Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Objavljeno ko će imati status ugroženog kupca i status zaštićenog kupca struje u FBiH

    Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine je objasnilo šta će značiti uvođenje dvije nove kategorije kupaca struje, a to su ugroženi kupci i zaštićeni kupci.

    Napomenuli su da se ove kategorije kupaca uvode novim Zakonom o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti. Sticanjem statusa ugroženog kupca, socijalno ugrožene kategorije moći će ostvariti pravo na subvenciju dijela računa za električnu energiju. S druge strane, zaštićeni kupci predstavljaju kategoriju kupaca koji ne mogu biti isključeni sa mreže ukoliko bi im to ugrozilo zdravlje.

    Na ovaj način, kako su saopćili iz Ministarstva, najosjetljivije kategorije građana će dobiti novi mehanizam zaštite svojih prava.

    Kako su naveli, FBiH do sada nije imala jedinstven i sveobuhvatan sistem strateškog planiranja u sektoru energije. Izrada strateških dokumenata i planiranje razvoja do sada su bili propisani u više različitih zakona, čime se nije osiguravalo cjelovito sagledavanje ukupne energetske politike.

    “Visok nivo kompleksnosti sistema strateškog planiranja u sektoru energije uzrokovao je probleme sa realizacijom u praksi, kako u pogledu same izrade velikog broja dokumenata, tako i u pogledu osiguranja provedbe i praćenja njihove realizacije. Novim Zakonom se uvodi novi sistem strateškog planiranja i njegove provedbe u praksi čime se osiguravaju bolje mogućnosti za sagledavanje razvoja i provedbu ciljeva sektora na koherentan i cjelovit način”, dodaju.

    Infografika: Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH
    Infografika: Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH

    Zakonom se donose, kako su konstatovali, značajna unapređenja zakonskog okvira kojim se uređuje rad Regulatorne komisije za energiju u FBiH. Regulatorna komisija je jedna od ključnih institucija u energetskom sektoru čiji je zadatak da štiti kupce, ali i energetske subjekte te doprinosi stabilnim uslovima poslovanja.

    Jedan od glavnih ciljeva regulacije djelatnosti jeste da se otvaranjem energetskog tržišta i jačanjem konkurencije zaštite kupci, utvrđivanjem potrebne kvalitete usluga, uz prihvatljive troškove te da se osiguraju uslovi za privlačenje kapitala u energetski sektor.

    Novim zakonom se, kako su saopćili iz resornog ministarstva, značajno unapređuje pravni okvir za rad i funkcionisanje regulatorne komisije, a čime će se u konačnici poboljšati zaštita građana.

    Izrada ovog zakona rezultat je zajedničkog rada Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, domaćih i međunarodnih institucija i eksperata koji su djelovali uz tehničku podršku projekta Vlade Sjedinjenih Američkih Država USAID Asistencija energetskom sektoru BiH (USAID EPA).

    Izvor: Klix

  • Koliko koštaju jahte Bosanaca i Hercegovaca na crnogorskom Jadranu ?

    Nakon što je FORBES BiH objavio spisak bosanskohercegovačkih vlasnika jahti u Crnoj Gori, odlučili smo da istražimo tržište luksuznih plovila.

    Iako ne možemo sa sigurnošću tvrditi koliko su tačno ovi vlasnici platili svoje jahte, uvidom u trenutno dostupne cijene na stranicama specijalizovanim za prodaju jahti, možemo dobiti uvid u opseg finansijskih ulaganja u ove prestižne simbole bogatstva i luksuza.

    Da bismo dobili jasniju sliku o ovom luksuznom tržištu, započet ćemo naš pregled spiskom jahti počevši od najluksuznijih opcija. Ovaj pristup nam omogućava da istražimo spektar dostupnih jahti, pružajući uvid u to šta se može očekivati u različitim cjenovnim kategorijama.

