Category: Vijesti

  • Điđa iz Džordžije još jednom nasmijala donjovakufsku publiku

    Điđa iz Džordžije još jednom nasmijala donjovakufsku publiku

    Večeras je povodom obilježavanja Dana općine Donji Vakuf u Velikoj sali Centra za kulturu informisanje i sport održana monodrama „Điđa iz Džordžije i Lutvo u predbračnom sevdahu“ autorice Vernese Manov.

    Nakon što su imali priliku gledati prva dva nastavka ove sevdah-drame, veliki broj naših sugrađana koji su večeras odlučili da posjete Dom kulture, mogli su uživati u trećem dijelu ove urnebesne predstave, iskreno se nasmijati i ponijeti kući djelić pozitivne energije koja se večeras mogla osjetiti u Velikoj sali.

    S autorom i protagonistom, Vernesom Manov smo uspjeli razgovarati prije samog nastupa.

    Željela bih pozdraviti sve slušaoce radija i čitatelje portala Radio Donji Vakuf, zahvaliti se Centru za kulturu, informisanje i sport na ukazanoj prilici da se publici ponovo obratim s novim nastavkom povodom Dana općine Donji Vakuf.

     

    Šta donjovakufska publika može očekivati od večerašnje predstave?

    Urenebes i zavrzlame! Zbog toga što su Điđa i njen Lutvo konačno zajedno. Žive u nekoj vrsti predbračnog sevdaha jer znamo da se drugi dio završio tako što je Lutvo umolio Điđu da ode s njom u Džordžiju. Sada slijedi navikavanje na zajednički život, Điđine ljepote, ljubav, sevdah, ali i frustracije. Slijedi navikavanje, jer su njih dvoje sada stariji ljudi da bi se mogli ponašati poput mladenaca.

    Želim reći da se treći dio nametnuo sam od sebe. Kada sam sastavila dva dijela, mislila sam to premostiti na način, zaokružiti priču, ali moje kolegice nisu dopustile da se treći dio završi udajom ili ženidbom, tražile su od mene da se priča nastavi dok me drži taj zanos i energija. Večeršnji dio je malo pokretljiviji, urenebesniji, publika će sigurno imati priliku da uživa u smijehu i prevaspitavanju svojih bračnih i ljubavnih odnosa sa svojim voljenim osobama.

     

    Vernesa nam je priznala da je u planu u četvrti nastavak.

    Moram uraditi i četvrti dio, ali neka traje i treći. Dobila sam pozive da nastupam u Švedskoj i Danskoj, radi se o međunarodnoj saradnji, u tekućoj godini sam proglašena jednom od najinovativnijih nastavnica.

    Osjetim posebnu emociju kada izvodim neki program za donjovakufsku publiku jer će ovdje večeras biti prisutne moj radne kolegice, moji učenici koji mogu učiti na licu mjesta. Imaju čas u teatru kako se radi književnost, kako se radi teatar i kako se njeguje sevdalinka.

     

     

     

  • Ogrjevno drvo vrijedno oko stotinu miliona eura propada u skladištima širom BiH

    Ogrjevno drvo vrijedno oko stotinu miliona eura propada u skladištima širom BiH

     

    Ogrjevno drvo vrijedno oko stotinu miliona eura propada u skladištima, a proizvođači upozoravaju nadležne da će šteta biti јоš veća ukoliko se rampa za izvoz što prije ne podigne, jer je potražnja na domaćem tržištu za paletirano drvo daleko manja u odnosu na lagerovanu robu. Tromjesečna zabrana izvoza peleta i ogrjevnog drveta koju je donio Savjet ministara ističe 24. septembra, a prema mišljenju proizvođača ogrjevnog drveta bila je kontraproduktivna i nije osigurala smanjenje cijena ovih energenata na domaćem tržištu.

    Situacija u koju su zapali zbog zabrane izvoza, kažu proizvođači ogrjevnog drveta u paletama, više je nego alarmantna. U slučaju da se zabrana izvoza produži za još tri mjeseca, što traži federalna Vlada, u pitanje će doći opstanak više od 160 domaćih firmi i 15 hiljada radnih mjesta. Tvrde da je domaće tržište podmiremo, da im roba sada propada, a prijete im tužbe ino-kupaca zbog nepoštovanja ugovora.

    “Mi imamo velike lagere i veliku roba koja nam sada na ovom vremenu kisne. Lageri su svi puni. Na otvorenome. Znači gnjije nam roba. Propada roba”, kaže Đorđe Brkić, Es-trade d.o.o. Banja Luka.

