Category: Vijesti

“Nije problem nedostatak radnika, problem je što ti ljudi moraju biti plaćeni”, kaže Marjanović

Zbog malog broja radnika bili smo prinuđeni da uvozimo radnike iz Turske za branje šljiva, no ni to nije dovoljno, jer ih ne možemo uvesti onoliko koliko nam treba.

Kazao je ovo za “Nezavisne” Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.

Naime, prema njegovim riječima, sezona berbe počinje, a radnika nema.

“Ove godine šljiva je rodila kao nikad do sada, ali već dugi niz godina, iako je dobar rod, radne snage je sve manje”, kazao je Dojčinović.

Veliki je nedostatak radnika te su zbog toga, kako kaže, bili prinuđeni da ih uvoze iz Turske.

“Nama bi najviše odgovaralo da uvezemo 200 radnika da rade na jednoj plantaži, ali to je nemoguće”, ističe Dojčinović.

Prema njegovim riječima, radnici se žale na cijene satnice, a i oni zainteresovani su najčešće ljudi starije životne dobi.

“Mladi izbjegavaju rad na poljoprivredi te pretežno idu van države misleći da će njihov rad biti više plaćen”, kaže Dojčinović.

Kako objašnjava, satnica radnika iznosi šest KM, u šta je uračunat prevoz i topli obrok.

Za jedan dan radnici u prosjeku zarade 50 KM, a neki rade i po 10 časova te tako zarade 60 KM na dan.

“Plaćali bi ih više da možemo, ali nismo u mogućnosti. Nas svaki radnik košta otprilike 80 KM, a više od toga ne možemo izdvojiti”, kaže Dojčinović.

Kako dodaje, trenutna situacija je takva da voćari neće biti u mogućnosti da pokriju veći dio troškova te će najvjerovatnije ostati dužni dobavljačima.

Da ljudi nisu zainteresovani za berbu, potvrđuju za “Nezavisne” iz preduzeća “Agroimpex Nova” iz Banjaluke, gdje su kazali da su zbog nezainteresovanosti radnika prinuđeni da se snalaze kako mogu.

“Objavili smo oglas na nivou čitave Bosne i Hercegovine, gdje smo tražili radnike za berbu, a od tog oglasa su nam se javila samo tri zainteresovana čovjeka”, kazali su oni.

Prema njihovim riječima, iako berače dobro plaćaju, ne mogu naći radnu snagu.

“Nema ljudi, ili ti ljudi neće da rade, sada smo prinuđeni da se snalazimo kako možemo”, ističu oni.

Kako je za “Nezavisne” kazao Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedora, već duži niz godina imaju ovaj problem.

“Naši su voćnjaci manji, pa se zbog toga i uspijemo snaći, ali ko ima veće voćnjake, ima ogroman problem sa radnicima”, kaže Marjanović.

Prema njegovim riječima, glavni problem radnicima je nedovoljna naknada za rad, ali oni nisu u mogućnosti da im isplate više od satnice od pet do deset KM.

“Nije problem nedostatak radnika, problem je što ti ljudi moraju biti plaćeni”, kaže Marjanović.

Negativan trend odlaska stanovništva iz Bosne i Hercegovine se nastavlja. U tome je i dalje vodeći Unsko-sanski kanton, u kojem zbog iseljavanja škole iz godine u godinu bilježe manji broj učenika, te pojedinim prijeti gašenje. Prema podacima MUP-a USK-a, u 2021. izdano je više od 15.900 uvjerenja o nekažnjavanjuu svrhu odlaska u inostranstvo. U pojedinim školama svako malo učenici dolaze direktorima da se ispišu jer idu u inostranstvo s roditeljima. Ove godine je upisano više od 1.500 prvačića, ali je to za 2.000 manje za razlilku od prije 20 godina. Što se tiče srednjih škola, najveći interes vlada za medicinska te elektrotehnička i informatička usmjerenja.

Pored pada nataliteta, glavni razlog zbog kojeg su pojedine učionice prazne ili, pak, poluprazne je svakako iseljavanje stanovništva. Prvo idu roditelji, a ubrzo za njima i djeca.

„Broj đaka prepolovljen je skoro u sve i jednoj školi. Još nam gradske škole donekle dobro stoje, a seoska područja, pogotovo opština Sanski Most i Cazin, jako se teško nose sa odlaskom djece“, navodi Zehra Hadžić, predsjednica Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja USK-a.

