Umjetnička instalacija “Majčina marama” otvorena je danas u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, a u okviru obilježavanja 27. godišnjice genocida.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa” u svom obraćanju novinarima je istakla da su uvezale sve žene svijeta.
– Dobile smo marame, poruke od vrlo, vrlo važnih žena iz cijelog svijeta. Političarki, analitičarki, historičarki, glumica… Danas u cijelom svijetu kroz mreže tih žena zna se da se danas ovdje održava ova konferencija. Nama je cilj za ovu konferenciju da kažemo da su žene te koje rađaju i koje donose novi život – rekla je između ostalog Subašić.
Podsjećamo, Edita Đapo (SBB), federalna ministrica okoliša i turizma dala je svoj doprinos ovoj umjetničkoj instalaciji. Njoj su se pridružile i Ria Šmit (Schmidt), supruga visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt), Angelina Ajhorst (Angelina Eichhorst), direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove u Evropi i europarlamentarka Tineke Strik.
– Kad bi marame srebreničkih majki mogle govoriti, svaka bi ispričala jedinstvenu priču o bezuvjetnoj ljubavi, neizrecivoj tragediji i doživotnoj posvećenosti traganju za istinom u nastojanju da za svoje najmilije osiguraju vječni smiraj – istakla je Ria Šmit.
Otvaranju umjetničke instalacije je prisustvovala i europarlamentarka Tineke Strik, koja je istakla za medije da je najvažnija edukacija mladih ljudi o tome šta se dešavalo u Srebrenici.
“Životi iza polja smrti”, “Koracima onih koji (ni)su prešli”, “Naša priča” neke su od izložbi koje se nalaze u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.
Kašika, tabakera, nož, sveske, crteži djece iz osnovnih školi u Srebrenici, lična karta, čekovna kartica, dnevnik… Samo su neke od ličnih stvari osoba ubijenih u genocidu u ljeto 1995. godine na području Srebrenice, a koje su izložene u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari-
Memorijalni centar Srebrenica – Potočari je jedinstvena institucija koja se bavi sjećanjem na genocid iz jula 1995. godine u Srebrenici, ali i sjećanjem na ratna dejstva od samog početka pa do kraja rata. Pokušavaju na sve načine skrenuti pažnju i na zločine koji su se desili i u drugim opštinama u Bosni i Hercegovini.
U julu prošle godine završena je prva faza projekta “Muzeja sjećanja na žrtve genocida” u okviru koje je renoviran krov na bivšoj Fabrici akumulatora, a koji je podržan od strane Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA).
– Na planu fizičke obnove mi smo prošle godine zahvaljujući i uz pomoć TIKA-e završili krov. To nije bio mali posao, to je bio posao površine oko 16.000 kvadratnih metara. To je bilo jako skupo i jako vrijedno za nas jer smo od tada bili u stanju da postavimo nekoliko različitih izložbi koje ne bismo bili u stanju da postavimo”, rekao je direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Emir Suljagić.
Treća izložba je “Životi iza polja smrti”
Tu se nalazi i izložba usmene historije koja se zove “Naša priča”.
– Organizovana je tako da u 20 različitih tema pokriva iskustvo opsade Srebrenice pod uglom od 360 stepeni. Pruža potpuni uvid u to kako je ovdje bilo do jula 1995. godine, a onda kako je bilo i tokom tog jula. Tu je i izložba koju su radili Azir Osmanović, Elma Hodžić i Semina Tanović, a koja predstavlja mali dio priče o ‘maršu smrti’, jedan do sada neispričani dio o ljudima koji nisu uspjeli proći u julu 1995, a nisu bili ni zarobljeni pa su se vraćali i mjesecima nakon pada Srebrenice živjeli po šumi, pećinama. Imamo čak i dokumente iz bratunačke brigade koji pokazuju da je vojska bosanskih Srba doslovno lovila te ljude i u oktobru i novembru 1995. godine – pojasnio je Suljagić.
Treća izložba je “Životi iza polja smrti”.
– To je izložba koja je kombinacija predmeta u vlasništvu žrtava ili preživjelih genocida iz perioda 1992-1995. i njihovih ličnih ispovijesti – rekao je Suljagić.
