Category: Vijesti

Ukupan broj dolazaka turista u Federaciju BiH u junu 2022. godine iznosio je 95.863 što je za 58,3 posto više u odnosu na juni 2021. godine, a u odnosu na maj 2022. godine je na istom nivo. Učešće domaćih turista bilo je je 30,1 posto, a stranih turista 69,9 posto.

Ukupan broj noćenja turista u junu 2022. godine iznosio je 203.894 što je za 54,9 posto više u odnosu na juni 2021. godine, a u odnosu na maj 2022. godine veći je za 5,2 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju noćenja iznosilo je 29,2 posto, a stranih turista 70,8 posto.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 95 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Turske (8,3 posto), Hrvatske (8,0 posto), Saudijske Arabije (7,1 posto), Njemačke (6,1 posto) i SAD (5,2 posto) što je ukupno 34,7 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 65,3 posto noćenja.

Broj raspoloživih kreveta u junu 2022. godine iznosio je 29.498 što je za 6,6 posto više u odnosu na juni 2021. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH u junu iznosila je 25,9 posto.

klix

Sve je više poljoprivrednika na području općine Sanski Most koji uzgajaju lubenicu, a ove godine, zahvaljujući vremenskim prilikama, bilježi se rekordan urod ove kulture na sanskim poljima.

Mladi poljoprivrednik Samir Kljunić proizveo je ove godine rekordnu količinu te delicije, koja je u ovim ljetnim mjesecima nezaobilazna poslastica na trpezama brojnih Sanjana.

Prema njegovim riječima, ove godine sve je pogodovalo rastu i razvoju ove kulture, jer nije bilo vremenskih ekstrema, te Kljunić procjenjuje kako će sa svojih površina ubrati više od 30 tona kvalitetnih i sočnih proizvoda. Dodaje kako je za ovu vrstu poljoprivredne proizvodnje neophodno obezbijediti niz uslova, počevši od pripreme zemljišta, odabira i sadnje kvalitetnog sjemena, pa do kultivacije samog ploda.

Osim toga, neophodan je kvalitetan sistem navodnjavanja, a ovaj problem riješio je zahvaljujući rijeci Sani, u čijoj neposrednoj blizini se nalazi njegova parcela.

Ističe kako je dosad oprobao sadnju više vrsta lubenice te je vremenom odabrao one koje najbolje uspijevaju i čiji plodovi imaju najviši kvalitet.

Kaže kako problem u ovoj vrsti poljoprivredne proizodnje predstavlja nepostojanje organiziranog otkupa, ali i to što iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine pristižu ogromne količine ovih kultura na domaće tržište. Ipak, uvjeren je kako lubenice sa sanskih polja kvalitetom nimalo ne zaostaju za uvoznim, te ističe kako kod kuće uspijeva prodati najveći dio svojih proizvoda.

“Ovih dana Sanski Most je pun ljudi, veliki broj naših sugrađana koji žive i rade u inostranstvu provode godišnje odmore kod svojih kuća. Zanimljivo je kako oni uvijek radije biraju domaće, autohtone proizvode, pa zasad nemam problema s plasmanom i nadam se kako ću većinu proizvoda rasprodati”, kaže Kljunić.

Njega svi poznaju kao izuzetno vrijednog i čestitog momka, koji je zaposlen u jednoj ovdašnjoj firmi, ali se intenzivno bavi i poljoprivrednom proizvodnjom. Za razliku od većine svojh vršnjaka, kaže kako ne pomišlja na odlazak u inostranstvo, te misli da se vrijednim radom može pristojno živjeti.

Dodaje kako potiče iz tradicionalne zemljoradničke porodice i da je posao naučio i naslijedio od roditelja koji su također bili uspješni poljoprivrednici.

“Radim u jednom metaloprerađivačkoj firmi i kada dođem s posla nije mi teško otići u polje i baviti se zemljoradnjom. U svemu imam podršku najbližih i ne žalim se. Ko hoće da radi ne treba da se plaši za egzistenciju”, kaže Kljunić.

