Potpunom izgradnjom i rekonstrukcijom kompleksa džamije Esme sultanije, građani Jajca ponovo će dobiti centralnu gradsku džamiju sa svojim kompleksom, koja će kao i stoljećima ranije, biti izvor vjerskog i kulturnog života, iz kojeg će se širiti ideje vjerske tolerancije i suživota, ne samo na prostoru općine Jajce, nego i mnogo šire.
Džamija Esme sultanije izgrađena je od 1752. do 1772. godine. Džamija i svi prateći objekti u kompleksu džamije srušeni su u agresiji na Bosnu i Hercegovinu.
Povratkom Bošnjaka u Jajce nakon agresije pokrenute su i aktivnosti za obnovu džamije. Kamen-temeljac za gradnju džamije je postavljen 27. juna 2003. godine, a proklanjavanje džamije je upriličeno 7. augusta 2010. godine.
Međutim, džamija, koja je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, nije svečano otvorena.
Od dana kada je položen kamen-temeljac za ponovnu gradnju džamije Esme sultanije veliki broj ljudi je uložio enorman trud, a kako navode iz Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Jajce, ovo je izuzetno važan, ali i odgovoran projekat.
S ciljem dovršetka radova na kompleksu džamije Esme sultanije Medžlis Jajce je pokrenuo i poseban projekat “Sultanijin vakuf – naš emanet”.
– Planiramo da radovi na kompleksu budu okončani u periodu 2022/2023. godine, za što nam je potrebno oko pola miliona KM. U Medžlisu vjerujemo da će muslimani dobrim djelom podržati ponovno podizanje ovog, kao i drugih, simbola Jajca – izjavila je za agenciju Mina Lejla Kasum, članica Savjeta glavnog imama i predstavnica za medije MIZ Jajce.
Lejla Kasum
Podsjetila je da je džamija Esme sultanije sultanijin vakuf generacijama poslije nje, te istakla obavezu zajednice da vakuf održava, čuva i unapređuje.
– Prepoznatljivost i dušu džamiji i kompleksu harema džamije Esme sultanije dat ćemo mi, muslimani i muslimanke, Bošnjaci i Bošnjakinje, jer ovaj vakuf je naš emanet – poručila je Kasum.
Dobri čovjek Ramiz Nukić, iz sela Buljim na području općine Bratunac, više od 20 godina, šumskim stazama, miniranim i nedostupnim područjima, traga za posmrtnim ostacima Srebreničana ubijenih u julu 1995. godine.
Taj put je i sam prošao i preživio.
Svoj život je odlučio posvetiti pronalaženju posmrtnih ostataka, kojih je Institutu za traženje nestalih predao skoro 300.
Iako teško živi, nikada nije tražio novac za sve što radi.
Ramiz je danas ozbiljno bolestan i smješten na Kliniku za plućne bolesti Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla.
“Grad Sarajevo će iz rezerve izdvojiti sredstva, a pozivamo sve institucije da nam se pridruže. Vrijeme je da se pokušamo odužiti Ramizu za sve što godinama radi za nas…
Hvala Emiru Suljagiću za informaciju. Malo je ljudi poput Ramiza među nama”, navela je Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva.
Rijeka Drina svake godine odnesene najmanje jedan život u ljetnim mjesecima. Nedavno je u Donjem Šepku kod Zvornika “progutala” mladića afro-azijskog porijekla. Amir Aganović iz Janje od svoje pete godine je na Drini. Spasio je, kako kaže, najmanje 15-ak dječaka i djevojčica od utapanja.
– Od pete godine sam na Drini. Bio sam tu sa roditeljima, prijateljima, i mogu reći da sam odrastao na Drini. Bilo je nekad ovdje mnogo Brčaka, Tuzlaka, to je bilo jako veliko društvo – prisjeća se svojih mladalačkih dana Amir Aganović, koji je u Semberiji poznat i kao istrajni ekološki aktivista.