Izložba predstavlja zajednički projekat Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari i BIRN-a BiH, koji je finansirala Vlada Kraljevine Holandije. Spomen-soba “Životi iza polja smrti” predstavlja multimedijalni prostor u kojem su izloženi predmeti koji su pripadali ubijenim i preživjelim svjedocima genocida u Srebrenici.
U okviru projekta, koji se sastoji iz dva dijela, snimljeno je 100 svjedočanstava preživjelih svjedoka genocida (usmena historija) i 100 videosvjedočenja o doniranim predmetima Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari. Snimanja svjedočenja su počela u oktobru 2020. i trajala su tokom 2021. godine u Srebrenici, Sarajevu i Tuzli.
Stotinu preživjelih i članovi porodica ubijenih dali su na trajno čuvanje predmete koji ih vežu za događaje tokom opsade i genocida u “Zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija Srebrenica” u julu 1995. godine.
– Onaj ko želi, hoće i ima vremena da odvoji dan može steći puno, kontekstualizirano iskustvo, odnosno edukovanje iz oblasti ovoga što se događalo od 1992. do 1995. godine – rekao je Suljagić.
Prva stalna izložba u Memorijalnom centru
Do kraja ove godine planiraju dva projekta uz pomoć dvije različite institucije, veći dio će da finansira Federalno ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice, odnosno Vlada Federacije BiH.
– S njima ćemo završiti tri strane vanjske fasade na zgradi bivše Fabrike akumulatora. Četvrtu zgradu će da završi TIKA s kojom radimo i na prvoj, stalnoj izložbi, postavci koja priča cijelu priču o Srebrenici od početka do kraja. Nadam se da ćemo to završiti do kraja godine. Izložbu smo nazvali “Poljima smrti” i ona priča cijeli narativ od početka opsade Srebrenice – od maja 1992. godine do novembra, decembra 1995. I kasnije, kroz priču o majkama, ženama, njihovom aktivizmu koji je i doveo do toga da Memorijalni centar postoji ovdje. Cijela ova stvar je i muzej koji treba da bude posvećen genocidu, ali ovo je istovremeno i istraživački centar, mjesto gdje mi obrazujemo ljude – naglašava je Suljagić.
Kako je kazao, izložba “Poljima smrti” će biti prva stalna u Memorijalnom centru.
– Bit će jako vrijedna. Nju radimo s jednom grupom ljudi iz Turske. To za sada ide jako dobro i očekujemo da do kraja godine budemo u stanju da postavimo tu izložbu – istakao je Suljagić.
Naglasio je da u planu imaju različite projekte u zgradi bivše Fabrike akumulatora.
Dvije izložbe posvećene Sarajevu
– Po našem projektu, ovdje je predviđen i veliki arhiv i svašta nešto, ali najveći dio prostora će i dalje biti izložbenog tipa. Voljeli bi da kroz naše izložbe ili izložbe drugih ljudi, osvijetlimo različite aspekte i iskustva Bošnjaka sjeveroistočne Bosne između 1992. i 1995. godine. Ali, isto tako želimo da ovo bude mjesto koje će na izvjesnom nivou biti gravitacioni centar našeg opšteg sjećanja na ’90-e. U tom smislu ćemo imati i dvije izložbe posvećene Sarajevu, odnosno Bosni i Hercegovini, za ovogodišnju komemoraciju – izjavio je Suljagić.
Memorijalni centar Srebrenica – Potočari posjećuju ne samo građani Bosne i Hercegovine nego i ljudi iz svih dijelova svijeta koji žele odati počast žrtvama genocida, ali i vidjeti i čuti na licu mjesta o dešavanjima na području Srebrenice ’90-ih godina.
– Prije korone smo godišnje imali oko 150.000 posjetilaca, vjerujem da će se taj broj vrlo brzo vratiti, ako ne ove onda sljedeće godine. Ono što je nama mnogo važnije je da u posljednjih godinu dana imamo organizovane posjete osnovnih i srednjih škola barem kantona u Federaciji BiH. Imamo organizovane posjete fakulteta, univerziteta, imamo ljetnu školu koju radimo sa Centrom za postkonfliktna istraživanja, program za volontere, javne pozive za pripravnike i ko god hoće je dobrodošao jer nama treba svako ko želi da radi – zaključio je Suljagić.
