Category: Vijesti

Federalno ministarstvo okoliša i turizma, na čijem čelu je Edita Đapo (SBB), upoznalo je Vladu FBiH sa informacijom o izvozu opasnog otpada iz Federacije BiH za 2021. godinu.

Ovaj zaključak će, s propratnom dokumentacijom, biti dostavljen Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao centralnom kontakt mjestu za Bazelsku konvenciju u Bosni i Hercegovini, saopćio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

U informaciji je, uz ostalo, navedeno da, na osnovu zakonske regulative, na području Federacije BiH postoje ovlašteni subjekti za prikupljanje i izvoz opasnog otpada na ekološki prihvatljiv način, a to su C.I.A.K. d.o.o. Grude, KEMEKO-BH d.o.o. Lukavac, Kemokop d.o.o. Tuzla i Modernizacija d.o.o. Gradačac.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je, u skladu s važećim propisima, uime privrednih subjekata, nadležnim institucijama podnijelo 23 zahtjeva (prethodne saglasnosti) za prekogranični promet otpada u državama uvoza i za tranzit u državama tranzita.

Nakon što su privredni subjekti dobili saglasnosti, Federalno ministarstvo je izdalo konačne saglasnosti za izvoz opasnog otpada iz BiH/FBiH, te su na osnovu toga privredni subjekti u 2021. godini prikupili i izvezli 7.883,34 tona opasnog otpada. Ove količine su, i pored izazova sa kojim su se privredni subjekti susretali u 2021. godini, veće nego u 2020. godini, kada je izvezeno 5.710,75 tona.

U Sloveniju je izvezeno 2.602,81 tona, u Srbiju 2.528, Hrvatsku 1.424,83, Austriju 808,57, Njemačku 454,42, Belgiju 40,78 i u Makedoniju 23,89 tona opasnog otpada.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je u 2021. godini odobrilo tranzit 670 tona opasnog otpada kroz Federaciju BiH, a koji je izvezen iz Republike Crne Gore u zemlje Evropske unije na konačno zbrinjavanje, stoji u saopćenju.

Izvor: Dnevni avaz

Irena Hadžiabdić, članica CIK-a BiH, za Klix.ba kaže kako se Centralna izborna komisija ne bavi analizom.

“Birački spisak i izvode iz Centralnog biračkog spiska pripremamo na osnovu podataka koje dostave druge nadležne institucije. To je pitanje i za matične urede i za ministarstva unutrašnjih poslova koja vode podatke o prebivalištu”, objašnjava Hadžiabdić.

Kaže kako je njena pretpostavka da veliki broj ljudi koji živi vani posjeduje ličnu kartu Bosne i Hercegovine. To se odnosi na ljude koji su ovdje živjeli u ratu, posjeduju imovinu, a godinama borave negdje vani ipak žele vezu sa zemljom i vade ličnu kartu. Takve osobe čim izvade ličnu kartu se nađu na biračkom spisku.

“Masa ljudi odlazi vani ali niko ne odjavljuje prebivalište i oni su vani na privremenom boravku. To je moja lična pretpostavka zašto imamo povećanja u biračkom spisku”, govori Hadžiabdić.

Podatke Centralnoj izbornoj komisiji dostavlja Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA). IDDEEA dobija podatke od svih drugih institucija uključujući evidenciju o prebivalištu iz ministarstava unutrašnjih poslova, iz ministarstva civilnih poslova se dobija evidencija o državljanstvu.

“Jedina evidencija koju priprema CIK je evidencija o biračima van Bosne i Hercegovine. Centralna izborna komisija taj spisak prirpema isključivo na osnovu prijava drađana koji žive vani bilo na privremenom boravku bilo ako izbjegle osobe”, zaključuje Hadžiabdić.

Izvor: Klix.ba

Još od proljeća, kada je krenula rusko-ukrajinska kriza, koja je sa sobom donijela nezapamćena poskupljenja, mnoge porodice u RS-u su pod ogromnim finansijskim pritiskom, dok će predstojeće jesen i zima, po svemu sudeći, biti najteže do sada.

Na to upozoravaju sagovornici Srpskianfo, koji naglašavaju da je jesen, inače, period koji podrazumijeva dodatne izdatke koji su, međutim, ove godine daleko skuplji nego ranijih.

Unazad godinu dana, udžbenici i školski pribor su poskupjeli za najmanje 30 odsto, metar cjepanica za oko 50 odsto, a tona peleta i više od toga. S obzirom na porast cijena povrća, domaćice koje odluče da prave zimnicu ove godine će za istu količinu povrća morati da izdvoje više novca nego ranije, ili će smanjiti kupovinu, pa će i u ostavama imati manje ajvara, salata, sokova…

Rast inflacije

Kad se na ove jesenje izdatke dodaju cijene osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda, koje su takođe drastično otišle gore, jasno je da će mnogi morati dodatno da stegnu kaiš kako bi podmirili najosnovnije troškove koji prate ovo doba godine.