Kako je raditi s manjkom učenika, najbolje zna profesor razredne nastave Hasan Dedić. U Područnoj školi Brigovi u Konjodoru on istovremeno u jednoj učionici predaje za čak tri različite generacije: „Bez obzira na sve kompetentnosti, stručnost, kreativnost koju posjedujete – nemoguće je to sve realizirati. Možete zamisliti kako je tri nastavne jedinke realizirati za 45 minuta. Sva ona metodologija koja je bila na fakultetima pada u drugi plan jer je nemoguće imati takvu artikulaciju sata – u kombiniranom odjeljenju ne možete više od 15 minuta posvetiti učeniku“.

Pred svaki početak nove školske godine kod velikog broja nastavnika se javlja strah da će postati tehnološki višak. Iz Sindikata kažu – u današnje vrijeme je veoma teško biti prosvjetni radnik.

„Pojedine kolege rade čak u četiri škole da bi dobili jednu platu. Putuju, a i teško je dogovoriti s direktorima ostale poslove. Jedino oni osjećaju odliv stanovništva sa područja Unsko-sanskog kantona i jedino oni ispaštaju što nam ljudi odlaze“, dodaje Hadžić.

Odliv i nezainteresiranost đaka se osjete i u Poljoprivrednoj srednjoj školi „Sanus Futurum“ u Sanskom Mostu. Škola raspolaže modernom i savremenom opremom, vlastitim voćnjacima, mljekarom i jedina je takve vrste u Unsko-sanskom kantonu. Međutim, broji svega pedeset đaka, a ukoliko stanje ostane nepromijenjeno, rukovodstvo škole će morati staviti ključ u bravu.

„Narod je otišao, nema podmladka. Pratim koliko je prošle godine rođeno djece u Sanskom Mostu – taj broj opada svugdje. Samo kažem – duša me boli za mojom školom“, govori Senad Tičević, direktor Poljoprivredne srednje škole ‘Sanus Futurum’.

Pitali smo učenike, kao najvrednije resurse i budućnost ove zemlje, žele li svoju budućnost graditi van granica BiH. Kod većine isti odgovor – planiraju napustiti BiH.

A o budućnosti ovdje teško je pričati kada svake godine iz države odlaze hiljade mladih, obrazovanih i radno sposobnih ljudi.

A sve je manji broj i studenata koji se upisuju na Univerzitet u Bihaću. Ove godine, od planiranih 610 studenata, na prvom roku upisano njih 343. Iz Rektorata navode da ukoliko upis na pojedine odsjeke bude manji od 70%, morat će se udruživati srodni odsjeci. Glavni razlog je odlazak na studiranje u inostranstvo. Većina srednjoškolaca želi studirati u Sloveniji – tamo je studij besplatan, tamo je EU.

 

federalna.ba

U hercegovačkim vinogradima berba grožđa počela je mnogo ranije, još polovinom augusta, što nije uobičajeno. Vinogradari, čini se, zadovoljno trljaju ruke jer očekuju sjajnu berbu i grožđe odlične kvalitete, što bi u konačnici trebalo rezultirati vrhunskim vinom.

Ekipa federalne televizije je posjetila dva najveća proizvođača grožđa i vina u tome dijelu Hercegovine. Ipak, u vinogradima je mnogo manje berača nego prethodnih godina jer je manjak radne snage. Vinari se susreću i s visokim cijenama repromaterijala što će, evidentno je, utjecati i na cijene vina.

 

federalna.ba

Upravni odbor Saveza udruženja penzionera u Federaciji BiH zatražio je na vanrednoj sjednici prije dva mjeseca da Vlada FBiH pod hitno donese konkretan ekonomsko-socijalni program pomoći penzionerima koji će obuhvatiti subvencije za energente (struja, drvo, plin, pelet, ugalj), za komunalne usluge (voda, grijanje), za lijekove koji nisu na esencijalnoj listi, javni prijevoz, kao i dodjelu paketa sa osnovnim životnim namirnicama.

Također, od Vlade, odnosno premijera i resornih ministarstava, tražili su da se što prije održi zajednički sastanak predstavnika Vlade, Federalnog zavoda PIO/MIO, Saveza udruženja penzionera u FBiH i Saveza županijskih udruga umirovljenika FBiH.

 

Hrana je problem

Kako je za portal Radiosarajevo.ba izjavio predsjednik Saveza penzionera Federacije BiH Redžo Mehić, ova populacija je za sada, uz julsku penziju, dobila 100 KM jednokratne pomoći te tvrdi da su predstavnici Saveza bili decidni u svojim zahtjevima.

