U nedjelju, 28.08.2022. godine u Sportskoj dvorani u Gornjem Vakufu-Uskoplju biće odigran 5. Internacionalni turnir prijateljstva 2022 u rukometu. Tradicionalni organizator turnira je MRK “Sloga” Gornji Vakuf-Uskoplje.
Na ovogodišnjem turniru, pored domaćina Sloge nastupit će i RK Velež Mostar, RK Gradačac i RK Ardiaei Dubrovnik, R Hrvatska.
Prvo izdanje turnira odigrano je 2017. godine a osvajač je bila sarajevska Bosna. Naredne godine turnir je osvojio banjalučki Borac, a godinu dana kasnije domaća Sloga. Zbog koronavirusa turnir nije igran 2020. godine, da bi prošle godine turnir ponovo osvojila domaća Sloga.
10:00 RK Ardiaei – RK Gradačac
12:00 MRK Sloga – RK Velež
14:00 Svečano otvaranje turnira i prijateljska utakmica u mini rukometu MRK Sloga – RK Velež
16:00 Utakmica za treće mjesto
18:00 FINALE
20:00 Dodjela medalja i pehara
Od početka rata u Ukrajini, 24. februara, do 21. augusta ove godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo 31.153 državljana Ukrajine, a od početka godine 32.349.
Od 24. februara do 21. augusta na ulazu u BiH evidentirano je 29. 147 državljana Rusije.
Prošle godine, u istom periodu, na ulazu u BiH registrirano je 5.850 državljana Rusije, a državljana Ukrajine 20.804, što znači da su se dolasci ruskih državljana otada povećali – ustvrdili su iz Granične policije BiH.
U BiH je od početka godine do 21. augusta evidentirano 32.349 državljana Ukrajine, dok je, u istom periodu, na ulazu u BiH, evidentirano 32.422 državljana Rusije.
– Usporedbe radi, prošle godine, u istom periodu evidentirano je 6.687 državljana Rusije i 21.236 državljana Ukrajine – izjavila je za Fenu glasnogovornica Granične policije BiH Franka Vican Bošković.
Podsjetimo da je Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti u aprilu donijelo odluku kojom se olakšava ulazak i boravak državljana Ukrajine u Bosni i Hercegovini po osnovu humanitarnih razloga uzrokovanih sigurnosnom situacijom u toj zemlji.
Građanima Ukrajine odobren je tako boravak u trajanju do šest mjeseci, s tim da privremeni boravak može biti i produžen po osnovu humanitarnih razloga.
Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine će večeras u Podgorici gostovati kod Crne Gore u prvom kolu druge faze kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
Naša selekcija je iz prve faze prenijela skor od tri pobjede i tri poraza, te joj je pobjeda u večerašnjem duelu neophodna kako bi stekla šanse za plasman na smotru najboljih košarkaških selekcija svijeta.U slučaju poraza izabranicima Adisa Bećiragića bi bio znatno otežan put do Svjetskog prvenstva, odnosno trebalo bi se desiti čudo da se plasiraju na Mundobasket.
Bećiragić, ali i milioni Bosanaca i Hercegovaca, najviše nade polažu u Jusufa Nurkića koji je glavna napadačka uzdanica naše selekcije, te će sasvim sigurno biti igrač od kojeg se očekuje da nas odvede do trijumfa u Morači koja će biti krcata do posljednjeg mjesta s obzirom da je ulaz u dvoranu besplatan.
“Mi smo zajedno sa Jusufom Nurkićem više od dvije sedmice, ali to nije dovoljno, volio bih da smo odigrali još tri, četiri utakmice. No, nije to nikakav razlog da ne igramo dobro. Crnogorci su stavili besplatan ulaz da napune dvoranu, a osim toga imaju izuzetno dobru ekipu. Imaju igrače iz NBA, iz Eurolige, imaju odličnog Amerikanca, ali mi ćemo se boriti i mislim da ćemo uspjeti u tome”, poručio je Bećiragić.