Već mjesecima se suočavamo s porastom inflacije, koja je u julu dostigla rekordan nivo – 15,4 odsto. Za godinu dana, gorivo je u prosjeku poskupjelo za 53,7, a hrana za 24,7 odsto, od čega najviše ulje, za 66 odsto, te hljeb i žitarice za skoro 29 odsto, podaci su Zavoda za statistiku RS. U junu ove godine godišnja inflacija je iznosila 14,3 odsto, u maju 13,2 odsto, a u aprilu 11,7 odsto…

Vreća brašna od 25 kilograma u Srpskoj trenutno košta do 33 KM, vekna hljeba premašila je dvije, a litar ulja i dalje je preko pet KM.

Kilogram telećeg buta dogurao je i do 31, a plećke 28 KM, dok se junetina bez kosti prodaje po 22, a pileći file ide i do 14 KM.

Kad krene kupovina skuplje pšenice iz Mađarske, mlinari ne isključuju novo poskupljenje brašna, dok ratari upozoravaju da će, s obzirom na posljedice suše koja je desetkovala ovogodišnji rod, i povrće iz mjeseca u mjesec biti skuplje. Primjera radi, već u julu su, u odnosu na isti mjesec lani, paradajz i paprika bili skuplji za 30, a krompir za više od 70 odsto.

Struja

U udruženjima potrošača kažu da ulazimo u jednu od težih jeseni do sada, s obzirom na poskupljenja koja nas pritiskaju od marta ove godine.

– U ovom periodu, građani se svake godine suočavaju s dodatnim troškovima, a to je opremanje djece u školu, nabavka ogreva, pravljenje zimnice. A u međuvremenu je sve poskupjelo, i to ne malo. Takođe, u oktobru prelazimo na zimski obračun struje, što znači da će i računi za električnu energiju biti veći – kaže za Srpskainfo izvršna direktorka  prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Murisa Marić.

Prema njenim riječima, mnoga domaćinstva će u narednim mjesecima morati dodatno da stegnu kaiš, jer će za iste izdatke moraju da izdvoje više novca.

– To će posebno teško pasti ljudima koji ionako rade za male plate i koji svojim primanjima mogu da sustignu samo one najosnovnije izdatke, neophodne za puko preživljavanje – naglašava Marićeva.

I iz Saveza sindikata RS poručuju da će ova jesen i zima biti posebno teške, te da ih dočekujemo s velikim pesimizmom i strahom.

– Tek što smo bili na putu da izađemo iz kovid krize, koja je ostavila duboke posljedice na ekonomski položaj radnika i građana, nakalemila se nova kriza, koja još više opterećuje budžete porodica, a u kojoj je pitanje energenata i hrane vodeća tema na globalnom nivou. U RS i BiH, koje su male, posljedice svih kriza dolaze sa zakašnjenjem, ali vrlo intenzivno, čak intenzivnije nego u zemljama u kojima je kriza počela – ističe za Srpskainfo predsjednica ovog saveza Ranka Mišić.

Plate

Naglašava da u ovom trenutku imamo veoma tešku situaciju, a to je dvocifrena inflacija.

– Kad govorimo o osnovnim životnim namirnicama, poskupljenja su mnogo veća od prosječne inflacije. Naime, za 100 KM sada se može  kupiti upola manje osnovnih artikala nego što se za isto novca moglo kupiti ranije. To znači da su plate morale rasti za 50 odsto, a nisu. Rasle su oko 16 odsto, što se poklapa sa statističkom inflacijom – objašnjava Mišićeva.

Dodaje da većina radnika i građana Srpske bez optimizma ulazi u jesen.

– Očekivati je da će biti veoma teško prebroditi i jesen i zimu i da će svega nedostajati, ali ne zato što roba neće biti na tržištu nego što je kupovna moć takva da ljudi neće imati dovoljno novca da kupe ono što je potrebno, kako bi pregurali period koji je pred nama. A treba naglasiti da su i u nekim boljim vremenima njihove osnovne životne potrebe bile minimalne i oskudne – naglašava Mišićeva.

Prema njenim riječima, na ovo stanje Vlada mora da djeluje, i to prije izbora, s obzirom na to da će, kad oni budu završeni, uspostavljanje nove vlade trajati negdje do nove godine.