Na obilježavanju 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice, zaštićene zone UN-a, na 22. kolektivnoj dženazi 11. jula, u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, pored do sada ukopanih 6.671, vječni smiraj naći će još 50 identificiranih žrtva genocida.
Sve manje otkrivaju masovne grobnice
Najviše žrtava ukopano je 2003. godine kada je vječni smiraj našlo 989 žrtava. Te godine 31. marta, na prvoj kolektivnoj dženazi ukopano je 600 identificiranih tijela.
Na komemoraciji 11. jula iste godine smiraj su dobile 282, a 20. septembra, kada je bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bil Klinton (Clinton) zvanično otvorio Memorijalni centar Potočari, ukopano je još 107 posmrtnih ostataka.
Sedam godina poslije, u desetoj i do sada najvećoj kolektivnoj dženazi, 11. jula 2010. godine ukopano je najviše tijela. U prisustvu oko 50.000 posjetilaca, u kabure je spušteno 775 tabuta.
U posljednje četiri godine broj ukopa je sve manji, a razlog treba tražiti u činjenici da se posljednjih godina sve manje otkrivaju masovne grobnice.
Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na 150 lokacija. Samo u Podrinju je pronađena 81 grobnica. Uglavnom su to primarne, sekundarne, pa čak i tercijarne masovne grobnice.
Među identificiranim je 440 maloljetnih osoba, te 22 žene. Osim 6.671 do sada ukopanih žrtava, 225 posmrtnih ostataka je prema želji porodica, ukopano na drugim lokacijama, u mjesnim i porodičnim mezarima.
Prema podacima Instituta za traženje nestalih BiH, još se traga za više od 1.000 ubijenih Bošnjaka Srebrenice u jedanaest drugih općina, koji su tokom rata izbjegli u Srebrenicu, zaštićenu zonu UN-a.
Za masakr nad bošnjačkim civilima u Biljanima, općina Ključ, saznalo se tek pred kraj rata kada su pripadnici Armije RBiH oslobodili ovo područje.
Tadašnja Federalna komisija za traženje nestalih na čijem je čelu bio Amor Mašović otkrila je masovne grobnice Lanište I i II, Crvena zemlja I i II, te grobnicu Biljani. Na ovim lokacijama ekshumirano je 296 tijela Bošnjaka iz Donjih Biljana, Jabukovaca, Mešana, Čehića, Brkića, Domazeta, Osmanovića, Džaferagića…
Mašović je u jami Lanište pronašao četveromjesečnu bebu Amilu Džaferagić, u zagrljaju ubijene majke. Malena Amila umrla je stiščući ručicama flašicu za mlijeko. Ubijen je i njen četverogodišnji brat Almir. Najstarija pronađena žrtva bio je 85-godišnji Bećo Čehić.
Malena Amila umrla je stiščući ručicama flašicu za mlijeko
Tog 10. jula, prije 30 godina pripadnici 17. lake pješadijske brigade srpske vojske u saradnji sa rezervnim i aktivnim policajcima upali su u ranim jutarnjim satima u Biljane kod Ključa, i ubijali sve redom. Među ubicama i Marko Samardžija. Većini koje je ubijao bio je učitelj, učio ih prvim slovima, upravo u školi gdje su zatvarani.
Napad na civilno stanovništvo bio je posljedica provođenja “Uputstva o organizovanju i djelovanju organa srpskog naroda u BiH u vanrednim okolnostima od 19. decembra 1991. godine”, kojeg je donio Glavni odbor SDS-a, a uključivao je i naredbu Kriznog štaba SO Ključ od 27. i 28. maja 1992. godine, prema kojoj je zabranjeno napuštanje općine Ključ ili ulazak građana sa drugih područja na područje te općine.
Žene i djeca su tog 10. jula 1992. godine odvajani, a muškarci bez obzira na starosnu dob odvođeni u osnovu školu u Biljanima. U grupama su ih izvodili i strijeljali. Većina ubijenih prošla je stravična mučenja. Neke su potrpali u autobuse i odvezli do logora Omarska i Manjača, ali tamo više nije bilo mjesta, te su ih vratili i zvjerski ubili.
Za masakr je osuđen Marko Samardžija.