    “Kada otvore 31.12. da možemo izvoziti, kome ćemo izvoziti? Narod tamo u Evropi ili su kupili deke ili su nabavili neku alternativu. U januaru se ne kupuje drvo. Znači ovo je drvo osuđeno na propast ukoliko dođe do produženja zabrane”, ističe Sulejman Šušić, Biobnrik d.o.o. Sanski Most.

    Da bi eventualna odluka o nastavku zabrane izvoza bila kontraproduktivna, mišljenja su i u Privrednoj komori.

    Više pročitajte na :

    https://www.akta.ba/vijesti/bih/152923/ogrjevno-drvo-vrijedno-oko-stotinu-miliona-eura-propada-u-skladistima

    izvor: akta.ba

  • Kako smokve djeluju na naše zdravlje

    Kako smokve djeluju na naše zdravlje

    Smokve su neobično bogate raznim vitaminima i mikroelementima, čija se koncentracija značajno povećava ako se voće osuši. Međutim, u ovom slučaju će se koncentracija šećera i kalorijski sadržaj voća povećati za skoro 5 puta, pa stručnjaci i dalje preporučuju konzumiranje svježeg voća.

    Smokve su pravo skladište bakra, koji je neophodan za pravilan tok mnogih procesa u tijelu – na primjer, normalizaciju metabolizma, formiranje novih crvenih krvnih zrnaca – eritrocita, proizvodnju neurotransmitera i vezivnog tkiva.

    Pored toga, slatko voće je neobično bogato vitaminom B6 – pomaže tijelu da razgradi proteine u aminokiseline, dobije energiju iz njih, igra važnu ulogu u zdravlju nervnog sistema (naročito kognitivne funkcije) i može da uspori proces starenja. Antioksidansi koje ovo voće sadrži u izobilju takođe će vam pomoći da sačuvate mladost, štiteći ćelije tijela od oštećenja slobodnim radikalima, sprečavajući pojavu bora i hiperpigmentacije.

    Redovno konzumiranje smokava može biti korisno za zdravlje kardiovaskularnog sistema. Više studija je otkrilo vezu između konzumiranja smokava i snižavanja LDL, „lošeg“ holesterola. Plod je bogat vitaminom K koji jača zidove krvnih sudova i sprečava stvaranje krvnih ugrušaka.

    Pošto je slatko voće neobično bogato vlaknima, ono igra važnu ulogu u zdravlju gastrointestinalnog trakta. Poboljšava peristaltiku crijeva, stimuliše varenje i može spriječiti određene bolesti probavnog sistema.

    Definitivno štetna svojstva smokve nisu pronađena, ali iz više razloga treba biti oprezniji sa ovim voćem. Prvo, voće (posebno kada je osušeno) sadrži veću količinu šećera, što može izazvati skokove glukoze u krvi, a dugoročno povećava rizik od dijabetesa tipa 2. Zanimljivo je da su se listovi smokve, od kojih se kuva čaj, naprotiv, pokazali kao odlično sredstvo za kontrolu šećera u krvi.

    Pored toga, smokve, kao i skoro svaki proizvod, mogu izazvati teške alergijske reakcije zbog obilja šećera i voćnih kiselina u sastavu. Ako nikada niste jeli smokve, a sada ste odlučili da ih probate – ograničite se na malu količinu i vidite kako će vaše tijelo reagovati.

    Izvor: Dnevni avaz

  • U sklopu 293 kontrole na području FBiH zatečeno 66 radnika “na crno”

    U sklopu 293 kontrole na području FBiH zatečeno 66 radnika “na crno”

    Inspektori Porezne uprave Federacije BiH (PUFBiH) su u četvrtak na širem području Federacije BiH izvršili 293 inspekcijske kontrole tzv. akcije kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju različite uslužne djelatnosti.

    U izvršenim kontrolama otkriveno je 66 neprijavljenih radnika, 78 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, četiri obveznika koja nisu imala fiskaliziran fiskalni uređaj i sedam objekata koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa.

    Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja, nepostojanja fiskaliziranog fiskalnog uređaja i rada bez odobrenja, zapečaećno je 39 objekata, a u 136 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 355.450,00 KM.

    Aktivnosti inspekcijskog nadzora na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije će se nastaviti i u narednom periodu, stoga se pozivaju porezni obveznici kod kojih su utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje i da poštuju zakone kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim troškovima.

