Iz Donjeg Vakufa danas su krenuli učesnici “Marša mira”, u organizaciji PD “Dubrave”. Nakon klanajnja podne namaza u Baš džamiji upriličen je zvanični ispraćaj učesnika “Marša mira” Nezuk – Potočari.
Donjovakufljani, su već tradicionalno dio ovog marša, te iz godine u godinu pješačenjem ” Stazom slobode”, odaju počast nevino stradalim Sreberničanima, jula 1995. godine.
Kantonalno tužilaštvo Srednjobosanskog kantona dana 27.06.2022. godine podiglo je optužnicu protiv J.J. zbog izvršenog krivičnog djela porezna utaja iz člana 273. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Optužnicom potvrđenom od strane Općinskog suda u Travniku, optuženom se stavlja na teret da je u vremenskom periodu od 01.03.2020. godine do 31.12.2020. godine u Travniku, postupio suprotno Zakona o porezu na dohodak, tako da nije obračunano porez na dohodak , niti podnio poreznu prijavu i uplatio porez, na način da je obavljao djelatnost trgovine bez odobrenja nadležnih organa, nabavljao medicinske maske od Kine, Njemačke, Švicarske i Holandije, a zatim iste prodao kliničkom centru u Cirihu, Švicarska „Kinderspital Zurich Eleonorensstiftung“, a koja je na njegov osobni transakcijski račun uplatila novčani iznos od 575.508,40 KM, koji novac je sa računa podigao, te na taj način izbjegao plaćanje poreza na dohodak u iznosu od 57.550,84 KM, na koji način je oštetio budžet Srednjobosanskog kantona i Federacije Bosne i Herecgovine.
Kantonalno tužilaštvo Travnik
Sve političke stranke su prije tri dana zaključile i predale kandidatske liste Centralnoj izbornoj komisiji BiH za predstojeće Opće izbore, a među njima je i Socijaldemokratska partija (SDP).
Nositeljica liste za Skupštinu Kantona Sarajevo je gradonačelnica Grada Sarajeva Benjamina Karić. Na drugom mjestu je Adnan Šteta, a na trećem Davor Čičić. Jelena Pekić je četvrta, Igor Stojanović peti, Kenan Magoda šesti, Samir Avdić sedmi, Belma Kapo osma.
Zanimljivo, jedan od najglasnijih SDP-ovaca i federalni parlamentarac Irfan Čengić je na desetoj poziciji. Među 40 kandidata na listi za Skupštinu KS su i bivši rukometni reprezentativac BiH Enid Tahirović, direktor Toplana Sejfo Ušanović, federalni parlamentarac Tomislav Martinović i drugi.
Za izbornu jedinicu 11 (Ilijaš, Vogošća, Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo) za nivo Federacije BiH, SDP je na prvu poziciju kandidovao Jasnu Duraković, a za Izbornu jedinicu 7 (Hadžići, Ilidža, Novi Grad, Trnovo, Pale, Foča, Goražde) listu predvodi Mahir Delić. Prvi u ZDK za Federalni parlament je Elvir Karajbić, a u HNK Aner Žuljević.
Što se tiče kandidata za Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine, listu u Kantonu Sarajevo i BPK nosi Saša Magazinović, a tu su i Lidija Korać (2), Dervo Sejdić (3), Haris Vranić (4), Edina Papo (5), Dijana Briga (6), Jasmin Duraković (7) i Benjamin Soko (8).
Listu za državni parlament iz SBK/ZDK predvodi Zukan Helez, iz Tuzlanskog kantona Jasmin Imamović, iz HNK/ZHK Nermin Nikšić, a iz USK Albin Muslić.
izvor: klix.ba
Ovim povodom razgovarali smo sa Džinom, koji je u razgovoru za naš portal otkrio šta je potrebno jedna fotografija privuće pažnju ljudi, a da je pri tome jedinstvena, te da se razlikuje od fotografija koje često možemo gledati na društvenim mrežama.