Za našu reprezentaciju, koja je u Podgoricu doputovala autobusom, večeras će igrati: Sani Čampara, Kenan Kamenjaš, Amar Gegić, Edin Atić, Aleksandar Lazić, Adin Vrabac, Emir Sulejmanović, Jusuf Nurkić, John Roberson, Džanan Musa, Miralem Halilović i Ajdin Penava.
Utakmica Crna Gora – BiH igra se večeras u dvorani Morača u 19 sati uz direktan TV prijenos na kanalu Sport Klub 1, te tekstualni prijenos na portalu Klix.ba.
Tri dana kasnije košarkaši BiH u Sarajevu dočekuju selekciju Francuske, a potom putuju u Njemačku na Evropsko prvenstvo.
Iz Porezne uprave Federacije BiH saopćeno je da su inspektori ove uprave na području Sarajevskog, Tuzlanskog, Srednjobosanskog i Zeničko-dobojskog kantona izvršili 31 kontrolu priređivača igara na sreću.
Kontrole su izvršene jučer u općinama Centar, Novi Grad, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Lukavac, Doboj Istok, Živinice, Tuzla, Kalesija i Banovići, Vitez, Fojnica, Bugojno, Travnik, Gornji Vakuf – Uskoplje, Zenica, Žepče, Visoko i Kakanj.
U izvršenim kontrolama otkrivena su dva neprijavljena radnika i 16 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.
Zbog utvrđenih nepravilnosti izdati su prekršajni nalozi sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 60.900 KM.
Iz Porezne uprave ističu da će nastaviti aktivnosti inspekcijskog nadzora na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije i u narednom periodu, te pozivaju porezne obveznike kod kojih su utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje i da poštuju zakone kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim troškovima.
JU Kulturno sportski centar Bugojno, nakon provedenog Javnog poziva od strane Fondacije za kinematografiju, odobrena su sredstva za sufinansiranje digitalizacije i opremanje kina u Bugojnu. Ukupna vrijednost projekta je oko 160.000,00 KM.
Ovim su Bugojanci na pragu ostvarenja dugogodišnje želje za gladanjem najsavremenijih i najpopularnijih filmskih ostvarenja .
U razdoblju od sedam mjeseci 2022. godine izvoz iz Bosne i Hercegovine iznosio je 10 milijardi 548 miliona KM što je za 37,5 posto više u odnosu na isti period prošle godine.
Kada je riječ o uvozu, on je iznosio 16 milijardi 174 miliona KM što je za 40,2 posto više u odnosu na isti period prošle godine.
Prema podacima Agencije za statistiku, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 65,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 5 milijardi i 625 miliona KM.
Gdje izvozimo, a odakle uvozimo?
Kada je riječ o zemljama pojedinačno, interesantno je posmatrati s kojim državama je Bosna i Hercegovina imala pozitivan omjer, odnosno suficit u trgovinskoj razmjeni. Ono što treba napomenuti jeste da su podaci izraženi u hiljadama KM.
Na osnovu zvaničnih podataka, može se zaključiti kako je BiH suficit u izvozu za sedam mjeseci ostvarila s Austrijom gdje smo izvezli proizvode u iznosu od 963.243 KM, a uvezli proizvode u iznosu od 590.176 KM.
Suficit je ostvaren i s Hrvatskom gdje je BiH izvozila proizvode u vrijednosti od 1.555.530 KM, a uvezla proizvode u iznosu od 1.540.581 KM.
Izvoz i uvoz BiH po mjesecima tokom 2021. i 2022.
Pozitivan omjer Bosna i Hercegovina ostvarila je još s Kiprom, Latvijom, Litvanijom, Luksemburgom, Nizozemskom, Portugalom i Slovenijom.
Kada je riječ o zemljama EFTA-e, tu je suficit ostvaren u trgovini s Islandom, Švicarskom i Norveškom.
Od ostalih razvijenih zemalja, suficit je ostvaren u razmjeni s Australijom dok je s Japanom, Kanadom, SAD-om, Turskom i Velikom Britanijom ostvaren trgovinski deficit.