 

“Tražimo konkretan i sveobuhvatan plan ekonomsko-socijalnih mjera kako bi se pomoglo stanovništvu u eri inflacije. Svjedočimo da susjedne zemlje to rade. Ako se nastavi ovakvo divljanje cijena, a poseban je problem sa energentima i sa artiklima ishrane, a da ne govorim o lijekovima, penzionere, s obzirom na primanja koja imaju, čeka hladna i gladna zima. Na vanrednoj sjednici 13. jula podržali smo napore Vlade kada je u pitanju novčana pomoć, ali smo rekli da to ni izdaleka nije dovoljno. Vrijeme izmiče i ako se mjere ne donesu, zima će biti pogubna za nas”, kazao nam je Mehić.

On podjeća Vladu da penzioneri održavaju kompletnu komunalnu privredu, odnosno da su oni najurednije platiše.

“I kad dobijemo crkavicu prvo damo za lijekove, a onda za komunalne usluge pa šta ostane za golo preživljavanje”, ističe.

 

Dodaje da ne zna kada će i hoće li biti zakazan sastanak Vlade sa penzionerima.

Tvrdi da je Ministarstvo rada i socijalne politike poslalo dopis Savezu penzionera, Ministarstvu finansija i direktoru Federalnog zavoda MIO/PIO da se zakaže sastanak, “da se rješavaju ova pitanja”.

 

Nema povećanja

“Nakon par dana Vlada, odnosno premijer odgovara ministru da osmisli mjere i da se zakaže sastanak. Sve je to trakavica i jedno vodanje. U kontaktu sam sa direktirom Zavoda PIO/MIO i on očekuje neke mjere “u duhu zakona””, kazao je Mehić, koji je dodao da penzioneri koji nemaju  pomoć sa strane, od djece pod uslovom da su ista zaposlena “trebaju biti umjetnici da bi preživjeli u ovim uvjetima inflacije i neizvjesnog rasta cijena”.

Tomislav Kvesić iz Ureda za odnose s javnoću Federalnog zavoda MIO/PIO izjavio je za portal Radiosarajevo.ba da za sada nemaju informacija o održavanju sastanka. Također, naši izvori tvrde da povećanja penzija, u ovoj goditi, zasigurno neće biti.

Penzioneri su među najugroženijim kategorijama društva i teret rapidnog rasta cijena najvećim dijelom pogađa upravo njih.

Nakon burnih reakcija, čovjek koji je svojim glasom presudio da reprezentacija Bosne i Hercegovine prihvati poziv Rusije za odigravanje prijateljske utakmice, Fuad Čolpa je rekao da će tražiti otkazivanje utakmice. No, ovo nije opovrglo ono o čemu su dosada kružila glasine, a nakon ove odluke postalo i jasno – da je Nogometni savez BiH u raljama politike. Odigrala se ova utakmica ili ne, potvrdom da je meč dogovoren, oni koji su htjeli naštetiti ovoj reprezentaciji, ali i državi – svoj cilj su postigli. Iako, službeno, UEFA nema ništa s prijateljskim mečevima, ključ je u odgovoru na pitanje – je li moralno u situaciji kada cijeli svijet osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu uopće razmatrati, a kamoli službeno meč dogovoriti? Koliko su politike iz RS-a predvođene SNSD-om duboklo ovladale državnim Nogometnim savezom kroz Vicu Zeljkovića?

 

Sportske igre u predizbornom terminu. Dok se svijet solidariše i jača pritisak na Rusiju zbog invazije na Ukrajinu, na udaru sankcija su i sportisti. Istovremeno, zakazana je prijateljska utakmica BiH sa Rusijom. Više od same odluke Nogometnog saveza BiH, šokantnije je kako je ona uslijedila. Sport je prodrmao i bh. politički teren – i to na najvišem nivou. Oštro je u medijima reagovao Željko Komšić: “Ta utakmica neće biti odigrana”.

 

Drugi se nisu libili pozivati bh. reprezentativce da se ne odazovu pozivu na utakmicu, nazivajući je skandalom bez presedana. Ne samo zbog ratnih djelovanja Rusije u suverenoj Ukrajini, nego i prijetećih poruka ruskog ambasadora u BiH.

 

Nermin Nikšić ističe kako je Rusija izbačena sa sportskih događaja i podsjeća kako u zemlji ima ambasador koji prijeti BiH: “Ko ste vi? Da postoji Predsjedništvo i sistem, taj čovjek bi davno postao persona non grata. Smatram da tu odluku hitno treba zaustaviti. Nevjerovatno je da tamo sjedi pet ljudi koji sebi uzimaju za pravo da tako ponižavaju jednu državu kakva je BiH, da se tako odnose prema nevinim ljudskim žrtvama, agresiji”.