Dječaci i djevojčice iz Janje poznaju teren, znaju ćud Drine, ali i oni moraju biti oprezni jer Drina preko noći mijenja dubine, brza je i nepredvidiva.
Od malih nogu u Drini
– Što se tiče Janjaraca oni se od malih nogu kupaju na Drini tako da poznaju teren. Međutim, u toku noći Drina može promijeniti dubinu, donijeti krša, panjeva… Ali, najžalosnija je stvar kada dođu ljudi sa strane iz Tuzle ili Brčkog, koji ne poznaju teren, ipak je ovdje Drina brza, jaka i ima velikih dubina, tako da zbog nepoznavanja terena dolazi do kobnih događaja. Narod ne pazi, malo tu ima i alkohola, nepažnje i lažnih uzbuna – kaže on.
Nekoliko puta je bio u opasnosti od utapanja u Drini, iako zna svaki njen pedalj. Prisjeća se kako je spasio život djevojčici iz Tuzle.
– Mnogo sam ljudi spasio. Sjećam se baš zadnjeg slučaja. Noga mi je bila u gipsu, otišao mi je članak, tako da sam se sunčao, nisam se mogao kupati. Pratio sam s obale dvije curice, one su baš bile iz Tuzle. Curice 12-13 godina. Gledam ih kako gaze vodu do koljena i naglo tonu obje. Međutim, ova mala je odmah izašla, a narod ne obraća pažnju što druge nema. Bilo je po nekoliko hiljada kupača. Tako da sam onako sa gipsom skočio u vodu, od obale je bilo nekih 15-ak metara, ne razmišljajući o sebi, skočio sam u vodu i tražio je. Bilo je dubine možda pet metara. Tražio sam je i našao na dnu, vidio sam je kako leži i već je bila izgubljena – priča Amir Aganović.
Djevojčicu je uspio izvući na površinu, a onda uz pomoć drugih kupača i na obalu. Nakon toga morao je ponovo u bolnicu kako bi mu nogu stavili u gips.
Nikada nije brojao koliko je kupača spasio od sigurne smrti.
– Možda 10-15 slučajeva, ne mogu svih se sjetiti, ali znam da sam ih izvadio baš kada su bili u kritičnom stanju i kada su ih mogli halaliti. Imam jedan slučaj poslije rata, tamo 2002. ili 2003. godine, kada smo se vraćali u Janju, bili su neki momci, familija, iz naselja što su se doselili u Janju. Dijete, možda nekih 10-ak godina, bilo je pod vodom, a ja sam u zadnjem trenutku iskočio iz čamca, našao ga dolje i izvukao. Sreća pa je imao dužu kosu pa sam ga uspio izvući iz panjeva pod vodom. Dubina je bila 7-8 metara. I njega sam izvukao. Bilo je mnogo akcija spašavanja, ali je bilo dosta onih koji su se utopili, koji se nisu mogli spasiti, baš zbog tih panjeva u vodi i što voda nije bila čista – govori Amir Aganović.
Promjene u koritu zbog eksploatacije šljunka
Priča kako se korito rijeke Drine mijenja zbog nelegalne eksploatacije šljunka na više lokacija. Također poziva građane da ne bacaju ništa u rijeku, jer je voda čista za razliku od nekih prošlih vremena. Imao je priliku živjeti u Njemačkoj, otići u Sjedinjene Američke Države, raditi u Švedskoj, ali Drina ga uvijek vuče sebi i na njenim obalama već 17 godina ima svoj Eko-kamp “Kod Leške”.
– Šta ja znam. Od svoje pete godine sam ovdje. Odrastao sam na Drini. Ovaj dio Drine, poznat kao Navoz, tu sam odrastao, 17. godinu sam s lokalom na samoj vodi. Ne mogu bez vode nikako. Volim pecati, volim ribariti, druženje na Drini, nekako mi je sve to previše uz srce priraslo. Odem u Švedsku da radim pa kažem sinu, de mi napravi bar 5-6 fotografija vode da ja vidim i odmah mi je srcu lakše – kaže Amir Aganović.