    Porezna uprava FBiH podsjeća građane da od 2016. godine mogu online putem internet portala https://edoprinosi.fpu.gov.ba da provjere da li su prijavljeni u Jedinstveni sistem po osnovu radnog odnosa i da li im poslodavci uplaćuju obavezne doprinose za penzijsko – invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

    Ovom prilikom Porezna uprava FBiH poziva građane da putem portala https://edoprinosi.fpu.gov.ba izvrše provjeru prijave u Jedinstveni sistem i provjeru uplate obaveznih doprinosa, a sve slučajeve neplaćanja doprinosa kao i saznanja o radu na crno, te druge nepravilnosti, mogu prijaviti i anonimno putem: e-maila: sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba, SMS poruke na broj mobitela 061 724 610, besplatnog poziva na broj 080 020 333 i pošte na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku “Nepravilnosti“, saopćeno je Porezna uprava Federacije BiH.

    Izvor: Klix.ba

  • Danas je Svjetski dan ozonskog omotača – izbjegli smo katastrofu, ali ne i opasnost

    Danas je Svjetski dan ozonskog omotača – izbjegli smo katastrofu, ali ne i opasnost

    Članice Ujedinjenih naroda širom Planete obilježavaju današnji datum kao Dan ozonskog omotača (World ozone day), u čast datuma kojeg je 1987. u ovom kanadskom gradu potpisan ključni međunarodni sporazum, na osnovu kojeg je usporena, izbjegnuta, ali ne i potpuno otklonjena opasnost od jedne od mnogobrojnih katastrofa po ljude i Planetu, koju čovjek svojim djelovanjem uzrokuje, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

    Kritična tačka dosegnuta sredinom osamdesetih

    Ozonski omotač je područje visoke koncentracije ozona u stratosferi, 15 do 35 kilometara iznad Zemljine površine. Ozonski omotač djeluje kao nevidljivi štit i štiti nas od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja sunca.

    -Posebno nas ozonski omotač štiti od UV zračenja, poznatog kao UV-B, koje uzrokuje opekotine od sunca. Dugotrajno izlaganje visokim razinama UV-B zraka ugrožava ljudsko zdravlje i oštećuje većinu životinja, biljaka i mikroba, tako da ozonski omotač štiti sav život na Zemlji, kaže dr. Jasmin Durmišević iz Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a.

    Osamdesetih godina prošlog vijeka, globalna zajednica je odlučila da učini nešto po pitanju uništavanja ozona. Sa sve većim dokazima da plinovi u produktima koje proizvodi čovjek sadrže hlorofluorougljik (Chlorofluorocarbon – CFC) koji uništava i probija ozonski omotač i razumijevanjem mnogih posljedica nekontrolisanog iscrpljivanja, naučnici i kreatori politike pozvali su nacije da kontrolišu svoju upotrebu CFC-a.

    CFC se intenzivno koristio u klima-uređajima, frižiderima, aerosol limenkama i u inhalatorima koje su koristili pacijenti sa astmom. Većina naših računara, elektronike i dijelova naših uređaja očišćeni su rastvaračima koji oštećuju ozonski omotač. Komandne ploče automobila, izolacijske pjene u našim kućama i poslovnim zgradama, bojleri za vodu, pa čak i đonovi za cipele napravljeni su od CFC-a ili HCFC-a. Kancelarije, računarski objekti, vojne baze, avioni i brodovi su u velikoj meri koristili halone za zaštitu od požara. Mnogo voća i povrća koje smo jeli fumigirano je plinovima za ubijanje štetočina, koji su potom uništavali ozonski omotač i štetili na drugi način ljudima.

    Kao odgovor, Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača usvojena je 1985., a zatim Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač 1987. Oni su prvi međunarodni ugovori o zaštiti okoliša koje je univerzalno prihvatilo 198 zemalja svijeta.

    Ozonski omotač danas

    Montrealski protokol je naširoko hvaljen kao veliki ekološki uspjeh. Iako šteta koju smo nanijeli ozonskom omotaču još nije poništena, zahvaljujući ovom sporazumu i zajedničkim naporima nacija širom svijeta, postoje naučni dokazi da se ozonski omotač sam zacjeljuje i da se očekuje da će se oporaviti do sredine ovog vijeka.

    Montrealski protokol je također značajno smanjio zagrijavanje klime, jer su mnoge tvari koje oštećuju ozonski omotač također moćni staklenički plinovi koji doprinose stvaranju klime kada se akumuliraju u atmosferi. Kontrole Montrealskog protokola dovele su do značajnog smanjenja emisija supstanci koje oštećuju ozonski omotač u posljednje dvije decenije.

