Category: Vijesti

Speleološko društvo “Mijatovi dvori” iz Tomislavgrada, a koje čine i speleoloz iz Livna, u nedjelju su istražili jamu Čavnjača na Maljkovači u blizini sela Zvirnjača, u općini Kupres razbivši istodobno mit i legendu u njezinom povjesnom značaju.

Naime, prema usmenom predanju, u ovu jamu upale su čobanice s ovog područja u prošlom stoljeću i izašle u Ramskom jezeru te da je ubacivana boja koja je podzemnim tokom izašla u tom istom jezeru kao i da su iz jame izlazile vile i vilenjaci.

Prilačalo se također da su za vrijeme Drugog svjetskog rata u jami svoje živote skončali i neki od lokalnih mještana.

Sve to je zanimalo i većinu mještana Zvirnjače pa su jednom prilikom spustili kameru sa rasvjetom na konopu dugom 100 metara, a da nisu uspjeli dotaknuti dno.

Ekipa Speleološkog društva “Mijatovi Dvori” se spustila na dno jame Čavnjače na dubinu od preko 100 metara, ali ništa nisu pronašli.

Po izlasku iz jame, speleologe je dočekalo desetak lokalnih mještana željnih rezultata istraživanja.

Iako su bili malo razočarani, jer u jami nije pronađeno baš ništa, druženje je nastavljeno u ugodnoj atmosferi u selu jer su ipak mještani na kraju saznali što se kriju, odnosno ne krije u jami.

“Istraživanje jame obavila je ekipa petorice speleologa koja je izradila speleološki nacrt prema kojem je dubina jame 110 metara, jednostavne morfološke (bunaraste) građe sa zemljanim dnom. Uz to su prikupljene i neke zanimljive ‘bube’”, kazali su iz Društva “Mijatovi dvori”.

bhrt

Proizvođači malina na području Unsko-sanskog kantona nezadovoljni su cijenom koju im nude ovdašnji otkupljivači, a koja se kreće od pet do šest maraka po jednom kilogramu.

Prema riječima Emira Mahmutovića, predsjednika Udruženja proizvođača jagodičastog voća USK, to je mnogo manje u odnosu na cijenu koja im je prvobitno ponuđena, a iznosila je 10 maraka po kilogramu.

“Ranije je dogovorena ova cijena i dogovor je bio da otkupna cijena prati onu u Srbiji. Međutim, oni su uzeli malinu, a sada nas uslovljavaju i nude mnogo manju cijenu nego što je u Srbiji. To je za nas neprihvatljivo, jer su troškovi proizvodnje višestruko povećani i ova cijena nije isplativa”, kaže Mahmutović.

Dodaje kako su dugotrajne suše značajno umanjile prinose, a procjene su kako će biti proizvedeno oko 30 posto manje u odnosu na planirano. “Prave kiše nije bilo oko dva mjeseca, a tačne gubitke ćemo procijeniti kasnije, jer nam predstoji još branje polke, koja kasnije dospijeva. Otkupljivači, odgovorno tvrdim, sve uspiju plasirati na tržištu po dobroj cijeni, a žele sada ekstraprofit preko naših leđa”, navodi Mahmutović.

On se nada kako će otkupljivači promijeniti svoj stav, a ukoliko se to ne dogodi, najavljuje kako će se svim sredstvima boriti za svoja prava.

Inače, proizvodnja malina na području Unsko-sanskog kantona doživljava posljednjih godina revitalizaciju, pa se ponovo obnavljaju malinjaci uništeni u proteklih nekoliko godina. Ono što je pozitivno jeste da je i ova kultura uvrrštena u sistem poticaja na području Unsko-sanskog kantona, pa proizvođači mogu očekivati pomoć i sa te strane.

Na području USK prije nekoliko godina, za vrijeme ekspanzije ove kulture, bilo je više od dvadeset hektara pod malinama, dok su sada procjene da se proizvodnja odvija na oko desetak hektara.

nezavisne

Brojne reakcije su uslijedile na izjavu bosanskohercegovačkog glumca Enisa Bešlagića da su se Bosanci i Hercegovci međusobno ubijali, a što je poručio ispred zgrade OHR-a u Sarajevu gdje je snimio video reagujući na ljutnju i buran odgovor visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.

Naime, Schmidt je u Goraždu vidno iznerviran i u izdanju u kojem smo ga rijetko mogli viđati poručio da su za trenutnu situaciju odgovorni političari koji se ne žele dogovoriti te da je “sve to smeće”.

Bešlagić se, zatim, u videu prije svega osvrnuo na Schmidtovu platu navodeći da je “smiješno da neko pukne (izgubi živce) s tolikom platom”.

