” Međunarodni dan žena, je dan kada se posebno trebamo posvetiti našim dragim majkama, suprugama, sestrama, kćerkama. Ovom prilikom svim Donjovakufljankama, uposlenicama JU Doma zdravlja Donji Vakuf, korisnicama usluga naše zdravstvene ustanove, želim SRETAN 8. MART” – direktor JU Dom zdravlja Donji Vakuf dr Hamdija Mlinarević.
Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, zalaskom sunca u nedjelju, 10. marta 2024. godine, nastupa mjesec ramazan i tada će se klanjati prva teravija, dok će prvi dan posta biti u ponedjeljak 11. marta.
Bajram-namaz je u srijedu, 10. aprila 2024. godine.
Rijaset Islamske zajednice će tokom ovog mjeseca organizirati brojne vjerske aktivnosti, te jedinstvene programe povodom obilježavanja značajnijih datuma – Lejletul-bedra, Fethu-Mekke i Lejletul-kadra.
Mjesec ramazan deveti je mjesec hidžretskog lunarnog kalendara, i u njemu se izvršava ibadet posta.
Ovaj mjesec se odlikuje i po tome što je u njemu započelo objavljivanje Kur’ana, posljednje Božije Objave, a karakteristika islamske tradicije Bošnjaka jeste i učenje ramazanskih mukabela.
Ramazan je najvažniji mjesec za muslimane širom svijeta, pa i za one koji vijekovima žive u Bosni i Hercegovini i čuvaju ramazansku tradiciju.
(MINA)
Za početak ćemo ići s nekim minimalnim povećanjima, a dugoročno nastojati što kvalitetnije riješiti taj problem
Iako su troškovi života enormno porasli, mjesečna primanja ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca u posljednjih pet godina tek simbolično su uvećana.
Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić saglasan je s konstatacijom da primanja boračkih populacija stagniraju, ali najavljuje promjene u načinu njihovog obračuna.
Rast inflacije
– Za početak ćemo ići s nekim minimalnim povećanjima, a dugoročno nastojati što kvalitetnije riješiti taj problem. Prema posljednjim podacima, u aprilu će za oko 3,3 posto biti povećane sve naknade koje isplaćuje ovo ministarstvo – kaže Lokmić.
Nakon izmjena seta boračkih zakona, prije dvije godine, u obračun je uveden tzv. švicarski model, po kojem se boračke naknade usklađuju s rastom potrošačkih cijena, ali i skromnim BDP-om, pa godišnja uvećanja više liče na sadaku nego na stvarni rast.
– Taj famozni “švicarski model“ sam zatekao, a borci su ga bili prihvatili. Tada je zvučalo i bilo povoljno, ali niko nije mogao pretpostaviti takav rast inflacije, pa su, nakon nekoliko mjeseci mog mandata, tražili da se to ukine. Zamolio sam za strpljenje, oni su me poslušali i formirana je komisija koja već radi na izmjenama zakona. Idemo prema ukidanju te švicarske formule i usklađivanju prema članu 79. Zakona o PIO, kao što se i kod njih to usklađuje – ističe Lokmić.
Nije dovoljno
Niz stavki u ovogodišnjem budžetu uvećan je u odnosu na prethodni, ali Lokmić je svjestan da nivo dostignutih prava nije dovoljan, posebno nakon rasta svih troškova života.
– Ova vlada i Ministarstvo će raditi sve da se stanje popravi. Obišao sam skoro sve kantone i upoznao se s različitim sudbinama, ali, nažalost, mi smo ograničeni sredstvima. Protesti su legitimna stvar, ali moj je stav da nema potrebe za tim, jer borci u meni i premijeru Nikšiću imaju sagovornike i prijatelje, obojica smo bili borci – ističe ministar Lokmić.
Borački dodatak
Jedan broj udruženja traži uvođenje boračkog dodatka za sve bivše branitelje u iznosu od 10 KM po mjesecu provedenom u odbrani zemlje.
– I da je sve spremno, s nekom cifrom od 5 KM po mjesecu, bilo bi potrebno 16,5 miliona mjesečno, odnosno 195 miliona godišnje.