U presudi Samardžiji iz 2008. godine, koji je, u svojstvu komandira Treće čete Saničkog bataljona u sastavu 17. lake pješadijske brigade, pred Sudom BiH osuđen konačno na sedam godina zatvora za zločine počinjene na području Ključa, navodi se da je naredio da muškarci – bošnjački civili iz zaseoka Brkići i Balagića Brdo izađu iz kuća, zatim da krenu na livadu Jezerine, gdje su dočekani s puškama uperenim u njih. On je prvostepenom presudom bio osuđen na 26 godina.
– Nakon čega je starije od 18 godina i mlađe od 60 godina, s rukama na leđima, u koloni sproveo u dvorište Osnovne škole u Biljanima (…) kada su vojnici dijela 17. lake pješadijske brigade, te pripadnici policije, jedan dio muškaraca Bošnjaka zatvorili u učionice škole, iz kojih su ih zatim, u grupama od pet do deset izvodili i ubijali, a preostali dio prisilili da kroz špalir i uz udaranje prođu do autobusa, kojima su odvezeni u pravcu Laništa, gdje je većina ubijena – stoji u prvostepenoj presudi, kao i da su tada ubijena najmanje 144 muškarca, koji su 1996. godine ekshumirani iz masovnih grobnica Lanište, Crvena zemlja i Biljani.
Osim Samardžije, pred Sudom BiH za zločine u Ključu osuđen je i Boško Dević, na deset godina zatvora, dok je predmet protiv Mlađena Kovačevića u fazi mirovanja zbog njegovog zdravstvenog stanja.
Sud BiH je osudio Marka Adamovića na 20 godina i Boška Lukića na 12 godina zatvora kao učesnike udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio progon nesrpskog stanovništva na području Ključa tokom ljeta 1992.
Protiv nekoliko osoba postupak je obustavljen zbog njihove smrti ili je u fazi mirovanja zbog nedostupnosti optuženih.
Presudom Vrhovnog suda Federacije BiH Goran Sovilj i Petar Galić proglašeni su krivim zbog krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području općine Ključ. Sovilj je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam, dok je Galić osuđen na šest godina, pisao je Birn.
Apelacioni sud u Beogradu osudio je Dragana Bajića i Marka Paukovića, bivše pripadnike Vojne policije Vojske Republike Srpske (VRS), na po 12 godina zatvora za ubistva civila bošnjačke nacionalnosti počinjena u oktobru 1992. u selu Kamičak u općini Ključ.
Viši sud u Beogradu je u septembru 2019. godine osudio Željka Budimira nepravosnažno na dvije godine zatvora zbog napada i pljačkanja jednog civila u novembru 1992. u općini Ključ. Budimirova presuda je ukinuta 3. marta 2020. godine i bit će mu obnovljeno suđenje.
Sud u Beogradu osudio je nepravosnažno Željka Maričića, bivšeg pripadnika VRS, na dvije godine zatvora zbog napada na civilne zatvorenike bošnjačke nacionalnosti privedene iz različitih naselja sa područja općine Ključ u maju 1992. godine.
U Ključu je ubijeno više od 700 ljudi, a Ključani su, osim u svom gradu, ubijani i ekshumirani u još osam gradova. Kroz logore Manjača i Kamenica prošlo je više od 1.200 Ključana. Do kraja 1992. godine, blizu 17.000 Ključana, odnosno skoro cjelokupno nesrpsko stanovništvo, bilo je prisiljeno napustiti općinu.
JAMA LANIŠTE
Zapisnik sa obdukcije: strana 70, leš br. 172.
Amila Džaferagić, kći Šemse, rođena 29.2.1992. godine u Biljanima – Ključ, prepoznata po ocu Šemsi.
Odjeća: Dječija benkica bijela na kopčanje sa tri dugmeta, dječije gegice sive, pamučne bijele duge gaće, štramplice dječije bijele, melni gaćice i pamučna bijela pelena unutra…
Nađeni predmeti: Jedna bijela i jedna plava dječija cucla-duda…
U zapisniku piše dalje: Likvidirana pucnjem u glavu.
Sarajevski ratni teatar SARTR, zadnjih deset godina performansom “Ostavi trag u njihova sjećanja” završava pozorišnu sezonu. I ove godine članovi ansambla u saradnji sa Historijskim muzejom će čitati imena svih žrtava genocida u Srebrenici.
