Na prostoru Medžlisa IZ Donji Vakuf, bajram namaz ovoga jutra klanjao se na 14 mjesta. Centralni bajram namaz klanjao se u Baš džamiji a bajramsku hutbu je kazivao glavni imam Medžlisa IZ Donji Vakuf, Amir ef. Čavak.
I ove godine organizirano je prikupljanje kurbanskih goveđih kožica na sabirnom mjestu Solane.
Braveće/ovčje kožice džematlije su obavezne da sami zbrinu, zakopaju ili zadrže za sebe.
Prema Takvimu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, muslimani danas obilježavaju prvi dan Kurban-bajrama.
Kurban ili Hadži bajram – blagdan je velikih mubarek dana, dana velikog Božijeg dobra.
Dane Kurban-bajrama određuje klanje kurbana – što je tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, a.s. , i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama, te dani hadža – dani boravka nekoliko miliona muslimana u časnim mjestima Mekki i Medini. Zbog toga se Kurban-bajram naziva i Hadžijski bajram.
Hadž je peti stub islama, koji im Uzvišeni Bog propisuje i koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to.
Hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, a.s. neka je mir i spas Božiji na njega.
Kurban-bajram traje četiri dana.
izvor: bhrt.ba
BIHAMK
Velike vrućine koje su prošle sedmice zahvatile veći dio BiH, sa temperaturama koje su dosezale i do 40 stepeni, dovele su do nekih nesvakidašnjih pojava u našoj zemlji.
Naime, kako nam je ispričao jedan čitatelj našeg portala, u mjestu Lisičići pored Konjica plodove je dalo stablo banane.
Kako nam je rekao naš čitatelj, stablo banane nalazi se u njegovom komšiluku i staro je 10 godina, ali nikad do sada nije dalo plodove.
“Ove godine po povi put bilježi urod”, rekao nam je čitatelj.
Vlasnica ovog stabla banane, Fatima Mehić, rekla je na koji način se vodi briga o ovoj biljci.
“Stablo se obavezno šititi od niskih temperatura, na način da se umota u najlon, trstku i poloprivrednim materijalom namjenjenim za zaštitu od mraza. Ne traži mnogo zalijevanja i traži oprezno obrezivanje, kao dopunski način zaštite od niskih temperatura”, kazala je Mehić.
Izvor: Klix.ba
Reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović muslimanima u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori uputio je danas poruku povodom nastupajućeg Kurban-bajrama.
Agencija MINA bajramsku poruku reisul-uleme prenosi u cijelosti:
Draga braćo i sestre, prijatelji, poštovani komšije i sugrađani.
Sutra, u subotu 9. jula 2022. godine prvi je dan Kurban-bajrama.
Ovaj Kurban-bajram dočekujemo u normalnim okolnostima što se tiče pandemije COVID-19, koja jenjava i, čini se, nestaje. Ove godine imamo i svoje hadžije u Arabiji – oni su naši predstavnici tamo, gdje se okupljaju muslimanski vjernici iz cijelog svijeta. Tamo, na blagoslovljenim mjestima, upućuju dove Allahu, mole Ga za uputu na Pravi put i zaštitu od velikih nevolja. Nadamo se da će se i obavljanje hadža i umre normalizirati i da se više neće obustavljati.
Nažalost, nakon pandemije dobili smo rusku agresiju na Ukrajinu, koja ostavlja strašne posljedice po čitav svijet. Već sada su milioni ljudi gladni zbog toga, a glad kuca i na mnoga druga vrata. Posljedice osjećamo i mi ovdje, a stanje se, čini se, pogoršava. Stoga vas molim da u ovim mubarek danima, kao i u periodu koji slijedi, povedete više računa jedni o drugima, jer će mnogi biti u potrebi za hranom i ogrjevom. Mnoge će to zarobiti. Molim vas, pomozite im da se oslobode te stege, nađite se pri ruci svom bratu, svom komšiji i svakom sugrađaninu koji ne pokazuje neprijateljstvo prema nama!
Bajramski dani su i dani međusobnog posjećivanja. Posjetite bolesne, obradujte siromašne i usamljene.
U ovim danima prisjetit ćemo se i svojih umrlih. Običaj je da posjetimo njihova mezarja i proučimo im Fatihu, Allahu uputimo dovu da ih uvede u svoju milost i oprosti im grijehe. Ove godine uz bajramske dane obilježavamo i godišnjicu genocida u Srebrenici – tužnu godišnjicu u danima radosti!
Neka Allah spusti svoju milost i na nas i na nevino stradale u genocidu.
