Category: Vijesti

Hrana na akcijama takođe je mahom domaće proizvodnje zato što je cijena značajno veća u odnosu na uvozne cijene

Cijene hrane na svjetskom tržištu treći mjesec su u blagom padu iako u odnosu na prošlu godinu i dalje na maksimumu. Kupovna moć građana opada, čak i kad je hrana u pitanju. Kupuju se manje količine, dok sve više građana kupuje hranu na akcijama pred istek roka.

Padom kupovne moći građana u marketima su proteklih mjeseci primjetne masovnije akcijske cijene hrane, posebno lako kvarljivih proizvoda. Građani kažu da manje kupuju, pažljivije poredeći cijenu u različitim marketima, javlja BHRT.

Hrana na akcijama takođe je mahom domaće proizvodnje zato što je cijena značajno veća u odnosu na uvozne cijene. Taj trend skupljeg domaćeg će se nastaviti, jer je naša proizvodnja minimalna da bi se stanje nešto promijenilo, mišljenja su ekonomisti.

“Mi nemamo svojih roba dovoljno da na tržištu povuku cijene naniže, a inače naše cijene su uvijek veće od uvoznih,tako da i ovo što imamo je skuplje od uvoznog. Čak ni kada je hrana u pitaanju nemamo dovoljno da se cijena snizi”, napominje ekonomista Aleksa Milojević.

Hrana i dalje čini gotovo polovinu rashoda jednog domaćinstva.Oni sa najnižom platom u Republici Srpskoj tako ne mogu zaraditi dovoljno da podmire ni troškove hrane.

“Činjenica je da su u maju mjesecu cijene prehrane porasle preko 20 odsto. U sindikalnoj potrošačkoj korpi samo hrana za maj mjesec iznosi 952 KM”, navodi Danko Ružičić iz Saveza sindikata RS.

„Apelujemo na potrošače da vode računa o različitim cijenama istih ili sličnih proizvoda na različitim prodajnim lokacijama te u skladu s tim donose odluke o kupovinama. Uz to, da sve nepravilnosti koje uoče prijave Instituciji ombudsmana ili inspektoratima te da vode računa o budućoj kupovini kod svih onih trgovina kod kojih je uočeno kršenje prava potrošača i „kazne” iste odabirući njihovu konkurenciju”, navode iz Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

Zanimljivo je da su se građani instituciji ombudsmena tek u nekolicini slučajeva žalili zbog cijena hrane. Uglavnom je to bilo u sektoru pružanja usluga u trgovini i u oblasti pružanja turističkih usluga.

I niske cijene alkoholnih pića su primamljive za zaposlene u državnim institucijama BiH pa je za pivo potrebno izdvojiti 1,5 KM, lozu, votku i dva decilitra vina dvije KM, a najskuplja “kratka pića” su viskiji Ballantines, koji je tri KM, a Jack Daniels četir

Inflacija i velika poskupljenja skoro svih osnovnih životnih namirnica nisu se odrazili na restorane pri državnim institucijama BiH i institucijama Republike Srpske, pa su tamo cijene hrane i pića i za uslove običnih građana i dalje veoma niske.

Iz Ugostiteljskog servisa Vlade Republike Srpske za Nezavisne novine su rekli da su objekti servisa uglavnom zatvorenog tipa i cijene ugostiteljskih usluga, odnosno hrane i pića, ne mogu se porediti sa cijenama u ugostiteljskim objektima komercijalnog karaktera.

“Cijene pića u objektima Ugostiteljskog servisa, pa i u restoranu u Narodnoj skupštini Republike Srpske su neuporedivo niže u odnosu na objekte u okruženju tako da je cijena domaće kafe 0,5 KM, espresa 0,6 KM, kapućina jednu KM, nes kafe 0,8 KM, mineralne vode 0,8 KM, prirodne vode 0,8 KM. Sokovi gazirani i negazirani koštaju od 1,5 do 1,8 KM. Cjenovnik bezalkoholnih pića mijenjan je 1. jula ove godine, dok su cijene kafe i toplih napitaka ostale iste”, naveli su iz Ugostiteljskog servisa Republike Srpske.