Jedan od najatraktivnijih i turnira sa najdužom tradicijom odigravanja, je i memorijalni malonogometni turnir u Šeherdžiku. Već 23 godinu zaredom mještani Šeherdžika i Oboraca, organiziranjem ovog turnira prisjećaju se svih svojih šehida i poginulih boraca.
U okviru ovih aktivnosti danas u džemiji Sulejmanija u Šeherdžiku, u organizaciji Medžlisa IZ Donji Vakuf, bit će upriličen vjerski program, nakon podne namaza.
Gost predavač je glavni imam Medžlisa IZ Donji Vakuf , Amir ef Čavak.
Kako su naglasili organizatori turnira, Svečano otvorenje turnira je u nedjelju, 07.08.2022. godine u 18:00 sati. Nakon ceremonije otvorenja turnira, počinju i prvi susreti i to:
Požar na planini Žaba u neumskom zaleđu proširio se na sjevernu stranu te je potrebna pomoć helikoptera Oružanih snaga Bosne i Hercegovini, izvijestio je u nedjelju Operativni centar Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Gori trava i nisko rastinje.
Vatrogasci su na terenu, a prema procjeni Marka Tapalovića iz Operativnog centra CZ Neum, potrebna je pomoć helikoptera OSBiH. Trenutno nema prijetnje za stanovništvo i objekte.
Požar se proširio i na području MZ Glavatičevo, lokacija Sadine, kao i na Borcima u Konjicu. Trenutno požari ne prijete objektima i stanovništvu, a na terenu su vatrogasci i rade na suzbijanju požara. Zbog novonastale situacije na terenu, potrebna je pomoć helikoptera OSBiH.
“Poduzmite mjere i pratite posljednju vremensku prognozu vremena. Očekujte ometanje u dnevnim rutinama i BUDITE SPREMNI na prekid aktivnosti na otvorenom. Djelujte u skladu sa savjetima koje su dali ovlašteni organi.
Budite spremni na visoke temperature koje će dovesti do zdravstvenih rizika među ugroženim osobama, na primjer starije i vrlo mlade osobe. Poslušajte i djelujte u skladu sa savjetima ovlaštenih organa.”
Temperature zraka izmjerene u 8 sati (°C): Bjelašnica 14; Srebrenica 15; Sokolac 16; Ivan-sedlo 17; Široki Brijeg 18; Sanski Most i Sarajevo 19; Bihać, Doboj, Livno, Tuzla i Zenica 20; Banja Luka 21; Grude 22; Trebinje 25; Gradačac 26; Mostar 27°C.
Bioprognoza: Jutarnji sati će biti ugodniji, izraženije u unutrašnjosti zemlje. Opasnost od uticaja visokih temperatura na ljudsko zdravlje bit će prisutna na jugu zemlje što će uzrokovati relativno nepovoljne biometeorološke prilike. Poželjno je umanjiti aktivnosti i prilagoditi ih dijelovima dana kada će biti niže temperature, obzirom da će biti vruće i sparno, a rizičnijim kategorijama ljudi, osobito hroničnim kardiovaskularnim bolesnicima savjetujemo oprez. Neophodno je posvetiti pažnju zaštiti od UV zračenja, naročito na izletištima i planinama.
Danas u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano i vruće. U poslijepodnevnim satima uz umjeren razvoj oblačnosti na području Krajine se mogući lokalni pljuskovi sa grmljavinom. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 32 i 38°C, na jugu Hercegovine i do 40°C. U Sarajevu pretežno sunčano. Najviša dnevna temperatura zraka oko 35°C.
Nedjelja: Sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne, razvojem oblačnosti moguća je kiša ili kratkotrajni pljusak. Jutarnja temperatura od 15 do 21, na jugu zemlje do 26, a najviša dnevna temperatura od 30 do 35, na jugu do 38 stepeni.