    Od 58.000 do 4.000.000 maraka

    U svijetu luksuznih plovila, cijene variraju u zavisnosti od godišta, brenda i opreme. U ‘super teškoj’ kategoriji nalazimo jahte Emira Granova i Fahrudina Radončića. Granov je vlasnik jahte Fim 340 Regina, izgrađene 2023. godine, čija je trenutna cijena oko 882 hiljade KM, dok impresivna Sunseeker 80 iz 2010. godine, koju posjeduje Radončić, dostiže cijenu od tri do četiri miliona KM, prema specijalizovanim stranicama za prodaju luksuznih jahti.Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo, cijena po kojoj je Radončić kupio jahtu u oktobru 2020. godine je 3.030.250 KM. Radončić je prethodnu jahtu Princess 62, proizvedenu 2018. godine prodao u septembru 2020. godine za 3.584.000 KM.

    Među najskupljim modelima također se ističu Karnic SL 800 iz 2003. godine Gorana Stanivukovića, čija se trenutna tržišna vrijednost procjenjuje na oko 317 hiljada KM, i Princess 50 iz 2004. godine, koju posjeduje Maja Radanović, s tržišnom cijenom od 605 hiljada KM.

    Vektor Adria 1002 iz 2007. godine, u vlasništvu Dragana Aćimovića, i Cayman 30 Fly Bridge iz 1997., kojeg posjeduje Aleksandar Milaković, imaju sličnu tržišnu vrijednost – prva je procijenjena na oko 133 hiljade KM, dok druga stoji nešto manje, oko 120 hiljada KM.

    U srednjem segmentu tržišta, Airon 325 iz 2001. godine, koja pripada Milanu Stanišiću, vrednuje se malo ispod 155 hiljada KM, dok se Beneteau Oceanis 34 iz 2013. godine, u vlasništvu Mladena Dragičevića, cijeni oko 166 hiljada KM.

    S druge strane, Crownline 255 CCR, izgrađena 2008. godine, koja je u vlasništvu Bojana Predojevića iz BiH, trenutno se na tržištu procjenjuje na malo više od 58 hiljada KM.

    Izvor: Forbes/N1

  • Iduće godine počinje izgradnja mosta između BiH i Crne Gore na Šćepan polju

    Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto najavio je da će BiH i Crna Gora iduće godine započeti izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Tare na lokalitetu Šćepan polja.

    Nakon sastanka s ministrom prometa i pomorstva Crne Gore Filipom Radulovićem, Forto je naveo da je BiH spremna da podrži i crnogorsku inicijativu o Jadransko-jonskoj autocesti, kao i izgradnju ceste iz CG u BiH preko Pljevlja prema Čajniču i Goraždu.

    “Nastavit ćemo saradnju i već sljedeće sedmice u Skoplju nastavljamo radne sastanke s Evropskom komisijom, nakon čega slijedi i uzvratna posjeta Podgorici”, rekao je Forto.

    Radulović je istakao da će izgradnja mosta na Tari riješiti višedecenijski problem infrastrukture na tom području i dodao da bi izgradnja Jadransko-jonske autoceste doprinijela većem ekonomskom rastu u BiH i Crnoj Gori.

    Pojasnio je da bi brza cesta od Pljevlja prema Goraždu otvorila put od Sarajeva do autocete Bar – Boljare, te zahvalio ministru Forti na korektnoj saradnji i pozvao ga u službenu posjetu Crnoj Gori.

    Šef Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Kristofer Šeldon najavio je da će ta institucija, zajedno s Evropskom bankom za obnovu i razvoj, finansijski podržati infrastrukturno povezivanje dviju zemalja.

    Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU ambasador Johan Zatler istakao je da će i Unija podržati povezivanje dviju zemalja za čim postoji velika potreba zbog lošeg stanja postojeće infrastrukture.

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović pozdravio je usaglašene projekte i najavio podršku njihovoj realizaciji.

    Izvor: BHRT/Fena

  • Dolaze nam praznici, ali i pirotehnika: Kolike su kazne i mogu li odgovarati i roditelji?