Od zemalja regije, osim Hrvatske, Bosna i Hercegovina je ostvarila suficit u odnosima s Crnom Gorom gdje smo izvozili proizvode u iznosu od 329.127 KM, a uvezli u iznosu od 49.465 KM.
U kontekstu država iz kojih smo najviše uvozili proizvode u proteklih sedam mjeseci, tu spadaju Italija (1.970.651 KM), Njemačka (1.669.552 KM) te ranije spomenuta Hrvatska (1.540.581 KM).
Šta se najviše uvozilo, a šta izvozilo?
Među tri proizvoda koje je Bosna i Hercegovina najviše izvozila u sedam mjeseci 2022. godine u kategoriji harmoniziranog sistema spadaju obični metali i proizvodi od običnih metala (2.498.081 KM), strojevi i elektrotehnička oprema (1.418.679 KM) te mineralne tvari (1.246.139 KM).
S druge strane, tri proizvoda koja smo najviše uvozili su također obični metali (2.852.757 KM), strojevi i elektrotehnička oprema (2.007.725 KM) i produkte hemijske industrije (1.300.088 KM). Također, među većim ciframa kada je riječ o uvozu spadaju i plastične mase – kaučuk u iznosu od 1.146.481 KM.
U kontekstu standardne međunarodne trgovinske klasifikacije, Bosna i Hercegovina je najviše izvozila metalne rude (437.629 KM), električnu energiju (745.612 KM) i proizvode od metala (1.049.873 KM).
Kada je riječ o uvozu proizvoda međunarodne trgovinske klasifikacije, Bosna i Hercegovina je u sedam mjeseci najviše uvozila naftu i naftne derivate (1.697.359 KM), obojene metale (1.278.734 KM) i željezo i čelik (946.547 KM).
Potpisivanjem ugovora sa Zavodom za zdravstveno osiguranje SBK / KSB, omogućeno je svim osiguranicima u KSB od 20.12.2021g, snimanje magnetnom rezonancom potpuno bez plaćanja (većina usluga) ili uz minimalnu doplatu za neka specifičnija snimanja u Poliklinici Altamedica u Vitezu, ali i u poliklinikama: Altamedica BETA, Sarajevo te Dr.Al-Tawil, Sarajevo, na aparatima 1,5 i 3 Tesla, brzo, bez čekanja.
Postupak dolaska na pregled je slijedeći:
1.nakon postavljanje indikacije za MRI snimanje od strane nadležnog specijaliste, potrebno je dobiti odobrenje MRI pregleda od Liječničkog povjerenstva ZZO ili rješenje o odobravanju usluga MR-a od Povjerenstva za prava osiguranika.
2.u hitnim slučajevima pacijenta na MRI pregled može uputiti direktno specijalista neke od bolničkih zdravstvenih ustanova s područja KSB, sa hitnom uputnicom.
Nakon dobivanja jednog od navedena dva odobrenja, pacijent se javlja na tel 067/130-1310 ili mail altamedica.vitez@gmail.com radi zakazivanja termina.
”Nastojat ćemo sve pacijente primiti isti dan ili najdalje u roku 24h-48 sata.” naglasili su iz viteške poliklinike.