Džino je istakao da inspiraciju i dalje crpi iz planina Prenj i Čvrsnica, koje su ga prije 10-ak godina toliko privukle svojim ljepotama, da su danas nezaibilazan dio njegovih bogatih galerija.
Otkrio nam je koja je fotografija ostavila najupečatljiviji dojam kod njegovih pratilaca u njegovoj dosadašnjoj fotografskoj karijeri.
izvor: source.ba
Cijeli razgovor pogledajte na linku:
Sedmica istraživanja na Neretvi u kojoj je učestvovalo više od 50 naučnika iz BiH, regiona i Evrope je završena, a rezultati istraživanja biće uvršteni u studiju zaštite ovog područja čija je izrada u toku. Ovo istraživanje je organizovao Centar za životnu sredinu u partnerstvu sa međunarodnim organizacijama Riverwatch i Euronatur u sklopu kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope.
Naučnici su tokom sedam dana boravka na Gornjoj Neretvi istraživali biodiverzitet ovog područja i prikupljali uzorke koje će obraditi u narednom periodu, a za sada je potvrđeno da su pronašli brojne zaštićene i vrijedne vrste.
“Znali smo da će dovođenje velike grupe stručnjaka za biološku raznovrsnost na mjesto poput gornjeg dijela rijeke Neretve donijeti iznenađujuća otkrića. Ono što ovaj riječni sistem čini tako posebnim, čak i u evropskim razmjerima, su mnogi različiti tipovi vodenih, ali i kopnenih tipova staništa povezanih s rijekama“, kazao je prof. dr Gabriel Singer, vodeći naučnik Sedmice naučnika na Neretvi.
Prema njegovim riječima, Gornja Neretva specifična je po jedinstvenoj obalnoj šumi koja formira širok spektar vodenih, polukopnenih i kopnenih staništa, i time podržava biodiverzitet.
“Takvi tipovi staništa su rijetko očuvani u Evropi, ali su ovdje ostali u prirodnom stanju. Očekujem da će čak i naš ograničeni napor od samo nekoliko dana otkriti neke vrste nove za ovo područje ili čak nove za nauku. Neki naučnici su rekli da je bilo trenutaka kada su se osjećali kao da rade u amazonskoj prašumi. A, ipak, nismo imali priliku da istražimo nepristupačan dio kanjona nizvodno od Uloga, gdje možda još iznenađenja čeka na otkriće“.
Gornji tok rijeke Neretve je ugrožen planovima za izgradnju hidroelektrana. Jedna velika hidroelektrana je već u izgradnji, nizvodno su planirane još tri, a u planu je i izgradnja sistema od sedam malih hidroelektrana. Brojne hidrolektrane su planirane i na skoro svim pritokama rijeke Neretve. Ukoliko dođe do realizacije ovih planova, ovaj jedinstveni riječni sistem bio bi u potpunosti uništen. U nastojanju da se spriječi ovakav scenario, Centar za životnu sredinu je prošle godine pokrenuo inicijativu za zaštitu dijela ovog područja koja je prihvaćena od strane Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
“Sada slijedi bitka za Neretvu argumentacijom koja će biti dio studije, a potom slijedi proglašenje zaštićenog područja na teritoriji Republike Srpske gdje je inicijativa pokrenuta. Na sedmici istraživanja koja je iza nas, brojni naučnici, novinari i naše kolege sa kojima se zajedno borimo za očuvanje divljih rijeka Bosne i Hercegovine uvjerilo se koliki je značaj ovog riječnog sistema”, istakla je Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu i poručila da je ovaj događaj svim aktivistima “dao vjetar u leđa da se još jače i glasnije bore protiv štetnih hidroenergetskih projekata koji su planirani na ovom području”.
Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara, poznat pod nazivom Jevmu’l-arefe (Dan Arefata), je sutra, 8. jula.
Arefat je brežuljak udaljen od Meke petnaestak kilometara, a boravak na Arefatu je obaveza svakog hadžije, sastavni je dio obreda hadža, te se sve hadžije dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu.