    Dolazak novogodišnjih praznika svake godine obilježi pojačana nabavka i upotreba pirotehničkih sredstava, prije svega petardi.

    Osim što se narušava javni red i mir, odnosno uznemiravaju građani, nisu rijetki slučajevi povređivanja, posebno kod djece i mladih, koji ujedno i najčešće koriste pirotehniku.

    Ne trebamo zaboraviti ni na još jedan bitan faktor – ugrožavaju se i životinje.

    Uoči dočeka prošle Nove godine gradovi širom Europe donijeli su odluku o zabrani vatrometa zbog negativnih posljedica, upravo po životinje i okoliš.

    Grad Sarajevo će se od ove godine pridružiti gradovima koji neće imati organizovan novogodišnji vatromet. Nažalost, to ne znači da pojedinci neće koristiti pirotehniku, uključujući i vatromete.

    Kazne od 300 do 900 KM

    Ova problematika, kada govorimo o glavnom gradu Bosne i Hercegovine, primarno je uređena Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    “Zakonom o prekršajima protiv javnog i red i mira predviđena je kazna u iznosu od 300 KM do 900 KM, za prekršaj protiv osobe koja na javnom mjestu posjeduje, pali, ustupa, prodaje ili kupuje petarde i druga pirotehnička sredstva bez odobrenja nadležnog organa”, kaže na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba Mersiha Novalić, portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS).

    Petarde / Ilustracija

    Prema riječima naše sagovornice, članom 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira predviđeno je da se bakljade, vatrometi i slične priredbe mogu priređivati, a pirotehnička sredstva na javnim mjestima mogu koristiti, u skladu sa odredbama ovog, ali i drugih zakona. Drugim riječima, u strogo kontrolisanim uvjetima.

    “Priređivanje takve priredbe mora se prijaviti nadležnoj policijskoj upravi na čijem području se priredba namjerava održati, najkasnije u roku od 72 sata prije njenog održavanja. U toj se prijavi, između ostalog, mora navesti mjesto, vrijeme i svrha održavanja priredbe, količina pirotehničkih sredstava koja se namjerava upotrijebiti, podaci o stručnom licu koje će rukovati pirotehničkim sredstvima, kao i mjere osiguranja koje će se preduzeti.

    Ovdje se u prvom redu misli na prisustvo vatrogasnih i medicinskih timova. Priređivač je onda dužan sprovesti mjere osiguranja koje mu u rješenju odredi policijska uprava. Također, policijska uprava može zabraniti održavanje priredbe, ako to zahtjevaju razlozi javne sigurnosti. U tom slučaju policijska uprava donosi rješenje o zabrani i dostavlja ga priređivaču najkasnije 24 sata prije održavanja priredbe”, decidna je portparolka Novalić.

    Petarde / Ilustracija

    Nije nikakva tajna da u nekim slučajevima odrasle i punoljetne osobe snabdijevaju djecu sa pirotehnikom. Pa i roditelji. Međutim, niko nije amnestiran od ogovornosti.

    Porparolka MUP-a KS naglašava da je skladu sa istim Zakonom regulisano da će roditelj, usvojitelj, odnosno staratelj maloljetnika koji je učinio prekršaj protiv javnog reda i mira također snositi posljedice.

    “Ako je izvršenje prekršaja posljedica njegovog propuštanja dužnog staranja o maloljetniku, a u mogućnosti da je takav nadzor vrši, kaznit će se novčanom kaznom od 400 do 1.200 KM”, kaže Novalić.

    Teške povrede i trajni invaliditet

    Ona je potvrdila da tokom prošle godine nije bilo povrijeđenih osoba uslijed korištenja pirotehničkih sredstava.

    “Međutim, treba podsjetiti da povrede uslijed korištenja pirotehničkih sredstava nisu nimalo bezazlene, da je moguće zadobiti teške opekotine, teško oštećenje sluha i vida, kao i povrede prstiju i cijele šake, koje mogu rezultirati trajnim invaliditetom”, upozorava Mersiha Novalić.