 

Savez je odavno na udaru političkih struja. Jasnije je to sada, nego ikada ranije. Najnovija odluka je i pokazala ko to vedri i oblači u krovnoj bh. nogometnoj kući. Ako je Vico Zeljković na čelu Saveza, a Milorad Dodik njegova rodbina, jasno je ko su ti koji su jasno pokazali da je cilj jedan – nanijeti štetu reprezentaciji, državi i međunarodnom ugledu.

 

“Potez Nogometnog saveza BiH je isključivo politički – i to onih političkih aktera koji ovdje žele da provode rusku politiku. Naravno da se ovim potvrđuje da je Zeljković u direktnoj komunikaciji, a bolje je rečeno da izvršava naredbe SNSD-a i Milorada Dodika jer ovakva odluka Nogometnog saveza jedino bi mogla odgovarati SNSD-u i Miloradu Dodiku – da BiH usmjeri prema Ruskoj Federaciji”, tvrdi Adil Osmanović.

 

Šta o svemu misle kadrovi SNSD-a i HDZ-a BiH, nismo saznali jer odgovora na naše pozive i poruke nije bilo. Da li će ova utakmica biti odigrana, zavisi od odluke Izvršnog odbora Nogometnog saveza BiH. Sportskim žargonom rečeno – lopta je okrugla, a na bh. terenu sve je moguće. No, ostavimo po strani i sport i politiku. Morala u politici odavno nema, a onima koji stoje iza ovog poteza postavlja se pitanje gdje je nestala ljudskost i solidarnost, za kojom smo i mi vapili, ne tako davno.

 

federalna.ba

Iako su entitetske vlade donijele uredbe o ograničenju marži na osnovne životne namirnice, tržišne inspekcije su u ovoj godini izdale 211 prekršajnih naloga i izrekle novčane kazne u iznosu većem od pola miliona maraka. Udruženja potrošača u Bosni i Hercegovini apeluju na vlasti na svim nivoima da pomognu građanima i donesu mjere koje će ublažiti posljedice rekordne inflacije koja potresa Bosnu i Hercegovinu. Love li trgovci u mutnom u kriznim vremenima?

Inflacija u Bosni i Hercegovini u julu premašila je 16 odsto, a samo je hrana skuplja za 24,7 odsto. Građani kažu da su skoro svaki dan na trgovačkim rafama nove cijene.

Na konstantna tiha poskupljenja od nekoliko feninga na koja smo ukazivali niko nije reagovao, iako su uticala na to da potrošačka korpa u avgustu bude 2.900 maraka mjesečno, kažu u Udruženju građana Don.

 

MURISA MARIĆ, direktorica Udruge građana Don Prijedor

“Ulje je poskupilo ne 100 podsto već 300 posto u proteklih godinu. S druge strane, ima li ijedan artikl da nije poskupio, a da gramaža nije smanjena”.

 

MARIN BAGO, predsjednik Udruge potrošača Futura Mostar

“Država ima sve mehanizme da to spriječi. Nikakav problem nije u vrijeme informacionih tehnologija znati ko je šta kupio i po kojoj cijeni i po kojoj prodaje, samo treba imati volje baviti se interesima građana, a ne svojim političkim i osobnim”.

 

RADIVOJE GAVRIĆ, v.d. glavnog tržišnog inspektora u Inspektoratu Republike Srpske

“Izvršene su 73 kontrole i od toga je 51 bila neuredna, izdato 107 prekršajnih naloga više od pola miliona maraka. Određene proizvode uvećavali za 30-40-50 odsto”.

Federalna uprava za inspekcijske poslove je u ovoj godini izdala 104 prekršajna naloga u vrijednosti skoro 70.000 maraka, od aprila prošle

godine 440 prekršajnih naloga, vrijednih više od 400.000 maraka.

“Pored načina formiranja marži i cijena brašna,ulja i šećera, inspektori su od februara intenzivno kontrolisali i skladišta i mlinove, kako bi spriječili stvaranje vještačkih nestašica roba. Оd juna је došlo do pada broj subjekata u prekršaju za 37,5 odsto, u odnosu na mart, april i maj kada ih je između 40 i 50 odsto zatečeno u prekršaju”, navode iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Pet najvećih trgovačkih lanaca u Bosni i Hercegovini u prošloj godini ostvarili su dobit od 170 miliona maraka. Kazne za pravno lice koje zaračunava veću maržu od dozvoljene su do 10.000 maraka, a za odgovorno lice do 5.000 maraka. I dalje je otvoreno pitanje koliko ih je naplaćeno?