karlos je zadržao posao u Čileu, samo što radi na daljinu, a pronašao je i dodatni posao u Bosanskoj Gradiški. Ljiljana je zadovoljna statusom u bolnici. U slobodno vrijeme njih dvoje šetaju pored Save, druže se s prijateljima i uživaju u prirodi, koja Karlosa podsjeća na njegovu rodnu Venecuelu.
avaz.ba
Danas, 4.7. u 9:10 po lokalnom vremenu, Zemlja će se naći u položaju afela, odnosno u položaju kada je u svojoj eliptičnoj putanji najudaljenija od Sunca ove godine.
Zamlja je za vrijeme afela oko 5 miliona kilometara udaljenija od Sunca nego početkom januara, kada je u položaju perihela.
U afelu sunčeve zrake putuju do Zemlje 8 minuta i 27 sekundi, što je za 10 sekundi duže, nego za vrijeme perihela.
izvor: AA (D.P.)
I danas je na snazi narandžasto upozorenje zbog visokih temperatura zraka u Bosni i Hercegovini, objavljeno je na stranici Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine (FHMZBiH).
Upozorenje je na snazi 3. i 4. jula od 12 do 17 sati, a očekuju se dnevne temperature zraka od 33 do 39, lokalno do 40 stepeni.
”Poduzmite mjere opreza i pratite posljednju prognozu vremena. Očekujte ometanja u dnevnim rutinama i budite spremni na prekid aktivnosti na otvorenom. Djelujte u skladu sa savjetima koje su dali ovlašteni organi”, navedeno je u upozorenju.
Danas se u BiH očekuje sunčano vrijeme uz umjeren porast naoblake tokom dana. Poslije podne lokalni pljuskovi, ponegdje praćeni grmljavinom, se očekuju u centralnm, istočnim, jugoistočnim područjima Bosne i mjestimično u Hercegovini. Vjetar slab, uglavnom, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 27, a dnevna od 34 do 40 stepeni.
U Sarajevu prije podne sunčano, poslije podne umjeren porast naoblake. Tokom poslijepodneva su mogući lokalni pljuskovi. Jutarnja temperatura oko 21, a dnevna oko 35 stepeni.
U utorak prije podne očekuje se pretežno sunčano. Tokom dana u Bosni postepen porast naoblake praćen kišom, pljuskovima i grmljavinom. Lokalno je moguće jače grmljavinsko nevrijeme, praćeno intenzivnijim padavinama i jakim udarima vjetra. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 27, a dnevna od 29 do 35, na jugu do 39 stepeni.
U srijedu jutro i veći dio prijepodneva u centralnim i istočnim područjima Bosne umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima, a u ostatku dana prestanak padavina i razvedravanje. U ostatku zemlje pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu do 26, a dnevna od 26 do 33, na jugu do 36 stepeni.
U četvrtak prije podne sunčano. Tokom poslijepodneva postepeno naoblačenje sa sjeverozapada. U kasnim večernjim satima kiša se očekuje u na krajnjem sjeverozapadu Bosne. Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu do 26, a dnevna od 27 do 33, na jugu do 36 stepeni.
Rok za podnošenje kandidatskih listi za učešće na Općim izborima 2022. godine u Bosni i Hercegovini ističe danas u 16 sati, saopćila je Centralna izborna komisija (CIK) BiH.
To je u skladu s Uputstvom o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti.
Nakon što Centralna izborna komisija BiH provjeri i ovjeri kandidatske liste, do 3. augusta se podnose kandidatske liste za kompenzacijske mandate.
Centralna izborna komisija BiH će kandidatske liste objaviti u službenim glasilima i sredstvima javnog informiranja do 18. augusta.
Opći izbori zakazani su za nedjelju, 2. oktobra 2022.
Obavještavaju se građani iz ulice Zlatnih ljiljana da je zbog otklanjanja kvara na cjevovodu došlo do prekida vodosnabdijevanja u jednom dijelu ulice Zlatnih ljiljana. Radnici su na terenu i već rade na otklanjanju kvara kako bi se ponovo uspostavilo normalno vodosnabdijevanje za građane sa tog područja.
JKP Gradina Donji Vakuf