Cijene hrane u restoranu u Narodnoj skupštini RS su u odnosu na prethodni period povećane, pa tako za porciju banjalučkog ćevapa narodni poslanici treba da izdvoje šest KM, za pljeskavicu pet KM, a za omlet sa sirom i šunkom četiri KM. Paradajz čorba košta dvije KM, mađarska i teleća četiri, dok je pasulj sa slaninom 3,7 KM.

Iz Službe za zajedničke poslove institucija BiH rekli su da cjenovnik nije mijenjan od 2015. godine te da je tada razlog izmjene bilo prilagođavanje tadašnjim tržišnim cijenama.

“U narednom razdoblju pripremamo izmjene postojećeg cjenovnika, koji ćemo uputiti Vijeću ministara BiH na usaglašavanje, s obzirom na to da trenutne cijene hrane i pića nisu usklađene sa enormnim povećavanjem cijena na tržištu”, naveli su iz Službe za zajedničke poslove institucija BiH.

Tako je u državnim institucijama BiH cijena espresa 0,8 KM, nes kafe, kapućina i točenog soka jednu KM, čaja 0,7 KM, mineralna voda je 1,5 KM, dok je od sokova najskuplja cijeđena narandža, koja košta 2,5 KM.

I niske cijene alkoholnih pića su primamljive za zaposlene u državnim institucijama BiH pa je za pivo potrebno izdvojiti 1,5 KM, lozu, votku i dva decilitra vina dvije KM, a najskuplja “kratka pića” su viskiji Ballantines, koji je tri KM, a Jack Daniels četiri.

Raznovrsna hrana takođe se može naći u restoranu Službe za zajedničke poslove BiH po veoma niskim cijenama.

“Pita sirnica i krompiruša je dvije KM, dok je burek 2,5 KM. Dimljeni losos i pržene lignje su sedam KM. Omlet sa sirom je dvije KM, a uštipci sa kajmakom 2,5 KM. Čorbe i supe su od jedne do dvije KM, dok je teleće pečenje 5,5 KM. Kajgana i jaja na oko su 1,5 KM. Većina salata je oko jedne marke, dok imaju neke koje su nešto skuplje. Pomfrit je gratis uz jelo”, navodi se u cjenovniku restorana Službe za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine.

Nikola Lovrinović, predsjedavajući Kluba poslanika HDZ BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, uputio je inicijativu o usklađivanju troškova toplog obroka zaposlenih u institucijama BiH.

“Zadužuje se Vijeće ministara BiH da u roku od 30 dana od dana usvajanje ove inicijative visinu naknade uposlenima u institucijama BiH za ishranu tokom rada poveća sa sadašnjih osam KM za svaki dan proveden na radu na 12 KM”, navodi se u inicijativi Lovrinovića.

Inače, trenutno zaposlenom pripada pravo na novčanu naknadu na ime ishrane tokom rada od osam KM za svaki dan proveden na radu.

Ipak, članovima Predsjedništva BiH, zastupnicima i izaslanicima u Parlamentarnoj skupštini BiH, predsjedavajućem vijeća ministara BiH, ministrima i zamjenicima ministara, rukovodiocima i zamjenicima rukovodilaca institucija BiH pripada pravo na novčanu naknadu od šest KM za svaki dan proveden na radu.

 

fokus

Tim hrvatskih znanstvenika radio je na studiji mjerenja virusa SArs-COV-2 u plućima bolesnika i dokazali da ljudi umiru zbog covida, a ne s covidom. Riječ je o studiji koji je u suradnji Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje KBC-a Rijeka proveo hrvatski znanstvenik s njemačkom adresom, prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, voditelj Odjela za virusnu imunologiju Helmholtz centra za infektivna istraživanja.

“Uzimali smo uzorke iz pluća i iz seruma krvi kod pacijenata koji su na mehaničkoj ventilaciji zbog covida. “To su oni pacijenti koji su najkritičniji. U riječkom Centru za proteomiku znanstvenici su ih centrifugirali, primarno obrađivali i pohranjivali na -70 stupnjeva Celzijevih pa zatim slali nama u Njemačku. U ovoj prvoj studiji skoncentrirali smo se na količinu virusne RNA u serumu i ispirku pluća, u drugom i trećem pandemijskom valu, kada je alfa bila dominantna. Uspoređivali smo parametre koji su predviđali hoće li pacijenti preživjeti ili ne”, kaže Čičin Šain.