Građani Banjaluke će za jedinstvenu radničku mjesečnu kartu morati da izdvoje 78 KM

U Sarajevu će od danas 1. augusta biti jeftinije karte javnog gradskog prijevoza.

Pored velikih poskupljenja, cijena pojedinačne karte za tramvajski i trolejbuski saobraćaj, te autobuski i minibuski kod oba prevoznika će od 01. augusta ove godine iznositi 1,40 KM, umjesto dosadašnjih 1,60 KM.

Cijena mjesečnih karata i kupona, zahvaljujući subvencioniranju, neće biti povišena.

S druge strane, u Banjaluci je od danas skuplja karta u gradskom prevozu.

Pojedinačna karta u gradskom prevozu košta 2,30 KM, dok će građani za jedinstvenu radničku mjesečnu kartu morati da izdvoje 78 KM.

Svakodnevni rast cijena građani teško podnose, odnosno, trpe i ćute. Sociolozi smatraju da izostaje demokratska tradicija izražavanja nezadovoljstva. Ekonomisti procjenjuju da će doći do pada cijena. U sindikatima se nadaju povećanju plata. Kako god, čeka nas neizvjesna jesen, odnosno kraj godine, poručuju stručnjaci.

Jedva sastavljamo kraj s krajem. Kupujemo samo ono što moramo, ali prvo platimo režije, za hranu šta ostane. To su posljedice svakodnevnog rasta cijena sa kojim se nemoguće izboriti, kažu građani.

Građani šute i trpe jer izostaje demokratska tradicija da kažete da vam se nešto ne sviđa, ističe sociolog Esad Bajtal.

“Ovdje građane, umjesto da ih uče svom prirodnom, ljudskom i demokratskom i ustavnom pravu, optužuju za izdaju onog trenutka kad tako neko nešto izgovori ili kad se pojavi na nekom protestu. E, to je naš problem, sveopšta pasivnost građana”, smatra Bajtal.

Za potrošačku korpu moramo izdvajati 500 KM više u odnosu na isti period prošle godine. Ako se poskupljenja nastave, do Nove godine možemo očekivati iznos potrošačke korpe od 3.000 KM, upozoravaju iz Udruženja za unapređenje kvalitete življenja “Futura”.

“Jedna i po prosječna plata vam treba za hranu, to je zaista strašno. Naše obitelji se svode na ljude koji rade čitav mjesec da bi se prehranili”, kaže Marin Bago iz Udruženja “Futura”.

Krajem avgusta u Federalnom parlamentu trebalo bi da bude usvojen Zakon o minimalnoj plati od 1.000 KM, optimistični su u Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

“Nisam vidio niti jednog zastupnika koji je protiv takvog zakonskog rješenja, te se mi nadamo pozitivnom ishodu početkom avgusta. Dakle, da ćemo imati konačno zakonsko rješenje koje će garantovati platu od 1.000 KM”, mišljenja je predsjednik Sindikata Selvedin Šatorović. 

“Naš je cilj vrlo jasan, argumenti su na našoj strani. Neće poslodavci, ima vlada koja ima zakonsku obavezu i mora povećati platu, tu nema pogodbe, sigurno”, jasna je predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić.

Inflacija preko 14 odsto, među najvećim u regionu, posebno je pogodila građane Bosne i Hercegovine. Cijene prehrambenih proizvoda su skočile preko 20 odsto, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

“Dobra stvar je, vjerovatno, da će u narednom periodu doći do pada cijena finalnih proizvoda, finalnih usluga, a zbog rasta kamatnih stopa, kao mjera protiv inflacije, ali i nekih drugih okolnosti. Ne možemo kraj godine prognozirati jer nas očekuje energetska kriza”, navodi on.

I na kraju kako izdržati rast cijena i zadovoljiti potrebe? Značajan dio dohotka građanima Bosne i Hercegovine pokriva, odnosno obezbjeđuje dijaspora, neformalne trgovine, socijalna pomoć, povlačenje štednje te uzimanje nenamjenskih kredita od mikrokreditnih organizacija. Građani nemaju puno opcija, nemaju puno izlaza i moraju se prilagođavati ovoj krizi kojoj se, prema mišljenju mnogih, ne vidi kraj.

bhrt