    Naša sagovornica za portal Radiosarajevo.ba otkriva da će MUP KS od 15. decembra 2023. do 15. januara 2024. godine preduzeti pojačane planske mjere i radnje u vezi ove problematike.

    “Također, kao i prethodnih godina, prema iskazanoj potrebi bit će ostvarena saradnja sa Kantonalnom upravom za inspekcijske poslove”, otkriva portparolka Novalić i na kraju dodaje:

    Apel građanima i građankama

    “Apelujemo na sve građane i građanke, a posebno roditelje djece i maloljetnika, da poduzmu sve što je u njihovoj mogućnosti da ne dozvole, odnosno ne omogućavaju djeci korištenje pirotehničkih sredstava, a sve u cilju spriječavanja povrijeđivanja koje može biti ozbiljno i sa trajnim posljedicama. Također, bilo bi odgovorno od svih nas da iskažemo primjeren nivo svijesti u pogledu utjecaja pirotehnike, kako na ljude, tako i na životinje. Svi imaju pravo na mir – bebe, djeca, stariji, bolesni… Osjetljive kategorije našeg društva, sugrađani sa različitim zdravstevnim problemima, koje zvučni i svjetlosni efekti pirotehničkih sredstava posebno uznemiravaju.

    Pirotehnika

    Kod životinja iznenadni zvukovi izazivaju veliki stres i strah. Sve ovo je, u najmanju ruku, razlog da se ne koriste pirotehnička sredstva, da se svaka zloupotreba prijavi, a za nju je svakako propisana kazna. Svi trebamo pokazati primjeren nivo svijesti i odgovornosti da svoje okruženje učinimo sigurnijim i prijatnijim mjestom za život i da praznike proslavljamo na način koji ne ugrožava ničije fizičko, mentalno i emocijalno zdravlje te ne krši zakon”, zaključila je Mersiha Novalić za portal Radiosarajevo.ba.

    Radiosarajevo.ba

  • Ljekari upozoravaju: Ovo su sada dva najčešća simptoma COVID-19, obratite pažnju na njih

    Na početku pandemije COVID-19 činilo se da se simptomi na koje treba obratiti pažnju neprestano mijenjaju i bilo ih lako zamijeniti s drugim respiratornim bolestima.

    Grlobolja i začepljen nos

    Čak i sada, iako mnogo bolje razumijemo znakove upozorenja, ne postoje dva ista slučaja COVID-19 i simptomi mogu varirati od blagih do vrlo teških. Ipak, među novim slučajevima, ljekari kažu da se stalno prijavljuju dva simptoma.

    Ovo su dva simptoma na koje morate obratiti pažnju.

    Govoreći za Today.com, dr. Vilijam Šafner (William Schaffner), profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Vanderbilt, upozorio je da je novi soj koronavirusa vrlo zarazan. Podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazuju da je od 25. novembra soj HV.1 činio 31,7 posto američkih infekcija COVID-19.

    Imajući to na umu – i s obzirom na blagdanska okupljanja pred nama – htjet ćete biti dodatno sigurni da poznajete simptome na koje biste trebali obratiti pažnju, piše Best Life.

    Kao što je Djevid Kutler (David Cutler), certificirani ljekar porodične medicine u Zdravstvenom centru ”Providence Saint John” u Santa Moniki u Kaliforniji, rekao za Parade, morate biti oprezni s grloboljom i začepljenim nosom, koji su trenutno dva najčešća simptoma COVID-19.

    Ono što čini stvari kompliciranijim je to što su to isti simptomi koje bismo povezali s običnom prehladom ili gripom, što može otežati dijagnozu, osim ako se ne podvrgnete testiranju.

    Linda Jansej (Yancey), specijalistkinja za zarazne bolesti, kaže: “Nažalost, simptomi CIVID-19 počinju nalikovati onima kod većine drugih infekcija gornjeg dišnog trakta. Gotovo svi imaju začepljen nos, kašalj i grlobolju.