 

Kod svih umrlih je ključna bila količina virusa, govori.

“Vidjeli smo da su oni koji su umrli imali više virusa u ispirku bronha i pluća od onih koji su preživjeli. Virusa je bilo više kod pacijenata na respiratoru nego kod ljudi koji su imali tešku kliničku sliku, ali nisu trebali ventilaciju. U svakom slučaju, količina virusa uvijek je korelirala s kliničkom slikom.Mi smo pratili razne komorbiditete i rizične faktore, poput raka i dijabetisa, čak i povećanu tjelesnu težinu. Kad smo uspoređivali ljude na respiratorum, koji su preživjeli s umrlima, bilo je razlike samo u jednom parametru rizičnih faktora, a to je u dobi – preminuli su u prosjeku bili u ranim sedamdesetima, a preživjeli su bili u šezdesetima. Međutim, ključna je količina virusa. Svi drugi rizični faktori mogu opteretiti organizam, međutim virus je taj koji uništava vitalni organ, stanice i tkiva i to je to što ljude ubija.Studija je dokazala da ljudi umiru zbog covida-19, a ne s njim, iako se često naglašava da su preminuli bili pacijenti teško oslabljenom imuniteta, s kroničnim bolestima i komorbiditetima”, rekao je.

 

“Populacijski smo se promijenili”

Čičin Šajn tvrdi da je pogrešno razmišljati da im je život i bez virusa bio ugrožen.

“Reći da bi ljudi ioanko umrli je jako površno razmišljanje. Jer mi ćemo iaonako svi umrijeti jednog dana, sa ili bez covida, nitko od nas neće živjeti vječno. Pitanje je kada će netko umrijeti. To su osobe koje bi živjele da se nisu covidom inficirale. To im je skratilo život. Oduzelo im je vrijeme života, mjesece ili godine. To je ono protiv čega se mi u medicini borimo”, naveo je.

Ističe da smo se “populacijski smo se promijenili i da nitko od nas više nije imunološki naivan”.

“S omikronom skupljamo trenutačno nove uzorke i za očekivati je da će se rezultati drastično razlikovati u odnosu na alfu. Dvije stvari su se promijenile. Omikron je drukčiji, ali i mi smo se sad populacijski promijenili. Nitko od nas više nije imunološki naivan. Ili smo se cijepili ili zarazili, a sasvim je zanemariv broj onih koji nemaju baš nikakvu imunost. U četvrtom valu bilo je onih koji nisu zaštićeni”, rekao je.

 

Svakih šest mjeseci nova varijanta

“Sada u ovom ljetnom valu i dalje imamo smrtne ishode, ali u manjem broju. Možemo reći da je covid postao sličan jakoj epidemiji gripetine. Nije više težak kao što je bio još zimi ove godine. Nitko nije sasvim izložen, ali nitko nije ni sasvim zaštićen. Kako stvari stoje, za očekivati je da će se virus nastaviti množiti i razvijati jer imamo nepotpunu imunost krda. Do sad smo vidjeli da svakih šest mjeseci imamo neku novu varijantu koja se probija, to je moguće i u budućnosti, da će nas na kasnu jesen ili zimu dočekat nova varijanta”, poručio je.

 

N1

Vatrena stihija ne jenjava na Čvrsnici u parku Blidinje. Požar se i dalje širi . Jučer je stigao do stambenih objekata, ali je zaustavljen.

Načelnik Općine Posušje Ante Begić kazao je za N1 kako je najkritičnije stanje na prostoru kod Varićaka i vatra se širi prema Jelinku.

“Vatra se širi prema kućama. Radi se na proširenju protupožarnog puta uz pomoć bagera. Širimo ga na 10 metara i nadamo se da ćemo uspjeti i odbraniti objekte“, rekao je Begić za N1.

 

Dodao je da su kuće i objekti ugroženi, ali su sigurni za sada.