“Građanin sam BiH. Obraćam se ispred vaše kancelarije gdje vi imate finu platu 25.000 eura, pa ne vidim razlog zašto ćete vi onda da reagujete, puknete i izgubite živce. Smiješno je gledati da neko iz Međunarodne zajednice sa tolikom platom pukne. Pa šta bi trebali raditi građani koji jedva preživljavaju?! U ratu ste gledali kako se ubijamo međusobno. Mogli ste zaustaviti taj rat. Nakon rata ste nam obukli tu luđačku košulju koja se zove Dejtonski mirovni sporazum i onda ste 25 godina samo dizali plate. Ništa niste radili. Čak ste nam uveli vize da ne možemo izaći iz BiH i da ne možemo se družiti”, rekao je u videu Bešlagić.

Iako je bilo onih koji su podržali njegovu poruku Schmidtu, ipak su mu mnogi zamjerili upravo zbog te konstatacije da su se “u BiH ljudi međusobno ubijali”.

To je izazvalo burne reakcije na Facebooku ispod njegovog videa ispod kojeg su mnogi korisnici osuđivali te njegove tvrdnje o karakteru rata u BiH.

Jedan od njih je napisao da se ljudi u BiH nisu međusobno ubijali već da su “postojali agresori i ljudi koji su nastojali odbraniti državu i ljudske živote”.

Ta rasprava je potakla Bešlagića da se ponovo oglasi pa je on tako u komentarima opet potvrdio to što je i prethodno rekao.

“Da, između sebe su se ubijali i pucali tada isti narod Bosanci i Hercegovci. Jedni na druge pucali i ubijali se kao i braća i najrođeniji po cijeloj BiH, pa i Krajini, tj. Velikoj Kladuši. Sve se to gledalo i navijalo za jednu, drugu ili treću stranu. A sada se trudimo ponovo sa tim bolom živjeti jedni s drugima”, napisao je Bešlagić.

“Dakle, kolega Bešlagić je došao u Sarajevo kako bi vodio dane dijaspore u Hastahani. Znači, plaćen put, dnevnica, honorar, troškovi goriva, neka mašAllah. Usput je svratio do OHR-a da poruči Schmidtu kako se ne smije nervirati jer ima visoku platu. I poručio kako smo se mi međusobno ubijali, a Schmidt nije reagovao i Schmidtovi i oni koji nisu Schmidtovi. I šta je kolega Bešlagić uopće htio da kaže? Zaista nisam shvatio”, poručio je Bajrović.

N1

Do kraja godine, Bosna i Hercegovina bi zajedno sa partnerima iz regiona trebala lansirati prvi satelit u svemir. Zvuči nestvarno, ali zahvaljujući osnivanju Svemirske asocijacije Jugoistočne Evrope čiji dio je postala i BiH, sve je izvjesnije da će se to i dogoditi.

Dio Svemirske asocijacije Jugoistočne Evrope BiH je postala zahvaljujuć timu Centra za edukaciju i robotiku, inovacije i tehnologiju iz Mostara. Uz njih, Asocijaciju čine još Komitet za razvoj svemirskog programa iz Novog Sada, Montenegro space Research iz Podgorice, Adriatic Aerospace Association iz Zagreba, te Centar za inovacije i tehnološki razvoj NAVIA iz Skoplja.

ANES HADžIOMEROVIĆ, Centar za edukaciju i robotiku, inovacije i tehnologiju (CERIT)

Tako da svi smo veoma ponosni što izdvajamo i svoje vrijeme i što imamo svi isti cilj da napredujemo i da proširimo taj svemirski program u svim zemljama regiona.

NIKOLA PERKOVIĆ, Crna Gora

Ako se podijele troškovi na nas 5, recimo Crna Gora se bavi razvojem rakete, Hrvatska komunikacijom, Srbija gorivom, mislim da je ovo idealna šansa i baš mi je drago što smo se ujedinili i može da bude ozbiljna priča od svega ovoga.

Cilj je do kraja godine lansirati zajednički satelit koji će Indija, u čast svoje 75 godišnjice nezavisnosti, pokloniti asocijaciji. Glavni cilj svih pet nevladinih organizacija je, ističu naši sagovornici, edukacija mladih.

Naši sagovornici ističu da je svemirska tehnologija kompleksna oblast koja zahtijeva određene resurse do kojih će lakše doći ako se drže zajedno. Pomoć institucija nemaju.

bhrt

Prvi radnici iz Bangladeša, njih 6 i prevodilac, stigli su u Prnjavor, u fabriku namještaja Standard koja je poznata po saradnji sa švedskom Ikeom.

Edin Dacić, vlasnik i predsjednik Upravnog odbora fabrike ne krije zadovoljstvo. Najavio je da uskoro dolaze još četiri radnika iz ove zemlje.

Također je rekao da su ovo počeci u dovođenju stranih radnika u BiH, te da će to uskoro postati nova realnost.

– Prošle godine u ovom periodu nama je u Njemačku i Austriju otišlo 10 posto zaposlenih iz proizvodnje. Još smo imali koronu, izolaciju itd, tako da nam je u jednom trenutku falilo 20 posto predviđene radne snge – ispričao je Dacić.

Računa da su zbog toga 10 do 15 posto manje proizveli nego što su mogli. Stoga su poduzeli sve da dovezu radnu snagu iz iznostranstva.

Kontakt su ostvarili preko posredničke agencije iz Srbije.

biznis.info