Na osnovu člana 28. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj: 5/03 – pročišćeni tekst i 14/03) i člana 9. Poslovnika o radu Vlade Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj 12/16 – prečišćeni tekst),
S A Z I V A M
135. sjednicu Vlade Srednjobosanskog kantona, za četvrtak, 25. 8. 2022.godine, u 9 sati
DNEVNI RED
1. Zapisnik sa 134.sjednice Vlade Srednjobosanskog kantona – sekretar Vlade
2. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti o civilnim žrtvama rata i zaštiti o porodicama s djecom – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
3. Utvrđivanje mišljenja na (federalni) Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
4. Utvrđivanje mišljenja na Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava u Federaciji Bosne i Hercegovine– Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
5. Odluka o izmjenama i dopunama Financijskog plana Zavoda za zdravstveno osiguranje KSB/SBK za 2022. godinu – Zavod za zdravstveno osiguranje
6. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava iz Budžeta Kantona za 2022. godinu za sufinanciranje rekonstrukcije regionalnih puteva – Ministarstvo financija
7. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava iz Budžeta Kantona za 2022. godinu Hrvatskoj bolnici Dr..fra Mato Nikolić, Nova Bila, za sufinanciranje projekta energetske efikasnosti (federalni transfer) – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
8. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava tekuće rezerve za potporu liječenja fizičkih osoba – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
9. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za nabavku motornih vozila – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
10. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava tekuće rezerve za sufinanciranje Agencije za privatizaciju (za mjesec juli 2022.g) – Agencija za privatizaciju
11. Saglasnost na izmjenu Plana javnih nabavki Ministarstva zdravstva i socijalne politike za 2022. godinu – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
12. Saglasnost na dopunu Plana javnih nabavki Kantonalne uprave za civilnu zaštitu za 2022. godinu – Kantonalna uprava za civilnu zaštitu
13. Prijedlog zaključka o davanju saglasnosti za poništenje postupka za nabavku usluga analize alkohola u krvi i urinu – Ministarstvo unutrašnjih poslova
14. Prijedlog zaključka o davanju saglasnosti za nabavku usluga izrade Studije o ekonomskoj opravdanosti dodjele koncesije sa izvorišta „Požarna“, općina Fojnica – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
15. Saglasnost za plaćanje troškova smještaja djece sa poteškoćama u razvoju u ERC „Duga“, Novi Travnik – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
Službeno, predizborna kampanja nije počela, ali su se vladajuće stranke u Bosni i Hercegovini potrudile da se maksimalno posvađaju, i da ne rade posao u okviru institucija u kojima imaju mandate. Za sve probleme krive jedni druge. Tako se stiče dojam, da se zapravo ne priča o lošem ili gotovo nikakvom angažmanu kojim bi se olakšao život građanima u doba najveće ekonomske krize.
Ovo je bh. svakodnevica, bez obzira na to, da li je godina izborna ili nije. Međusobne optužbe, prepucavanja…i tako zadnjih gotovo 30 godina, bez da se bilo ko bavi egzistencijalnim pitanjima građana. Minimalna plata od 550-600 maraka u vremenu u kojem je 400-gramski hljeb marku i po i puter devet maraka, nikog posebno ne brine.
Racionalan odgovor na pitanje “Zašto građani to tolerišu?” teško je naći i to graniči sa Štokholmskim sindromom- što nam je gore, to nam je bolje, kaže nam profesorica Smiljana Vovna. Rješenje je u apstinenciji onih koji ne izlaze na izbore.
“Očito je da ne misle na svoja egzistencijalna pitanja. Nemoguće je da je čovjek sretan ako je gladan, a da mu je bitnije kako se zove i kojem plemenu pripada”, kaže sociologinja Smiljana Vovna.
Dok je pripadnost plemenu očito važnija, Federacija naprimjer bilježi najveću inflaciju u posljednje 22 godine- 17,6 posto.
“Kada je recesija, onda se povećavaju rashodi. Kad je inflacija, mora se smanjivati. To je elementarni udžbenički pristup problemu. U BiH je situacija takva da se rashodi povećavaju. I to na šta? Povećavaju se, ne na poboljšanje socijalne pozicije penzionera i osoba u stanju socijalne potrebe, nego na povećanje plata političarima. Eto šta je politika uradila vezano za inflaciju”, ističe ekonomista Vjekoslav Domljan.
Plin, struja, namirnice, cijene i globalni poremećaji snabdijevanja je nešto na što mi ne možemo utjecati, kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje, ali unaprijediti poslovni ambijent, potaći biznise, reformisati preduzeća, to zasigurno možemo.
Političari u pomoći građanima, vidljivo, nisu dobacili dalje od jednokratne pomoći od 100 maraka u oba entiteta. Sindikalna potrošačka korpa je u julu iznosila više od dvije hiljade i 600 maraka. Iznos koji s ovim tempom moći nikada neće biti dostižan prosječnom stanovniku.