– Pozivamo građane i građanke da nam se pridruže ispred Historijskog muzeja 11. jula u 17 sati. Performansom čitanja imena čuvamo kulturu sjećanja i podsjećamo na sve žrtve kako se nikada i nigdje ne bi ponovio ovakav zločin – istakli su iz SARTR-a.
– Prvi put sam bila u Srebrenici 2013. godine kada sam zajedno sa svojim kolegama i prijateljima osjetila da kao umjetnici imamo potrebu ostaviti trag u sjećanjima. Kultura sjećanja i moja lična potreba za opomenom je jedna od mojih obaveza. Za mene i za moje kolege u SARTR-u 11. juli je dan kada se okupimo i zajedno sa građanima Sarajeva izgovorimo 8372 imena, podsjetimo i opomenemo svijet da se više nikada i nigdje zločini ne smiju ponoviti – kazala je glumica Maja Salkić.
Nekoliko hiljada učesnika Marša mira nastavilo je svoj put iz kampa Mravinjci prema Potočarima.
Njihov dolazak u Potočare očekuje se danas u večernjim satima.
Inače, na Maršu mira učestvuju 103 volontera Crvenog križa Tuzlanskog kantona, koja su raspoređena u svojstvu ekipa prve pomoći na trasi, ambulanti, sanitetu, a dio njih pomaže i u logističkim potrebama.
Podsjećamo, svim učesnici su sinoć u kampu Mravinjci imaju priliku pogledati video prilog o prvoj velikoj egzekuciji Bošnjaka u Kravici u julu 1995. godine.
Više od 300 biciklista i ove godine biciklističkim maratonom Bihać – Srebrenica pod motom “Da se nikad ne ponovi i ne zaboravi”, obilježava godišnjicu genocida u Srebrenici.
Oni su jučer u kasnim popodnevnim satima stigli u Sarajevo i jutros su iz Semizovca krenuli ka Potočarima, što je ujedno i posljednja etapa maratona koja je, kako je kazao predsjednik Kluba ekstremnih sportova “Limit” Ermin Lipović i najzahtjevnija dionica jer se prelaze dvije visoravni što izizskuje dodatni napor.
– Najstariji učesnik dolazi iz Velenja, iz Slovenije, ima 83 godine, dok je najmlađi jedan dječak od 9,5-10 godina starosti iz Bihaća – rekao je ranije Lipović.
Ugodne temperature zraka u Bosni i Hercegovini i drugim dijelovima Evrope neće još dugo potrajati. Sredina naredne sedmice donosi “paklene vrućine”, najavljuje meteorolog Nove BH Nedim Sladić.
Sladić je na Facebooku napisao da su ugodni dani do srijede i da će onda od narednog vikenda lokalno na sjeveru i jugu BiH biti i do 42 stepena, a kako kaže Sladić, okvirno od 35 do 40 stepeni.
Također, Sladić najavljuje da skoro cijelu Evropu čekaju vrućine.
“Veliku Britaniju još nikad nisam vidio u izotermi od 40 °C i vjerovatno je da bi ona bila ipak bliže maksimalcima do 35 °C, što je i dalje za njih puno”, napisao je Sladić.