Na terenu je oko 180 ljudi – vatrogasaca, GSS-a i drugih ljudi koji pomažu. Zahvalio se vatrogascima iz Sarajeva koji su jučer pomogli u gašenju.

“Osmi je dan požara. Ljudi su iscrpljeni. Pokušavamo napraviti smjene od 8, 10, 15 sati, koliko ko može izdržati, da gasimo, a da se ljudi i odmore”, rekao je Begić.

 

Problem je što je požar na vrlo nepristupačnom terenu.

Danas će zasjedati Krizni stožer, a u narednim danima bit će utvrđeno kolika je šteta. Jedno je sigurno, veliki broj biljnih i životinjskih vrsta je nestao.

Gori i u Nacionalnom parku Sutjeska

Aktivan je i požar u Nacionalnom parku Sutjeska gdje u gašenju učestvuje i Helikopterski servis Republike Srpske. Direktor Nacionalnog parka Aleksandar Kovač kazao je da je vjetar popodne raspirio vatru, te da je od 18.00 časova bio intenziviran i rad helikoptera i rad na terenu.

“Mi dežuramo cijelu noć i borimo se sa stihijom”, rekao je Kovač i dodao da bi im posao umnogome olakšala kiša.

Požar u kanjonu Hrčavke, koji je izbio na izuzetno nepristupačnom terenu, tokom dana je stavljen pod kontrolu, ali ga je vjetar ponovo aktivirao.

Dva helikoptera Helikopterskog servisa Republike Srpske u prijepodnevnim časovima izbacili su 27 tona vode.

 

N1

Za razliku od turističkih radnika u Crnoj Gori, posebno u Budvi, njihove kolege u Neumu su više nego zadovoljne dosadašnjom sezonom.

Već danima mediji u regionu pišu da Crna Gora ima lošu turističku sezonu. Kao glavni razlog navodi se nedostatak gostiju iz Rusije i Ukrajine, ali i iz regije. U Budvi tako odmara 32 posto gostiju manje nego prošle godine u istom periodu.

Branimir Butigan, predsjednik Udruženja hotelijera Neum, ističe da su zadovoljni predsezonom, ali i dosadašnjim dijelom sezone.

– U toku je špica sezone i svi radimo u punom pogonu. Gostiju ima i to nas sve raduje. Kolege iz Crne Gore se žale na popunjenost, ali mi u Neumu nemamo tih problema. Crna Gora ovisi o tržištima koja su sada u krizi, Rusiji i Ukrajini. Previše su se oslanjali na njih i to im se sada vratilo. Kod nas je kombinacija domaćih gostiju, dijaspore i stranih turista. Najviše imamo gostiju iz Poljske, Francuske, Njemačke i Srbije. Mi imamo razloga da budemo zadovoljni dosadašnjim rezultatima. Popunjenost je od 90 do 100 posto. Već sada se traži krevet više u Neumu – kazao je za Faktor Branimir Butigan.

U Savezu samostalnih sindikata BiH smatraju neosnovanim zahtjev Udruženja poslodavaca FBiH da se vrijeme bolovanja na teret poslodavaca smanji sa 42 na 15, a teret isplate ostatka bolovanja preuzmu fondovi zdravstvenog osiguranja.

 

“Nije rijetkost da radnike okvalifikuju kao folirante”

Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH, za Faktor kaže kako nije rijetka pojava da prvi ljudi Udruženja poslodavaca FBiH radnike okvalifikuju kao folirante, neučinkovite.

 

 

POSLODAVCI U FBIH

Smailbegović o smanjenju dana bolovanja: Postojećim zakonom štitimo neradnike i folirante

Udruženje poslodavaca FBiH pozvalo je zastupnike u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH da usvoje amandmane na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH koje su oni predložili, na sjednici koja je zakazana za 26. juli.

– Zahtjev poslodavaca da se broj dana bolovanja sa 42 dana smanji na 15 dana, datira još od prije šest godina sa potpuno istom argumentacijom kojom se vrijeđaju svi radnici u Federaciji BiH. Nije rijetka pojava da čelni ljudi Udruženja poslodavaca FBiH radnike kvalifikuju kao folirante, neučinkovite radnike ili kako to to oni vole reći jednom riječju, neradnike.