Svim muslimanima i muslimankama u Bosni i Hercegovini čestitam nastupajuće dane Kurban-bajrama. Posebno čestitam našoj braći i sestrama u Sandžaku, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, na Kosovu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i u bošnjačkoj dijaspori, te svim muslimanima i muslimankama.
Bajram šerif mubarek olsun!“.
Kurban, pojam koji dolazi od arapske riječi “karibun”, znači bliskost.
Kurban bi se, u tom smislu, mogao definisati i kao žrtva koja približava Bogu.
Propisi o kurbanu utemeljeni su na Kur’anu i Sunnetu i klanje kurbana je vadžib za svaku muslimansku porodicu koja je to u mogućnosti, odnosno čija je imovina tolika da može podmiriti njihove svakodnevne porodične potrebe.
Kurban je naređen Kur’anom, tačnije u suri Kewser, u kojoj se kaže: “pa klanjaj se Gospodaru svome i kurban kolji”.
Kada je riječ o samim propisima o kurbanu, ono na šta se mora obratiti pažnja jeste starost životinje namjenjene za kurban (ovca da bude stara blizu godinu dana, koza da je napunila godinu, krava da je napunila dvije).
Drugi propis je da životinja koja se kolje kao kurban bude potpuno zdrava i bez ikakvih fizičkih mahana.
Treći je vrijeme klanja kurbana, koje nastupa ujutro poslije klanjanja bajram-namaza, u skladu sa riječima Božijeg Poslanika: “Onaj ko je (kurban) zaklao prije bajram-namaza, neka ga ponovo zakolje”.
Četvrti propis je da se kurban zakolje po šerijatskim propisima.
Ono što je pohvalno, a istovremeno i praksa muslimana u BiH, je da se kurbansko meso podjeli na tri dijela, gdje se jedan dio ostavlja za potrebe ukućana, drugi dio dijeli kao sadaka siromasima, a treći dio prijateljima i komšijama.
Poželjno je da svaka osoba lično zakolje svoj kurban, no s obzirom na to da danas, posebno u urbanim sredinama, nema uslova da vjernik sam zakolje kurban, u bh. gradovima se to već godinama obavlja kroz organizovano klanje kurbana. Islamski pravnici se slažu da se klanje kurbana može povjeriti drugoj osobi i da je tako zaklan kurban u potpunosti ispravan.
Islamska zajednica u BiH prema kurbanu ima vrlo ozbiljan pristup te se, prije svega, prema njemu odnosi kao prema emanetu koji joj je dat na povjerenje.
Oni ukazuju i na vrlo bitan segment kod klanja kurbana, a to je adekvatno zbrinjavanje kurbanske kožice.
Podsjećaju na hadis u kome se kaže da je “kurban zbrinut tek onda kada se zbrine i posljednja kurbanska dlaka”.
Potrebno je kožicu kurbana (s unutrašnje strane) “rasoliti” s 2-3 kilograma soli i onda je dostave na mjesta koja su za to određena u organizaciji IZ.
Kurbansku kožicu nipošto i ni pod kakvim uslovima ne stavljati u najlonsku kesu; donijeti je u gajbi ili papirnoj vreći.
Izvor: Radio Sarajevo
Nalazimo se u najodabranijim danima u toku hidžretske godine, u danima hadža, u danima u kojima žrtvujemo kurban i u danima kada trebamo činiti što više dobrih djela.
Ove godine imamo i jedan tužan događaj u toku Kurban-bajrama, a to je 27. godišnjica obilježavanja genocida u Srebrenici.
Bajramsku poruku travničkog muftije, dr. Ahmeda ef. Adilovića, pogledajte u našem video prilogu:
Izvor: Travnički.info
Poznato je da se podiže cijeli imunološki sistem, izvrstan je antioksidans, a ima čak i antitumorsko djelovanje. Aronija je i hrana i lijek. U nastavku pročitajte za što je sok od aronije dobar te kako ga napraviti i piti.
Aronija je izvrsna za pročišćavanje krvi, ublažava migrenu i glavobolju, ima blagotvoran učinak na želudac i crijeva, zaustavljanje proljeva, snižava krvni tlak, sprečava bakterijske i virusne infekcije te osnažuje imunološki sistem.
Mnoga istraživanja pokazala su da ova biljka poboljšava cirkulaciju krvi te da svakodnevno konzumiranje smanjuje razinu holesterola i triglicerida, štiteći kardiovaskularni sistem.