Najavljene radarske kontrole za 10. 07. 2022. -PS TRAVNIK
08:30 do 10:30 sati Mehurići (škola)
12:00 do 14:00 sati Han Bila
16:30 do 18:30 sati Nova Bila
20:00 do 21:30 sati Šehida
PS Vitez
Najavljene radarske kontrole za 10. 07. 2022. -PS VITEZ
09:00 do 11:00 sati M-5 Šantići
11:00 do 13:00 sati R-440 Bila
14:00 do 15:00 sati lokalna cesta, Kruščica
15:00 do 16:00 sati ulica Kralja Tvrtka
Najavljene radarske kontrole za 09. 07. 2022. -PS VITEZ
18:00 do 20:00 sati ulica Lašvanska
20:00 do 22:00 sati lokalna cesta, Divjak
23:00 do 00:00 sati M-5 Bila
00:00 do 01:00 sati R-440 Zabilje
PS Fojnica
Najavljene radarske kontrole za 10. 07. 2022. -PS FOJNICA
07:30 do 09:30 sati Prokoški put
10:00 do 12:00 sati Polje Ostružnica
12:30 do 14:30 sati Nadbare
PS Donji Vakuf
Najavljene radarske kontrole za 10. 07. 2022. -PS DONJI VAKUF
08:30 do 09:30 sati Oborci
10:30 do 11:30 sati Nova Travnička
12:45 do 13:45 sati Rujanci
16:30 do 17:30 sati Titova
PS Gornji Vakuf
Najavljene radarske kontrole za 10. 07. 2022. -PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE
01:00 do 02:00 sati ulica Vrbaska
08:00 do 10:00 sati uica Bistrička cesta
11:00 do 12:00 sati Pajić Polje
16:00 do 17:00 sati ulica Gradska
22:00 do 23:00 sati Duratbegović Dolac
PS Jajce
Najavljene radarske kontrole za 10. 07. 2022. -PS JAJCE
16:30 do 18:30 sati R-413b Divičani
19:00 do 21:00 sati M-16 Zastinje
PS Busovača
Najavljene radarske kontrole za 10. 07. 2022. -PS BUSOVAČA
12:00 do 13:30 sati Gavrine kuće
13:30 do 15:00 sati Kaonik (stari most)
15:30 do 17:00 sati ulica 1 Mart (kod ug.ob.Penelopa)
17:00 do 18:30 sati Tisovačka cesta
PS Kiseljak
Najavljene radarske kontrole za 10. 07. 2022. -PS KISELJAK
17:00 do 19:00 sati Draževići
19:45 do 21:15 sati Duhri
21:30 do 23:00 sati ulica Kralja Tomislava
23:45 do 01:00 sati ulica Sarajevska cesta
PS Kreševo
Najavljene radarske kontrole za 10. 07. 2022. -PS KREŠEVO
10:00 do 12:00 sati Resnik
16:30 do 19:00 sati Alagići
PS Novi Travnik
Najavljene radarske kontrole za 10. 07. 2022. -PS NOVI TRAVNIK
09:00 do 10:30 sati M-16.4 Ratanjska
11:00 do 12:00 sati R-439 Trenica
12:30 do 13:30 sati M-16.4 V.dom
14:00 do 15:00 sati M-16.4 Bučići
Danas se nastavlja kretanje učesnika maratona na relaciji Semizovac-Olovo-Kladanj-Vlasenica-Potočari. Molimo vozače koji se kreću na ovoj relaciji da voze maksimalno oprezno i da poštuju upute policije i ovlaštenih lica iz pratnje.
Povodom obilježavanja 27.godišnjice genocida nad građanima Srebrenice, danas od 12 do 22 sati bit će zabranjen saobraćaj za vozila preko 3,5 tone ukupne mase na putnim pravcima Kladanj-Luke-Vlasenica i Vlasenica-Konjević Polje-Bratunac. Zabranjuje se prevoz eksplozivnih materija danas i sutra na svim putevima koji iz pravca Sarajeva, Tuzle i Zvornika vode ka Srebrenici. Na ovim pravcima sutra (11.07.) bit će zabranjen saobraćaj i za vozila nosivosti preko 3,5 tone.
Zbog sanacionih radova na vijaduktu Klopče na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, saobraća se preticajnom trakom, dok su vozna i zaustavna traka zatvorene za saobraćaj.
Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom. U noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.
Zbog aktuelnih radova izdvajamo i puteve: Žitomislići-Počitelj (Ševaš Njive), Donji Vakuf-Travnik (Komar), Žepče-Zenica (Golubinja), Bihać-Bosanski Petrovac (dionica Ripač-Dubovsko) i Bosanski Šamac-Orašje (dionica Grebnice-Bazik).
Na putu Rudo-granični prelaz Uvac zbog oštećenja mosta, zabranjen je saobraćaj za teretna vozila maksimalnog osovinskog opterećenja preko 10 tona po osovini, dok je za ostala vozila brzina kretanja na mostu ograničena na 20 km/h.
Na graničnim prelazima Izačić i Velika Kladuša duga je kolona vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine. Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja su do 30 minuta.
Frekvencija vozila je slabijeg inteziteta, a uslovi za vožnju su uglavnom dobri. Savjetujemo sve vozače da budu maksimalno oprezni, da drže odstojanje između vozila i da izbjegavaju rizična preticanja.
Povodom Kurban-bajrama, večeras do ponoći zabranjen je prevoz eksplozivnih materija na području Federacije Bosne i Hercegovine.
Malena Amila umrla je stiščući ručicama flašicu za mlijeko