Mi smo i tada radili istraživanja po ovom pitanju i došli do podataka da je isključivi razlog odlaska radnika na bolovanje to što su izuzetno loši uvjeti rada na radnom mjestu u smislu nepostojanja dovoljne zaštite na radu – govori Šatorović.

Dodaje kako se donošenjem novog Zakona o zaštiti na radu stanje na terenu uopće nije popravilo.

 

“Poslodavci imaju mnoštvo prilika da poprave položaj radnika”

– Očigledno je da poslodavci žele svoj kapital koji se mjeri u stotinama miliona KM zaštititi, a ovim prijedlogom i dodatno uvećati, pri tome izbjegavajući reći da bi se u ovom slučaju zdravstveni fond potpuno urušio. Naime, radnici ne bi manje išli na bolovanje nego bi kompletan teret bolovanja pao na zdravstveni fond.

S druge strane, u javnosti se poslodavci koriste floskulama da bi ove izmjene utjecale na povećanje plaća, što je u najmanju ruku smiješno. Podsjećamo javnost da su poslodavci imali i imaju i danas mnoštvo prilika da značajno poprave položaj radnika. Šta su učinili? Ništa! – naglašava Šatorović.

 

Ponovo se vratio na Zakon zaštite na radu.

– Jesu li nakon usvajanja novog Zakona o zaštiti na radu mogli uložiti novac, smanjiti rizik od povreda i svega ostalog što nosi jedno radno mjesto i time direktno smanjiti odlazak radnika na bolovanje? Prema našim informacijama, nikakvih pomaka tu nema i sasvim je logično i normalno da radnici odu na bolovanje jer su zbog takvog odnosa poslodavaca prema njima privremeno nesposobni za rad.

Također, poznato je da je najniža plaća u Federaciji 543 KM. Postavlja se pitanje da li radnik može sebi priuštiti kvalitetan obrok kako bi njegov organizam i imunitet bio jak za obavljanje bilo kakvog posla.

Posebno je poražavajuće da predstavnici pojedinih granskih sindikata, a pogotovo onih koji predstavljaju radnike iz oblasti zdravstva na tzv. Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV) za teritorij FBiH daju saglasnost za ovakve izmjene jer ovakve izmjene predstavljaju udar na zdravstveni sistem u FBiH. Dakle, ne postoji bilo kakav valjan argument da se broj dana bolovanja sa 42 dana smanji na 15 i na to nećemo nikada pristati – poručio je Šatorović i dodao:

– Vjerujemo da će predstavnici zakonodavne vlasti shvatiti ozbiljnost ovog prijedloga poslodavaca i da neće dopustiti dodatno urušavanje zdravstvenog sistema u FBiH, a ako to kojim slučajem usvoje, bit će direktno odgovorni za novonastalu situaciju.

 

“Ne smiju se ugroziti zdravstveni fondovi”

Zatražili smo komentar i Mevludina Bektića koji predstavlja 17 granskih sindikata i učestvuje na sjednicama ESV-a za teritorij Federacije.

– Na Upravnom odboru sindikata nismo razmatrali zahtjev poslodavaca za smanjenje troškova bolovanja. Mogu samo da kažem kako svako rasterećenje poslodavaca je u jednu ruku prihvatljivo, ali se pri tome ne smiju ugroziti zdravstveni fondovi – kazao je Bektić.

Dvadeset miliona maraka interventnih sredstava, mimo redovnih poticaja, iz federalnog budžeta do kraja augusta, da bi se osigurala jesenska sjetva, te oslobađanje od poreza na dobit ili doprinosa za šest mjeseci – ključni su zahtjevi poljoprivrednih proizvođača sa sastanka održanog u Travniku.

Sastanku su prisustvovali proizvođači hrane iz sedam kantona.

Istovremeno, poljoprivrednici traže i povećanje otkupne cijene mlijeka, ističući da većina farmera zbog stalnog rasta cijena, prije svega vještačkog đubriva i goriva, ali i vremenskih prilika, trenutno radi sa gubitkom. U suprotnom, mnogi će od njih, posebno mali proizvođači, do zime biti ugašeni.