    Prema Šafneru, možda ćete moći razlikovati COVID od drugih virusa zahvaljujući obrascu po kojem se razvija bolest.

    -Trenutno se COVID najprije manifestira upalom grla, nakon čega slijedi začepljenost nosa, curenje iz nosa i osjećaj iscrpljenosti s umorom i bolovima u mišićima – rekao je za Parade.

    Šafner je primijetio da ovo ipak nije univerzalni obrazac i da se kod nekih pacijenata svi ovi simptomi mogu pojaviti odjednom. Ako imate COVID, možete očekivati da ćete se osjećati iscrpljeno oko pet do sedam dana, rekao je, a ako imate neugodan “suhi, oštri kašalj”, to bi moglo trajati dvije sedmice ili više.

    Kašalj i gubitak okusa

    Ovo nije prvi put da čujemo za progresiju simptoma. Još u septembru ljekari su identificirali sličan obrazac, primijetivši da COVID sada primarno utječe na gornje dišne puteve, počinje upalom grla i onda prelazi u začepljenje.

    Ostali simptomi sada su rjeđi.

    Također u septembru, ljekari su primijetili da nisu primali toliko izvještaja o suhom kašlju ili gubitku okusa i mirisa — dva vodeća simptoma tokom ranih dana COVID.

  • Hoće li nova godina BiH donijeti kvalitetnije, u Evropi, priznato obrazovanje?

    Stručnjaci Evropskog udruženja za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju u posjeti su Bosni i Hercegovini. Sve se dešava prvi put nakon što su odbili dati našoj zemlji pozitivnu ocjenu za punopravno članstvo. Raniji razlog, između ostalog, bilo je i miješanje politike u obrazovanje. Hoće li nova godina državi donijeti i kvalitetnije, u Evropi, priznato obrazovanje?

    Prodaja diploma, završavanje fakulteta za par dana, kupovina ispita… Sve su ovo evidentirane pojave u obrazovanju širom BIH. Dekani, rektori, profesori privatnih fakulteta hapšeni su u akcijama SIPA-e i državnog tužilaštva. Nakon velike akcije “Klaster” proces akreditacije nekoliko privatnih fakulteta bio je obustavljen.

    “Nakon njihovih žalbi i pribavljanja dodatnih informacija od Tužilaštva BiH, postupci su nastavljeni, neki su još u toku, a neki su okončani. Pribavili smo informacije od naše prosvjetne inspekcije u pogledu kontrola koje su izvršene nakon tih dešavanja”, kaže Biljana Vojvodić, direktorka Agencije za visoko obrazovanje Republike Srpske.

    Čelni ljudi Evropske asocijacije za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju stigli su u Banjaluku, no nisu se do detalja upoznali sa akcijama protiv suzbijanja trgovine-diplomama. Predsjedavajući ENQA-e Douglas Blackstock smatra da je akademski integritet generalno problem u cijelom svijetu.

    “Kao Asocijacija trudimo se da se borimo protiv varanja i lažnih diploma, te kvalifikacija na svjetskom nivou. Ovo je nešto sa čim se svaka zemlja bori i ne može se sama raditi na tom pitanju”, navodi Blackstock.

    Među 47 zemalja članica od Islanda do Kazakstana i dalje nema Bosne i Hercegovine. Ona mora pratiti evropske standarde i smjernice, ukoliko želi biti punopravna članica ENQA-e. Najavljuje se i eksterno vrednovanje kvaliteta od nezavisnog međunarodnog tijela.

    “Tu se prije svega potvrđuje da je sama agencija nezavisna, nezavisna u svom radu, nezavisna od uplitanja organa vlasti, nezavisna od uplitanja različih univerziteta”, tvrdi Blackstock.