Ponedjeljak: Sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, razvojem oblačnosti, lokalno sa kišom ili kratkotrajnim pljuskom. Jutarnja temperatura od 15 do 21, na jugu zemlje do 25, a najviša dnevna temperatura od 31 do 37 stepeni.
Utorak: Umjereno oblačno vrijeme. Tokom dana, sa kišom u istočnim i sjeveroistočnim područjima. Jutarnja temperatura od 13 do 19, na jugu zemlje do 25, a najviša dnevna temperatura od 23 do 30, na jugu do 32 stepena, javlja Federalni hidrometeorološki zavod.
Tradicionalno obilježavanje manifestacije “Ljuta greda”, ove godine bit će održano 6. i 7. augusta na Vlašiću. Ovogodišnja manifestacija čiji je organizacijski odbor formiran od predstavnika boračkih udruženja sa područja općine Travnik se održava pod okriljem slogana „ S Vlašića je krenulo bosansko proljeće“.
Manifestacija “Ljuta greda” i ove godine uključuje niz programskih sadržaja i aktivnosti, a kao i prethodnih godina započinje planarskim pohodom “Stazama heroja“ koji će se održati u subotu sa početkom od 13:00 sati. Kako ističu organizatori, ovom prilikom uz druženje uz logorsku vatru i čas historije, namjera im je evocirati uspomene na borce iz odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995.
U nedjelju, sa početkom u 11:30 sati predviđeno je polaganje cvijeća na spomen-obilježje poginulim borcima, te obilježavanje centralne manifestacije uz bogat vjerski i kulturno-zabavni program, te obraćanje zvaničnika i gostiju.
Iz Organizacijskog odbora manifestacije “Ljuta greda 2022” pozivaju sve zaintersirane da dođu na Vlašić i da u znak sjećanja na slavne dane svih pripadnika ARBiH, odaju počast svima onima koji su doprinijeli u oslobađanju zazuzete teritorije.
Također, ovom prilikom će biti prezentirane informacije o trenutnoim radovima na izgradnji spomen-obilježja palim borcima na platou Ljute grede, koje će podsjećati na dane iz odbrambeno-oslobodilačkog rata.
Nakon što je Federalna vlada najavila subvencije za struju, Vlada Kantona Sarajevo formirala je radnu grupu koja će raditi na rješenju subvencije gasa u Kantonu Sarajevo jer je cijena gasa u posljednjih nekoliko mjeseci povećavana četiri puta. No, kako nam se bliži zima, sve je izvjesnije da bi moglo doći, barem prema riječima ekonomista, i do nestašice ovog energenta, ali i drugih, poput peleta, uglja i drva.
Sve su prilike da će građane Bosne i Hercegovine, posebno građane Sarajeva, sačekati skupa i hladna zima, budući da su ekonomisti najavili još veća poskupljenja od onih kakvim sada svjedočimo. Neke se kratkoročne mjere primjenjuju, no o sistemskim rješenjima odavno u Bosni i Hercegovini niko i ne priča. Budući da smo ostali uskraćeni za informaciju hoće li energenti poskupjeti u Republici Srpskoj, iz nadležnog resornog ministarstva tvrde da se razmatra pitanje snabdijevanja tečnim energentima u toku zimskog perioda kako bi se osigurale adekvatne količine za građane, ali i privredu, a pritom imajući u vidu jesenju žetvu i sjetvu. Uvjeravaju da do kraja godine sigurno neće biti povećanja cijene struje. Za dalje ne garantuju.
“Treba imati u vidu da su elektrodistributivna preduzeća podnijela zahtjev Regulatornoj komisiji za energetiku Republike Srpske, kao nezavisnoj instituciji, za priznavanje dodatnih troškova mrežarine i da to pitanje treba odvojiti od pitanja cijene električne energije i nekih drugih naknada koje se plaćaju putem jednog jedinstvenog računa koji dobija svaki potrošač.”