Sok od aronije ima blagotvoran učinak na jetru, mokraćni i žučni mjehur, jer ih pročišćava i omogućuje njihov pravilan rad. Važno je dodati i da regulira izlučivanje i ispravan rad hormona štitnjače i gušterače. Zbog visokog sadržaja antioksidansa, sprječava rak, uništava njegove stanice i pomaže u liječenju drugih malignih bolesti, kao i Alzheimera.
Čudno, ali istinito, aronija također pruža zaštitu od bolesti očiju, odnosno mišićne degeneracije očiju. To je neizlječiva bolest koja dovodi do sljepoće, a istraživanja su pokazala da ljudi koji konzumiraju sok od aronije imaju manje šanse oboljeti od ove bolesti. Aronija potiče zacjeljivanje rana, usporava starenje kože i tijela, sprečava nastanak bora i štiti od negativnih UV zraka.
Kako napraviti domaći sok od aronije?
Sok od aronije može se kupiti, ali proizvodnja vlastitog soka može biti povoljnija investicija u vaše zdravlje. No s obzirom na to da se sok pije u malim količinama, čak i ako nemate uslova za pravljenje domaćeg soka, aronija je ulaganje koje će se isplatiti.
Prvi recept (hladno cjeđeni sok)
Recept za sok od aronije je vrlo jednostavan. Od 1 kg bobica aronije obično ćete dobiti oko 0,7 litara soka, a ponekad i manje. Nakon što voće sazre, najbolje je zamrznuti ga. No jednom odmrznuto voće nemojte ponovno zamrzavati. Zamrzavanje nema negativan utjecaj na kvalitetu soka, jer je poznato da aronija jako dobro podnosi niske temperature.
Bobice će nakon odmrzavanja postati još sočnije nego kada su svježe. Najbolje je presovati odmrznutu aroniju ili koristiti stroj za mljevenje mesa da bi dobili pravi domaći hladno prešani sok. Preporučuje se da ne dodajete konzervanse, niti sladila.
Drugi recept (sirup)
2 kg bobica aronije,
1 litra vode,
800 g šećera,
1 svježe cijeđeni limun.
U zdjelu vode dodajte šećer i stavite na šporet dok ne zavrije. Kad voda proključa, dodajte 2 kg svježeg voća. Stalno ga miješajte dok smjesa ne počne kuhati. Dok miješate sirup, pritisnite bobice tako da otpuste što više soka. Kada se postigne tačka ključanja, potrebno je pričekati nekoliko minuta, a zatim pustiti da se ohladi.
Procijedite sadržaj i vratite ga na šporet da zavrije još jednom. Nakon što proključa maknite poklopac i dodajte jedan cijeđeni limun. Promiješani sok ulijte u staklene boce koje ste prethodno sterilizirali i zatvorite boce. Čuvajte na tamnom i hladnom mjestu te konzumirajte po potrebi. Ako želite, razrijedite ga s malo vode.
Ostatak bobica možete koristiti za ukusni pekmez od aronije. Napunite hladnjak domaćim sokom od aronije i svaki dan uživajte u punom okusu tamne bobice.
Kako i u kojim količinama piti sok od aronije?
Preporučena dnevna doza svježih bobica je 300 grama. Čisti, hladno prešani od aronije pije se u količini od 1 do 3 male čašice dnevno. Za zdrave ljude preporučena doza je samo jedna čašica ujutro na prazan želudac. Ljudi koji su skloni obolijevanju, trebali bi konzumirati jednu čašicu prije svakog obroka. Sok je potrebno piti barem pola sata prije obroka da bi iskoristili više korisnih svojstava ovog domaćeg soka.
Izvor: Akos.ba
Povodom Kurban bajrama čestitku džematlijama isvim muslimankama i muslimanima uputio je glavni imam Medžlisa IZ Donji Vakuf, Amir ef. Čavak:
Muslimani širom svijeta u subotu dočekuju jedan od svojih najsvetijih i najznačajnijih blagdana, uz prinošenje žrtve kurbana, Hadžinski ⁄ Kurban bajram. Neka i ovaj Bajram bude nadahnuće u promicanju međusobnog razumijevanja, uzajamnog poštovanja i zajedništva za dobrobit svakog čovjeka.
Ovogodišnja poruka Kurban- bajrama neka bude poticaj svakome vjerniku za njegov doprinos razumijevanju, saradnji i promicanju dobra za sve ljude na ovome svijetu. I ovaj Bajram neka prođe u porodičnoj radosti, komšijskom zajedništvu, dobrom zdravlju i dijeljenju radosti sa svojim najbližim ukućanima, rođacima i prijateljima, u duhu naše vjere i tradicije.
https://www.youtube.com/watch?v=XyWva-fScp4
izvor:mizdonjivakuf.ba