    Ova smanjenja, dok štite ozonski omotač, imaju dodatnu korist od smanjenja ljudskog doprinosa klimatskim promjenama. Bez kontrole Montrealskog protokola, klimatski uticaj zbog supstanci koje oštećuju ozonski omotač sada bi mogao biti skoro dva i po puta veći od sadašnje vrijednosti.

    Ozon se stalno proizvodi i uništava. Ali, ozon nije jedini gas u stratosferi. Drugi gasovi koji sadrže azot i vodonik su takođe u stratosferi i učestvuju u reakcionim ciklusima koji uništavaju ozon pretvarajući ga nazad u kiseonik.

    Dakle, ove reakcije smanjuju količinu ozona u stratosferi. Kada nije poremećena, ravnoteža između prirodnih procesa proizvodnje i uništavanja ozona održava dosljednu koncentraciju ozona u stratosferi. Nažalost, mi, ljudi, ne ostavljamo ovaj prirodni proces neometanim…

    Zbog Montrealskog protokola, izbjegli smo svijet u kojem bi se svake godine nad Arktikom i Antarktikom pojavljivale ozbiljne ozonske rupe. Do sredine 21. vijeka ozbiljno oštećenje ozona proširilo bi se širom planete, uključujući tropske krajeve.

    Kompjuterski modeli nam daju uvid u UVI u svijetu bez Montrealskog protokola (koji se često naziva ‘Svijet koji se izbjegava’. Do sredine ovog stoljeća, vrijednosti UVI preko 25 bi se pojavile na većini geografskih širina, a UVI bi dostigao oko 50 u tropima, što je pet puta više od trenutne definicije “ekstremnog” UV zračenja.

    Šteta po ljudsko zdravlje i dobrobit

    Čak i uz Montrealski protokol za zaštitu ozonskog omotača, svi bismo trebali pokušati izbjeći previše izlaganja suncu kako bismo smanjili rizik od bolesti poput raka kože i katarakte koje su uzrokovane prekomjernim izlaganjem UV-B zračenju. Postoje jake veze između prekomjernog izlaganja UV zračenju i razvoja tri najčešća oblika raka kože. Čak i sada, uz uspješnu implementaciju Montrealskog protokola, karcinom kože je među najčešćim oblicima raka, posebno u populaciji blijede puti.

    Na primjer, jedan dugoročni model fokusiran na zdravstvene efekte kod ljudi rođenih u SAD-u između 1890. i 2100. godine procjenjuje da će zaštita ozonskog omotača spriječiti ukupno oko 443 miliona slučajeva raka kože i 2,3 miliona smrti od raka kože samo u SAD-u. To uključuje 8-10 miliona slučajeva malignog melanoma. Svi postojeći modeli vode do istog zaključka. Nekontrolisano uništavanje ozona značajno bi povećalo rizik od raka kože širom svijeta.

    Šteta koja je spriječena i usporena evidentna je u životinjskom i biljnom svijetu, usjevima, podvodnom svijetu, bukvalno u svim elementima ljudskog života i okruženja.

    Napravili smo mnogo napretka, ali moramo nastaviti da radimo zajedno na zaštiti ozonskog omotača za budućnost. Dok naučnici i istraživači pronalaze nova rješenja i stvaraju proizvode koji su pogodni za zemlju, postoje stvari koje svi možemo učiniti, kao što je kupovina proizvoda koji su označeni kao “prilagođeni ozonu” ili “bez HCFC”.

    Zacjeljivanje ozonskog omotača je veliko dostignuće, ali se također dokazuje nešto važno dok gledamo u budućnost, kako se nositi s drugi globalni ekološki izazovi. Poruka je jasna: kada se ljudi i zemlje širom svijeta udruže, ujedinjeni zajedničkim ciljem, možemo riješiti naizgled nemoguće probleme.

    INZ

     

  • Video/ Srna pliva Vrbasom

    Video/ Srna pliva Vrbasom

    Narodni portal GVU.BA objavio je zanimljiv i nesvakidašnji video:

  • Uskoro završetak novog kompleksa  Šumarije Busovača

    Uskoro završetak novog kompleksa Šumarije Busovača

    Novi kompleks Šumarije Busovača koji se gradi od proljeća prošle godine uskoro će biti završen. Ovaj višemilionski i skoro pa dvogodišnji projekt značajna je investicija za Busovaču, posebno za dio Željezničke ulice u Busovači koja je ovih dana osvanula u potpuno novom ruhu. – piše grad-busovaca.com.