Nakon što su iz Vlade Federacije još prije desetak dana poručili da će subvencionirati struju za najugroženije stanovništvo, na istu mjeru, samo za plin, pozvali su i Vladu Kantona Sarajevo budući da se 80 posto plina koristi upravo u Sarajevu. Iz nadležnog kantonalnog ministarstva poručuju da intenzivno rade na ovom pitanju. Kako su kazali, Direkcija za robne rezerve Kantona Sarajevo dobila je zadatak da izvrši nabavku alternativnih goriva kako bi se popunili postojeći kapaciteti za alternativna goriva koje imaju Toplane-Sarajevo i BAGS – Energotehnika iz Vogošće.
“Danas je formirana radna grupa Vlade Kantona Sarajevo za ublažavanje negativnih ekonomskih efekata poskupljenja energenata, koja će u što kraćem roku dostaviti rješenja po pitanju povećanja cijene gasa, kao i eventualni nedostatak, odnosno nabavku alternativnih goriva – energenata”, kazao je ministar komunalne privrede i infrastrukture KS Enver Hadžiahmetović.
“Ako bude bilo dodatnih intervencija, dodatne potrebe, svakako će Ministarstvo predložiti i neke nove mjere. Ja se nadam da će do 22.8., do kad je zakazan novi sastanak, Vlada Kantona Sarajevo razmotriti model, eventualno dati saglasnost na njega i ući u proceduru subvencioniranja građana Kantona Sarajevo, kao što to radi Vlada Federacije kroz električnu energiju”, rekao je ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić.
I dok pojedine evropske zemlje pokušavaju osigurati dovoljne količine zaliha energenata, u Bosni i Hercegovini situacija sa skladištenjem i zalihama dobro je poznata. Nedostatna. Tek nešto malo nafte imamo u terminalu u Živinicama, ostala skladišta su tek u fazi izgradnje.
“U funkciji je dio terminala u Živinicama cca 5.900.000 litara, u početnoj fazi je gradnja terminala u Blažuju, glavnim izvedbenim projektom planirana je izgradnja terminala u Bihaću cca 18.300.000 litara, planirana je i izgradnja terminala u Mostaru, kao i druga faza izgradnje terminala u Živinicama cca 27.000.000 litara”, naveo je predsjednik Uprave Terminala Federacije BiH Hermedin Zornić.
Prijetnje Rusije obustavom gasa Evropi mogle bi, kako kažu ekonomisti, dovesti ne samo do poskupljenja, već i do nestašice plina i toga se treba plašiti.
“Azerbejdžanski i Turski tok i gore preko Norveške, oni ne mogu snabdjeti potrebe Evrope u toku zime, a mi znamo da se u Sarajevu i u pojedinim drugim gradovima veliki broj stanovnika grije na plin, tako da to može biti veliki problem, ne samo velike cijene nego i nestašica”, upozorava profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Muharem Karamujić.
“Električna energija, dakle, neće doći do rasta cijene iste, barem ove godine, ali moguće poslije izbora i naredne godine da se očekuje rast cijene i za fizička i pravna lica, Također imamo rekordno visoke cijene peleta, uglja, tih alternativnih energenata koje koriste građani i sada imamo na tržištu evidentiranu nestašicu istih, vjerovatno kako se približava zima, da će ta nestašica biti dodatno naglašena”, smatra ekonomista Admir Čavalić.
Osim visokih cijena peleta i ostalih alternativnih goriva, ništa nije bolja situacija sa cijenama osnovnih životnih namirnica. Iako su cijene hrane u svijetu osjetno pale u julu, to nije slučaj i u Bosni i Hercegovini. Cijene su i dalje poprilično visoke, a džepovi nikad tanji. O robnim rezervama da ne govorimo.
1. U 1 dl toplog mlijeka staviti kašiku šećera i kvasac, promiješati i ostaviti na toplome da se zapjeni.
2. U posudu staviti brašno pomiješano sa solju, ulje, ostalo mlijeko i dodati smjesu s kvascem. Zamijesiti tijesto i ostaviti na toplome da se digne.