– Zato je važno iskoristiti ovaj period da se djeluje prema najugroženijim kategorijama. Riječ je o povećanju najniže plate, što bi trebalo da povuče i povećanje drugih plata. U javnom sektoru su se desila neka povećanja, ali su slaba karika radnici koji rade u prerađivačkoj industriji, odnosno u realnom sektoru. Bez povećanja plata nema nijedne mjere koja može biti efikasna u ublažavanju posljedica globalne ekonomske krize, koja direktno pogađa i nas u Srpskoj – poručuje Mišićeva.

Nova školska godina počinje, a za prvačiće to je novo, važno poglavlje u njihovom životu. O adaptaciji, promjenama koje polazak u školu sa sobom nosi razgovarali smo sa Nerminom Vehabović-Rudež, psihologinjom i psihoterapeutkinjom koja nam je kazala da roditelji ne trebaju vršiti pritisak na svoju djecu već pustiti učitelje da rade svoj posao.

Vehabović-Rudež nam je kazala da se dijete prvi dan škole ponaša u skladu s onim kako je odgajano te kakvo je kao ličnost.

“Neka djeca su jedva dočekala da krenu u školu da bi bila velika jer možda imaju starijeg brata ili sestru, te rođake pa žele da ih prate. Neka djeca se plaše odlazaka u školu i odvajanja od roditelja jer nije napravljena neka separacija na vrijeme i zavisi od djeteta da li je povučenije i zatvorenije za kontakte sa drugim ljudima u svom okruženju. Uzbuđenje sigurno postoji, ali ono zavisi od očekivanja njihovih roditelja koji razmišljaju kako će se dijete snaći i ponašati te da li će ispuniti ono što žele. Ne treba ih ni previpe hvaliti da će biti najbolji jer se djeci stvara pritisak neće imati prostora za grešku, ali ne treba ni školu predstavljati ni kao jednu vrstu zabave jer će onda to shvatati kao neozbiljnost. Dobro bi bilo da u razredu dijete ima barem još jednog druga kojeg poznaje, ali generalno polazak u školu je stres za sve zato što je to sasvim jedna nova situacija”, pojasnila je Vehabović-Rudež.

Navela je i to da se početkom septembra u Centru za mentalno zdravlje se pojačava dolazak roditelja i djece.

“Zato što su roditelji uplašeni zbog reakcija djece koja često podrazumijevaju plakanje, negodovanje zbog odlaska u školu, žele da se igraju osjećaju da su pritisnuti i kažu da učiteljica nemaju vremena za njih i to obično govore jedinci ili oni koje su roditelji pažljivo njegovali pa onda očekuju da učiteljica samo njima posveti pažnju”, dodala je.

Pročitajte više na: http://“Roditelji, smanjite očekivanja od djece i pustite učitelje da rade svoj posao”

Kreditna aktivnost u BiH u junu  ove godine zabilježila je blagi rast od 0,7% u odnosu na mjesec ranije, dok je godišnji rast iznosio 4,4%, a u odnosu na 2015. zabilježen je rast od 28,7 posto. Vrijednost ukupno plasiranih kredita (krediti javnog sektora, krediti kompanija i stanovništva) u BiH u lipnju ove godine iznosila je 21,7 mlrd. KM, od čega najviše otpada na kredite opće potrošnje, preciznije 10,7 mlrd. KM, navodi se u izvješću tima analitičara Bloomberg Adrije.

Krediti tvrtkama od januara do juna porasli su za više od 500 mil. KM. Tako je vrijednost plasiranih kredita kompanijama u junu iznosila 9,1 mlrd. KM i bilježi godišnji rast od 4,4%. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je provela Centralna banka BiH pokazala je da je u prvom tromjesečju ove godine došlo do pooštravanja kreditnih standarda za kredite poduzećima. Osnovni čimbenici koji su utjecali na pooštravanje standarda su percepcija rizika i spremnost na preuzimanje rizika, a došlo je do neznatne promjene uvjeta odobravanja kredita poduzećima (tj. ugovornih odredbi iz kreditnih ugovora) koji se odnose na kamatnu maržu i zahtjeve u pogledu kolatera.

Krediti opće potrošnje bilježe godišnji rast od 5,6 posto i tokom svih mjeseci ove godine bilježili su mjesečni rast od 0,3 do jedan %. Snažan rast u ovoj godini bilježe stambeni krediti. Naime, od studenoga prošle godine zabilježen je dvoznamenkasti godišnji rast stambenih kredita koji je u svibnju ove godine dosegnuo 11,2%. Iznos plasiranih stambenih kredita u junu  ove godine iznosio je 2,4 mlrd. KM i u odnosu na maj veći je za 0,9%.

izvor: vitez.info