    Sve je počelo u prosincu 2020. godine. Tada je u prostorijama Općine Busovača održani radni sastanak vodstva poduzeća ŠGD/ŠPD Šume Središnje Bosne /Srednjobosanske šume d.o.o. i Općine Busovača. Sastanku su prisustvovali s jedne strane načelnik Asim Mekić te pomoćnici Tunjo Laštro i Edin Šabanović, a s druge strane generalni direktor ŠGD/ŠPD Šume Središnje Bosne/Srednjobosanske šume d.o.o. Vildan Hajić te izvršni direktori Albert Kokić i Vahidin Lušija, kao i upravnik Šumarije Busovača Dražen Bagarić.

    Uskoro završetak izgradnje i otvorenje

    Proteklih nekoliko dana završavaju se radovi na asfaltiranju kruga oko zgrade Šumarije Busovača, ali i Željezničke ulice koja vodi do novoizgrađenog kompleksa. Uz to, tijekom proteklih mjeseci izgrađena je nova ograda u dužini od oko 700 metara, nova rasvjeta, a trenutno se gradi nogostup i druga prateća infrastruktura. Sve je to rezultat zajedničkog rada i suradnje Općine Busovača i uprave poduzeća ŠGD/ŠPD Šume Središnje Bosne/Srednjobosanske šume d.o.o., na čelu s direktorom Vildanom Hajićem te Busovljacima koji rade u interesu svog grada – Alberta Kokića, Vahidina Lušije i Dražena Bagarića.

    Više na: http://grad-busovaca.com/uskoro-zavrsetak-visemilijunske-investicije-u-busovaci-vrlo-brzo-i-otvorenje/?fbclid=IwAR3DzFDdZDUkP_zOXOCJK7FJlsBgJISepejf1N-66_y9RXziuMmU8xDB1_0

  • “Zlatna jesen Bugojno”

    “Zlatna jesen Bugojno”

    U Bugojnu se  danas , 16. septembra, održava  11. Regionalni sajam poljoprivrede i eko turizma pod nazivom “Zlatna jesen Bugojno”. Iako se najviše tražio med, na manifestaciji je ponuđena široka paleta organskih proizvoda, te rukotvorina i ručnih radova. – piše InfoBugojno.

  • „Điđa iz Džordžije i Lutvo u predbračnom sevdahu” večeras u Donjem Vakufu

    „Điđa iz Džordžije i Lutvo u predbračnom sevdahu” večeras u Donjem Vakufu

    Monodrama „ĐIĐA IZ DŽORDŽIJE I LUTVO U PREDBRAČNOM SEVDAHU“ književnice Vernese Manov bit će izvedena večeras u okviru manifestacije „DANI OPĆINE DONJI VAKUF“  sa početkom od 20 sati.

    Vrijeme je, dragi sugrađani i sugrađanke, ljubitelji  monodrame o Điđinom  i Lutvinom sevdahu na američki način, da 16.09. 2022.godine u 20 sati  rezervišete vrijeme kako bi uživali u 3.nastavku Điđine trilogije sevdaha u kojem ćete imati priliku da uživate u urnebesnim zavrzlamama zajedničkog života u Džordžiji naše zvijezde sevdaha, Điđe iz Džordžije i njenog spućenog  „macho mena“ Lutve.
    Nakon susreta u Splitu, sa aerodroma u doba korone, krenuli su put Džordžije zajedno.

    Nakon što je publika u  Donjem Vakufu  imala priliku vidjeti prva dva nastavka ove sevdah-drame, u trećem dijelu Điđa i Lutvo obećavaju još više zavrzlama uz koje se i smije i razmišlja i plače od smijeha!

    Saradnja Centra za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf, koji je i organizator ovog programa, sa književnicom Vernesom Manov je uspješna i višegodišnja, te se na obostrano zadovoljstvo nadaju i daljim realizacijama zanimljivih umjetničkih sadržaja.

    Dođite da sevdišete zajedno sa Điđom iz Džordžije u našem gradu u kojem autorica i kroz angažman nastavnice u „Prvoj osnovnoj školi“ Donji Vakuf obrazuje i  kvalitetno kreativno educira djecu i mlade o književnosti i teatru!

    Vidimo se  večeras  u Domu kulture Donji Vakuf  u 20 sati!