    Harmonizacija propisa u oblasti visokog obrazovanja mogla bi biti osnovi preduslov za članstvo u ENQA-i do 2025. godine. Desetine ministarstava i tijela, ili preko 20 ustanova za priznavanje inostranih kvalifikacija, preobiman su aparat sa kojim EU ne želi komunicirati.

    “Znate da je obrazobni sistem u BIH veoma složen, da imamo 12 obrazovnih nadležnih vlasti, da imamo agenciju koja koordinira, u tom smislu je potrebno da se u najmanju ruku harmonizuje prostor BIH u oblasti visokog obrazovanja”, poručuje Enes Hašić, direktor HEA.

    Umjesto pridruženog, punopravno članstvo u ENQA-i značilo bi automatsko priznavanje bh. diploma u Evropi i šire, kaže resorna ministruica.

    “Što bi značilo da naši studenti, akademsko osoblje, diplomci, mogli da se slobodno kreću u evropskom obrazovnom prostoru bez obzira da li žele učiti, studirati istraživati, ili čak se zapošljavati”, kaže Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

    Evaluatori iz Evrope pohvalili su napredak i agencije na nivou Republike Srpske, ali i i državne agencije HEA. Od pohvala neće mnogo imati oni domaći studenti ili pak radnici čije diplome je osporila susjedna Hrvatska.

    Program N1 

  • U nedjelju utakmica MNK “Radnik 2022” protiv ekipe MNK “Žepče”

    Ovog vikenda MNK “Radnik 2022” bit će domaćin 6.kolu, te nakon ubjedljive pobjede gostujući u Fojnici, pokušati pobjedom obradovati i domaću publiku.

    Prema objavljenom rasporedu takmičenja na zvaničnoj stranici Nogometnog saveza Federacije, našim fudbalerima dolazi ekipa  MNK Žepče iz Žepča. Utakmica se igra u Sportskoj dvorani u Donjem Vakufu u nedjelju, 10. decembra od 18 sati.

    Inače, nakon odigranih 5. kola gostujuća ekipa iz Žepča je na trećem mjestu, dok je naša ekipa MNK “Radnik 2022” šesta na tabeli.

    Iz “MNK Radnik 2022”  pozivaju navijače i sve ljubitelje malog nogometa da u nedjelju podrže našu ekipu.

  • Mirza Delibašić: 22. godišnjica smrti najboljeg bh. sportiste svih vremena

    Na današnji dan 2001. godine, preminuo je Mirza Delibašić, najbolji bosanskohercegovački košarkaš, ali i sportista svih vremena. Popularni Kinđe, kako su ga Sarajlije zvale odmilja, uvršten je i među 50 osoba koje su najviše doprinijele Euroligi.

    Delibašić je počeo prvo trenirati fudbal u malom klubu Polet, u njegovoj rodnoj Tuzli. Nakon fudbala okrenuo se tenisu, te četiri godine trenirao u Teniskom klubu “Sloboda” koji je u to vrijeme bio među najbolje organiziranim u cijeloj Jugoslaviji. U svojoj 14. godini, 1968., Mirza je postao pionirski prvak Bosne i Hercegovine u tenisu, ali se opredijelio za košarku, te iste godine postao član košarkaškog kluba Sloboda iz Tuzle. U ovom klubu ostao je do 1972., kada je prešao u KK Bosna.

    Uspjeh za uspjehom

    Za Bosnu je odigrao 700 utakmica i postigao gotovo 14.000 koševa, bio je prvak Jugoslavije i Evrope te osvojio Kup Jugoslavije u košarci. Također, s ekipom Bosne bio je i viceprvak svijeta, osvojivši drugo mjesto na klupskom prvenstvu svijeta, Interkontinentalnom kupu odigranom 1979. u Brazilu. Nakon Bosne Kinđe je igrao za Real Madrid kao prvi “neamerički” strani košarkaš kojeg je kupio Real, ali se, 1983. godine, usljed izljeva krvi u mozak, morao penzionisati.