Ove godine su i vjernici iz Bosne i Hercegovine, nakon dvije godine pauze zbog pandemije koronavirusa, u organizaciji Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, otputovali u Meku, te će zajedno s ostalim hadžijama boraviti na Arefatu.
– Zadaća vjernika je da svakim svojim djelom svjedoči svoju sićušnost i manjkavost, a Allahovu uzvišenost, veličinu i savršenost. Arefat je kruna tog nastojanja i u vremenu i prostoru. Kada pogledamo mahšer sinova i kćeri Adema, a.s., i hazreti Have iz svih dijelova Svijeta, kao predstavnike muslimana shvatimo koliko je jevmul hisab – dan suđenja, izgledan i blizak našim dušama i umovima – izjavio je za Agenciju MINA u povodu Dana Arefata hafiz Ahmed-ef. Huskanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Tuzla.
Na Brdu milosti (Džebelu’r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se hazreti Adem i hazreti Havva.
Muhamed, a.s., je svoj poznati govor na Oprosnom hadžu održao upravo na Arefatu. Ta tradicija davanja uputa hadžijama i danas je prisutna, a održava se na nekoliko velikih svjetskih jezika.
Lijepo je da oni koji nisu na hadžu poste ovaj dan, navedeno je u saopćenju.
izvor: avaz.ba
Sinoć je ispred Gradske biblioteke u Travniku upriličeno “Književno veče sa Karahasanom” na kojem je promovisana knjiga “Uvod u lebdenje”. Organizator su bili JU Gradska biblioteka Travnik , BZK “Preporod” Travnik , IK Connectum.
Uprava Arcelor Mittala iz Prijedora ponovo je juče poslala preko 700 radnika na prinudni godišnji odmor do 14. jula zbog problema sa isporukom i prodajom rude, zbog čega zaposleni strahuju da će na kraju doći do potpunog zatvaranju rudnika, saznaje portal CAPITAL.
Uprava je u obavještenju radnicima navela da imaju problema sa isporukom i prodajom rude Arcelor Mittalu u Zenici, zbog čega je odlučeno da se proizvodnja obustavlja od 6. jula do 14. jula, inače u periodu kada bi ona trebala biti na maksimumu.
“Tokom perioda obustave svim radnicima će biti proveden dio godišnjeg odmora za 2022. godinu”, navodi se u odluci rukovodstva Arcelor Mittala.
Radnici pričaju da su šokirani novom naglom odlukom uprave da ih bez prethodnih informacija i pripreme samo pošalju na godišnji odmor, bez obzira na njihove planove i tako im po drugi put ove godine “ukrade” pravo da imaju sopstvene planove. Prvi put se to dogodilo u januaru kada su radnici takođe poslati na odmor bez najave.
Sindikalni povjerenik u ovoj kompaniji Dario Antonić kaže za CAPITAL da je donesena jednostrana odluka o upućivanju radnika na kolektivni godišnji odmor, sa čime se nisu složili ni sindikat ni zaposleni.
“Radnici su uplašeni za svoja radna mjesta, posebno kada smo čuli najave da bi se isto ovo moglo ponoviti i u avgustu i u septembru kada bi moglo doći do zastoja od po deset i više dana. Zvanično je da u Zenici pada potražnja gotovih proizvoda i da se će praviti samo onoliko koliko mogu prodati i da se ne prave zalihe. Ova politika nije objašnjiva, posebno kada znamo da je prošla godina bila odlična i da smo u njoj imali prihod od 200 miliona maraka. Prošle godine je Arcelor Mittal bio najprofitabilnija firma, a u julu je planiran maksimum proizvodnje, zbog čega nam nije jasno šta se sada dogodilo”, rekao je Antonić.
On kaže da je bilo sličnih situacija 2008. godine kada su slali radnike na čekanje, kao i za vrijeme pandemije, ali nije bilo tjeranja radnika da iskoriste godišnji odmor kada ne žele.