To je skoro 60 posto ovog budžeta i trenutno nema mogućnosti da se to ispoštuje, ali ne bježimo od razgovora. S druge strane, svjesni smo da je izborna godina, da su i pojedina udruženja pod pritiskom politike – kaže Lokmić.
Inflacija na godišnjem nivou u Bosni i Hercegovini u januaru, odnosu na januar prošle godine, iznosila je dva posto.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječni rast cijena hrane i bezalkoholnih pića iznosio je 2,9 posto, alkoholna pića i duhan u prosjeku su bili skuplji za 4,8 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 4,3 posto, zdravstvo za tri posto, komunikacije za 2,2 posto, rekreacija i kultura za 4,2 posto, obrazovanje za 1,9 posto, restorani i hoteli za 6,6 posto, te ostala dobra i usluge za 8,2 posto. Cijene odjeće i obuće u prosjeku su pale za 6,2 posto, a prevoza za 3,3 posto.
Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena, u januaru ove godine u odnosu na decembar lani, u prosjeku su zabilježile rast za 0,2 posto.
Na mjesečnom nivou, u januaru u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena hrane i bezalkoholnih pića za 0,8 posto, alkoholnih pića i duhana za 0,5 posto, namještaja i uređaja za domaćinstvo za 0,1 posto, u odjeljku restorani i hoteli za 0,2 posto, te ostala dobra i usluge za 0,8 posto.
Odjeća i obuća u prosjeku su bili jeftiniji za tri posto, stanovanje i režijski izdaci za 0,3 posto, te zdravstvo i prevoz za po 0,2 posto.
Uz blaži pad temperatura, u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine stigao je i snijeg.
Pa je tako preko platoa Manjače, 30 km od Banjaluke zabijelio snježni pokrivač.
Iako smo svjedočili proljećnim temperaturama u januaru i februaru, zima se ne predaje i to na pragu kalendarskog proljeća.
Snijeg je zabilježen i u mjestu Čemerno u blizini Gacka.
A da se zima nakratko vraća u planinske krajeve potvrdili su i meteorolozi. Narednih dana očekuje se kiša koja će postepeno u pojedinim planinskim predjelima kao sto su Vlašić i Grmeći prelaziti u snijeg.
Prošli mjesec je bio najtopliji februar na svijetu, što ga čini devetim mjesecom zaredom sa rekordnim temperaturama za to doba godine, navode naučnici. Globalne temperature površine mora također su na najvišoj razini ikada zabilježene, pokazuju podaci Kopernikove službe EU za klimatske promjene.
Podaci pokazuju da je februar bio 1,77°C topliji od predindustrijskog prosjeka za taj mjesec, od 1850. do 1900. godine, i 0,81°C iznad nivoa 1991-2020. Prosječna globalna temperatura u posljednjih 12 mjeseci – između marta 2023. i februara 2024. – bila je najviša zabilježena, sa 1,56C iznad predindustrijskih nivoa.
To svijet privremeno stavlja iznad praga od 1,5C iznad kojeg se, dugoročno gledano, očekuju najgori uticaji klimatskih promjena. Dnevne globalne prosječne temperature bile su “izuzetno visoke” tokom prve polovine mjeseca, dostižući 2C iznad nivoa od 1850-1900 u četiri dana od 8. do 11. februara, navode iz Kopernika.
Evropske temperature u februaru 2024. bile su 3,3C iznad prosjeka 1991-2020 za taj mjesec, sa temperaturama znatno iznad prosjeka zabilježenim u centralnoj i istočnoj Evropi, pokazuju brojke.
Evropska zima, od decembra do februara, bila je druga najtoplija zabilježena za kontinentu. Prosječna globalna temperatura površine mora za februar, izvan polarnih regija, bila je najviša u bilo kojem mjesecu do sada, 21,06C, premašivši prethodni rekord od 20,98C postavljen u augustu 2023. Prosječna dnevna temperatura površine mora je krajem mjeseca dostigla novi apsolutni maksimum od 21,09C, objavio je Kopernik.
Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene kaže: „Februar se pridružuje dugom nizu rekorda u posljednjih nekoliko mjeseci. Koliko god ovo moglo izgledati vanredno, to zapravo i nije iznenađujuće jer kontinuirano zagrijavanje klimatskog sistema neizbježno dovodi do novih temperaturnih ekstrema. Klima reaguje na stvarne koncentracije gasova staklene bašte u atmosferi, tako da ako ne uspijemo da ih stabilizujemo, neizbježno ćemo se suočiti sa novim globalnim temperaturnim rekordima i njihovim posljedicama.“
Dr Friederike Otto, viši predavač klimatskih nauka na Grantham institutu za klimatske promjene i okoliš, sa Imperial College London, tvrdi: „Sada postoji toliko dokaza koji ukazuju na činjenicu da se naša klima zagrijava. Ako želite poreći klimatske promjene onda isto tako možete tvrditi da je i Zemlja ravna. Milijarde mjerenja meteoroloških stanica, satelita, brodova i aviona ukazuju na vrlo osnovnu činjenicu da se naša planeta zagrijava opasnom brzinom. Ljudi ne bi trebali biti iznenađeni što smo oborili još jedan rekord. Ljudi i dalje sagorjevaju naftu, gas i ugalj, tako da klima nastavlja da se zagrijava. To je veoma dobro shvaćena veza. Ne postoji srebrni metak ili magično rješenje za klimatske promene. Znamo šta nam je činiti: zaustaviti sagorijevanje fosilnih goriva i zamijeniti ih održivijim, obnovljivim izvorima energije. Dok to ne učinimo, ekstremni vremenski događaji pojačani klimatskim promjenama nastavit će uništavati živote i sve ono što nam je za život potrebno.”
federalna.ba/The Guardian
Na današnji dan, prije 21 godinu, prestalo je kucati srce generala Mehmeda Alagića, jednog od najvećih sinova Bosne i Hercegovine.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je komandant Trećeg i Sedmog korpusa ARBiH. Ostat će upamćen po akcijama oslobađanja Vlašića, Kupresa, Donjeg Vakufa i svog rodnog Sanskog Mosta.
Borci Sedmog korpusa u sadejstvu sa jedinicama Trećeg i Prvog korpusa, te Gardijske brigade Armije RBiH, u veličanstvenoj operaciji Domet 1, oslobodili su najviši vrh Vlašića, radio-relejno čvorište na Paljeniku, visok 1.933 metra nadmorske visine, 23. marta 1995. godine, za koji su generali evropskih armija govorili da je neosvojiv.
Bila je to jedna od najpoznatijih i najznačajnijih pobjeda Armije RBiH, koja se i danas proučava na vojnim akademijama u svijetu. Operacija Vlašić je bosanskom čovjeku vratila pobjednički mentalitet.
Džemat Oborci-Šeherdžik i Oborci-Suhodol organizuju „Ramazanske kandilje“. Iz ovih džemata pozivaju sve džematlije da povorkom kroz ova naselja dočekaju mjesec Ramazan uz napomenu da su svi dobrodošli.
Povorka će krenuti od džamije u Oborcima, a kretat će se do džamije u Šeheru. Polazak je planiran u 17 sati.
U čitaonici Gradske biblioteke Travnik održana je promocija knjige „Genocid u Srebrenici u pravosnažnim presudama“ autora Ibrahima Bećirovića.
Ova knjiga nastala je kao rezultat višegodišnjeg istraživanja i analize sadržaja više pravosnažnih presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Suda Bosne i Hercegovine. Podatke o sudskim procesima protiv optuženih za genocid prikupljao je više od 20 godina.
Autor knjige preživio je genocid u Srebrenici, a ovim djelom kroz sudske presude donosi i hronologiju događaja u operaciji „Krivaja 95“ što je šifrovani naziv vojne operacije koju je VRS realizovala nad Bošnjacima u Zaštićenoj zoni UN-a u Srebrenici.
federalna.ba