    S reprezentacijom Jugoslavije, za koju je ubilježio 176 utakmica i postigao 1.759 poena, bio je prvak Balkana, Evrope, svijeta i olimpijski pobjednik.

    Bio je prvi selektor košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine. Na Evropskom prvenstvu 1993. u Njemačkoj pod njegovim vodstvom reprezentacija Bosne i Hercegovine osvojila je osmo mjesto. Godine 1995., podnio je ostavku na mjesto selektora, te postao direktor KK Bosna iz Sarajeva, ostavši na tom mjestu do smrti.

    Brojne nagrade

    Delibašić je dobitnik je mnogih sportskih i društvenih priznanja: 1980. izabran je za najboljeg košarkaša u Jugoslaviji; četiri puta biran je za najboljega sportistu Bosne i Hercegovine, a pet puta za najboljeg sportistu grada Sarajeva; 2000. je izabran za najboljeg sportistu svih vremena u Bosni i Hercegovini.

    Sportska dvorana na sarajevskoj Skenderiji danas nosi naziv “Dvorana Mirza Delibašić”, a na platou ispred dvorane, 1. juna 2022. godine, podignut je spomenik – statua Mirze Delibašića koju je napravio vajar Adis Lukač. U spomen na našeg slavnog sportskog velikana od 2005. igra se i međunarodni košarkaški turnir “Memorijal Mirza Delibašić”.

    avaz.ba

  • Šta znače nove aviolinije za turizam BiH?

    Od aprila aviokompanija Ryanair nudi jeftine letove iz Sarajeva prema sljedećim evropskim gradovima: Milano, Brisel, Geteborg, Memmingen i London.

    Mjere koje trenutno implementira Vlada Kantona Sarajevo u oblasti turizma, kao grane privrede, mogu unaprijediti i uticati na ekonomski rast u Bosni i Hercegovini. Kroz subvencije za tri aviokompanije Ryanair, Wizz Air i SunExpress, Vlada KS pokušava stimulisati ekonomski rast zemlje, privući veći broj turista, a i približiti Bosnu i Hercegovinu dijaspori, bh. građanima koji žive u inostranstvu. Direktor Međunarodnog Aerodroma (MA) Sarajevo Alan Bajić kaže da je cilj zadržati lidersku poziciju u BiH, širiti mrežu destinacija, od kojih 30 prema EU, te nastaviti infrastrukturnu izgradnju.

    “Ovo je jedan od onih dana kada objavljujemo dobre vijesti i mijenjamo gradove. Oduševljeni smo što možemo danas da najavimo pet novih ruta i 200 hiljada putnika godišnje i to je samo početak našeg putovanja. Predugo je Sarajevo bilo pod opasadom skupih aviokompanija, to se danas mijenja. Od aprila kreću novi letovi”.
    Jason McGuinness, predstavnik Ryanaira.

    Ekonomski cunami, kako nazivaju stručnjaci period tokom i nakon epidemije korone, imao je za posljedicu rast nezaposlenosti, zatvaranje mnogih kompanija, kao i pad BDP-a na globalnom i nacionalnom nivou. A jedna od najpogođenijih grana privrede, u Bosni i Hercegovini, je turizam, koji se sistemom subvencija pokušava oporaviti. Na globalnom nivou brojne aviokompanije i aerodromi otpuštali su osoblje, koji su se u velikoj većini, trajno prekvalifikovali. Kao posljedicu, danas aviokompanije i aerodromi imaju hronični nedostatak kvalifikovanog osoblja.

    Aerodromi u BiH – nedostatak koordinacije, strategije i saradnje

    Komplikovana politička struktura BiH utiče i na upravljanje aerodromima u državi. Različiti nivoi vlasti upravljaju na različite načine. A osjeti se i nedostatak krovne institucije, koja bi koordinirala i strateški pristupala unaprijeđenju poslovanja.