“Ovo je sada prvi put da se ovako rješavaju problemi. Ne znamo koliko tačno radnika ide na odmor, jer je odluka tek juče došla, pa tek treba da se utvrdi spisak, jer na poslu ostaje dio koji će održavati i popraviti mašine koje su van sistema. Radnici negoduju zato što im se nameće odmor u terminu kada nisu planirali”, kaže Antonić.
Jedan od radnika u ovom preduzeću kaže da mu je teško palo što mu je firma oduzela kompletan godišnji odmor tjerajući ga da ga koristi kada mu ne odgovara.
“Ne znam šta je pozadina ovoga, ali su nam u januaru uzeli već 12 dana. Sada opet isto rade i naredba je da se do septembra mora iskoristiti sav odmor. Objašnjenje je da Zenica ima na lageru rude željeza i da ne ide prodaja. Ako su mi uzeli pola godišnjeg, zašto moraju cijeli? Zar ja ne smijem u životu imati neki svoj plan ili potrebu? Ima ljudi koji su planirali da idu negdje, da završe neke svoje obaveze. Nije ni bitno, šta god bilo, nije u redu da nam uzmu kompletan odmor”, kaže on.
U upravi Arcelor Mittala na naša pitanja dobili smo saopštenje u kojem nije odgovoreno ni na jedno od pitanja koje smo postavili.
“Imajući u vidu situaciju na svjetskom tržištu, kao i potrebe kupaca i plasiranje proizvoda, menadžment kompanije prilagođava poslovanje trenutnim okolnostima. Shodno tome trudimo se da sve donesene odluke budu efektivne i korisne. Opredijeljeni smo ka daljem razvoju, što pokazujemo kroz naše trenutne i buduće aktivnosti, a sve u cilju prosperiteta našeg poslovanja i zaposlenih”, navodi se u uopštenom odgovoru.
(Capital FOTO: Arcelor Mittal Prijedor)
Zbog visokih temperatura žetva na plodnim podrinjskim parcelama ove godine je završena nešto ranije, a u Medžlisu Islamske zajednice (MIZ) Bijeljina zadovoljni su prinosima. Uz podršku Rijaseta i Vakufske direkcije BiH, u periodu velikih poskupljenja troškova sjetve, MIZ je uspio na vrijeme zasijati vakufske, ali i parcele unajmljene od povratnika.
– Bila je suša, kad je bilo potrebno, nije pala kiša, pa je pšenica naglo sazrela. Imali smo zasijano 50 hektara, od čega je 40 bilo pod pšenicom, a 10 pod ječmom. Zadovoljni smo prinosom, koji je u nekom prosjeku, ali s ovom cijenom koja se očekuje, mislim da imamo najbolju sezonu do sada – kazao nam je predsjednik MIZ Bijeljina Emir Musli.
Brašno iz Bijeljine i ove godine će dobiti medrese u Tuzli i Banjoj Luci, a određene količine su namijenjene socijalno ugroženim porodicama. Prodajom viškova od ukupno 250 tona pšenice i oko 60 tona ječma, MIZ Bijeljina će popuniti i vlastiti budžet.
Proizvođači i mlinari još pregovaraju o otkupnoj cijeni, a očekuje se da će ona biti od 60 do 65 feninga po kilogramu. U odnosu na prošlogodišnju koja je iznosila od 37 do 39 feninga, uprkos značajnom rastu cijena goriva, đubriva i ukupnih troškova sjetve, bit će to značajan prihod za povratnički MIZ.
– Nama je ovo bitno jer nam dopunjava budžet pa možemo biti mirni. Mi bismo voljeli imati svoje skladište jer će kasnije cijena biti puno viša. Kada bismo imali svoje kapacitete, onda bismo mogli tražiti kupca uz povoljniju cijenu, a pogotovo kad bismo imali svoj mlin. Nama je žao što Janja nema mlin, jer je to veliko povratničko mjesto – ističe Musli.
U Bijeljini očekuju i žetvu kukuruza s oko 40 hektara zemljišta. Nadaju se kiši, koja bi spasila urod, ali s pripremljenim sistemom za navodnjavanje imaju rješenje i ako ih ona zaobiđe.
izvor: avaz.ba