3. Od tijesta praviti oblike po želji, slagati u lim na pek papir. Ostaviti pola sata, zatim premazati jajetom i uljem te posuti sezamom. Peći na 200 C.
4. Kad se peciva zarumene, izvaditi ih iz pećnice i još jednom premazati uljem.
Nakon prvotnog šoka zbog nestašice, a zatim višestrukog rasta cijena ulja i brašna, tržište u Njemačkoj se stabiliziralo, piše Večernji list.
Police u trgovinama su napunjene, a cijene vraćene na one od prije početka ukrajinsko-ruskog sukoba.
Dakle, Nijemci, prema istraživanjima tržišta i pisanjima tamošnjih medija u svojim trgovinama kilogram brašna ne plaćaju ni marku, točnije svega 0,90 KM, a litru ulja 3,60 KM.
Dva kilograma pilećih bataka u ovoj zemlji koštaju oko 10 KM, čokolada Milka od 300 grama četiri KM, dvije litre gaziranog soka 2 KM, maslac 4,50 KM.
Potpuno drugačija slika
Pakiranje od 18 jaja prve klase Nijemci će platiti sedam KM, a veliko pakiranje deterdženta za pranje rublja, dovoljno za 130 pranja, svega 40 KM.
Pakiranje od osam sladoleda u ovoj zemlji stoji nešto više od 3 KM, kilogram paniranih pilećih odrezaka 12 KM, dok je kilogram kobasica oko 11 KM. Veliko pakiranje pudinga Monte od 400 grama Nijemci, prema izjavama, trenutačno mogu kupiti za svega tri KM, a u BiH se za taj novac može kupiti tek 150 grama ovog djeci omiljenog deserta.
U trgovinama u BiH potpuno je drugačija slika. Uz ionako loš standard, svakodnevni rast cijena sve veći broj stanovnika ove zemlje gura u siromaštvo i neimaštinu. Kupuje se samo ono najosnovnije, a neke kategorije društva, poput umirovljenika, primorane su kupovati samo na komad.
Naime, kilogram brašna u domaćim je trgovinama i više nego dvostruko skuplji od trgovina u Njemačkoj – ovisno o proizvođaču, ali prelazi 2 KM.
Cijena litre ulja, ovisno o proizvođaču i trgovini, kreće se od pet do 6,50 KM.
Kilogram pilećih bataka stoji i do 8 KM, a čokolada Milka od 270 grama nerijetko je u trgovinama, osim promo akcija, i do 7 KM.
Prosječne plaće
Dvije litre gaziranog soka u Njemačkoj su 2 KM, a u trgovinama u BiH 2,50 KM.
Zanimljiva je i cijena maslaca. Naime, pakiranje koje u Njemačkoj stoji 4,50 KM – u BiH je sedam KM. Pakiranje od 15 komada jaja je oko pet KM.
Jedan sladoled na štapiću u BiH stoji oko jednu KM i više, ovisno o proizvođaču, a za osam bi trebalo izdvojiti osam KM. Deterdžent za rublje za 80 pranja u trgovinama u BiH prodaje se po cijeni od 30 KM.
Iz navedenog je vidljivo kako na samo pet namirnica Nijemac, u odnosu na stanovnika BiH, može napraviti značajnu uštedu prilikom samo jedne kupnje. A o dugoročnoj uštedi na ovakvim cijenama suvišno je i govoriti.
Prema ovim izračunima za kilogram brašna, litru ulja, 250 grama maslaca, jednu čokoladu i kilogram bataka Nijemac treba izdvojiti 18 KM, dok, s druge strane, stanovnik BiH te namirnice ne može kupiti (prema cijenama određenih artikala i proizvođača) bez 28,65 KM.
Prednjači prema dolje Usporedbe radi, prosječna plaća u Njemačkoj je 3.427 eura, dok je u BiH malo viša od 500 eura.
Lejla Kasum