    Međunarodni aerodrom Sarajevo

    Tako naprimjer entitet Federacija BiH upravlja MA Sarajevo, Tuzlanski kanton aerodromom u Tuzli, Grad Mostar aerodromom u Mostaru, i entitet Republika Srpska aerodromom Banja Luka. A prinose i koristi od turizma, i poslovanja ovih javnih preduzeća, imali bi svi građani Bosne i Hercegovine, kao i cjelokupna ekonomija zemlje.

    Zašto BiH nema nacionalnu aviokompaniju?

    Avion ATR 72-212 B&H Airlinesa

    Nacionalna aviokompanija AirBosnia osnovana 1994. godine. Zbog finansijske neodrživosti poslovanja i ogromnih dugovanja prekinula je operacije 2003. godine. Nakon toga, odlukom Vijeća ministara BiH ponovo je osnovana kompanija pod imenom B&H Airlines 2004. godine, a godinu dana nakon toga je krenula sa operacijama. Međutim, deceniju kasnije trajno je prestala sa radom.

    Često se u medijima spominje i kompanija Fly Bosnia, koja je bila privatna, a ne nacionalna aviokompanija. FlyBosnia bila je u vlasništvu poduzetnika Al Shiddija, koji je investirao u Sarajevo City Centar i SwissHotel, u okviru shopping kompleksa u centru Sarajeva. Imali su za cilj da povežu BiH sa zemljama arapskog zaljeva, a onda i sa drugim destinacijama, međutim neuspješno.

    Glavni razlog zbog kojeg Bosna i Hercegovina nema avio kompaniju je u tome što ima ogroman administrativni aparat, a premalo generatora ekonomije, koji mogu servisirati i puniti budžete javnih institucija. A od privrednog sektora se očekuje da trebaju ne samo servisirati budžete, već i pokrenuti ekonomiju, i stimulisati rast BDP, i ostalih ekonomskih pokazatelja. Dakle, BiH nema dovoljno velik budžet da bi mogla investirati u razvoj i održivost jedne nacionalne aviokompanije. Međutim, možda postoji bolje rješenje?

    Pozitivan primjer iz regije – Sjeverna Makedonija

    Umjesto ulaganja u nacionalnu aviokompaniju, vlada ove zemlje odlučila je uložiti u liberalizaciju vazduhoplovstva. Primarno su dali subvencije aviokompanijama i turoperatorima (u inostranstvu), da nude Sjevernu Makedoniju kao destinaciju. Otvorili su se prema svim međunarodnim avio kompanijama, posebno niskobudžetnim, kako bi privukle što veći broj turista.

    Posjedovanje nacionalne aviokompanije predstavlja i prestiž u međudržavnim odnosima, međutim, tržište avio prevoza je visoko konkuretno i zahtijeva ogromne investicije, a profitabilnost te investicije za male države je upitna. Po uzoru na nekadašnju Jugoslaviju, zašto ne bi lideri država Zapadnog Balkana razmislili o kreiranju zajedničke avio kompanije, ili potpunoj liberalizaciji tržišta poput Sjeverne Makedonije?

    Izvor: Gana Forić ForbesBIH

  • Tokom proteklog dana na putevima SBK dogodilo se 6 saobraćajnih nezgoda

    Tokom protekla 24 sata na području Srednjobosanskog kantona prijavljena su 4 krivična djela.

    JAVNI RED I MIR

    Nije bilo evidentiranih slučajeva narušavanja javnog reda i mira.

     

    SIGURNOST  SAOBRAĆAJA

    Evidentirano je 6 saobraćajnih nezgoda u kojima nije bilo povrijeđenih osoba.

    Zbog različitih prekršaja iz oblasti saobraćaja uručen je ukupno 561 prekršajni nalog, od kojih je 426 naloga uručeno zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.

     

    Iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ili bez položenog vozačkog ispita isključeno 8 vozača,od kojih su 2 vozača zadržana u policijskim stanicama do otriježnjenja zbog prisustva alkohola u organizmu preko 1,5 promila.