Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • U izraelskim napadima u Pojasu Gaze od 7. oktobra ubijeno najmanje 31.645 Palestinaca

    U izraelskim napadima u Pojasu Gaze od 7. oktobra ubijeno najmanje 31.645 Palestinaca

    Najmanje 92 Palestinca su ubijena, a 130 povrijeđeno u posljednja 24 sata u nastavku napada Izraela na opkoljeni Pojas Gaze, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja enklave.

    „Izraelska okupacija tokom protekla 24 sata počinila je devet masakra nad porodicama u Pojasu Gaze, u kojima su ubijene 92 osobe i 130 povrijeđeno”, navodi se u saopštenju.

    Dodaje se da su mnogi ljudi i dalje zarobljeni pod ruševinama i na putevima i spasioci ne mogu da dođu do njih.

    Kršeći privremenu presudu Međunarodnog suda pravde, Izrael nastavlja napade na Pojas Gaze gdje je prema palestinskim zdravstvenim vlastima od 7. oktobra najmanje 31.645 Palestinaca ubijeno, uglavnom žena i djece, a 73.676 je povrijeđeno.

    Izrael je započeo napade na Pojas Gaze nakon 7. oktobra prošle godine i prekograničnog napada Hamasa.

    Po tužbi za genocid koju je pokrenula Južnoafrička Republika, Međunarodni sud pravde je 26. januara presudio da se Izrael mora suzdržati od bilo kakvih radnji povezanih s ubijanjem, napadima i uništavanjem stanovnika Pojasa Gaze i poduzeti sve mjere da spriječi genocid.

  • Izvoz drvnog sektora BiH usporila ekonomska kriza u Njemačkoj

    Izvoz drvnog sektora BiH usporila ekonomska kriza u Njemačkoj

    U Njemačku je izvezeno 360 miliona KM vrijednosti proizvoda od drveta, uz pad izvoza od 10,5 posto

    Postpandemijska kriza na globalnom planu (ratna žarišta, kriza energenata, nedostatak sirovina, inflacija) odrazila se na naša najvažnija izvozna tržišta, zemlje EU, sa neminovnom refleksijom i na vanjskotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o drvnom i sektoru namještaja, posebno je važna situacija na tržištu Njemačke, gdje je prisutna kriza konkurentnosti, problemi u građevinskom sektoru i smanjena stanogradnja, što je uticalo i na smanjenje našeg izvoza drvnog sektora, pokazuje analiza Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH).

    Izvoz drvnog sektora BiH u svijet u 2023. godini zabilježio je vrijednost od 1,6 milijardi KM, što je za 12,3 posto manje nego u 2022. godini. Od toga, u Njemačku je izvezeno 360 miliona KM vrijednosti proizvoda od drveta, uz pad izvoza od 10,5 posto.

    – Ipak, izvoz namještaja iz BiH u svijet prilično je očuvao trend i pad u ovom subsektoru znatno je niži od pada izvoza drvne industrije u cjelini (3,9 posto manji izvoz u 2023. nego u 2022. godine) – naveli su za Fenu iz VTK BiH.

    Najznačajniji izvozni proizvodi drvne industrije su oni finalnog stepena prerade (namještaj, građevinska stolarija i montažne kuće) koji zajedno čine 53,7 posto izvoza u 2023. godini, što je vrlo povoljna struktura izvoza. Najviše su se izvozila sjedala sa drvenim okvirima, namještaj za spavaće sobe, te namještaj za trpezarije i dnevne sobe. Izvoz montažnih kuća je bio u vrijednosti od 36 miliona KM, što je za 1,5 posto više nego u 2022. godini.

    Oko 86 posto ukupnog izvoza drvne industrije u prošloj godini realizovano je na top 15 izvoznih tržišta, među kojima su: Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Holandija i Francuska. Osim zemalja regije i Evropske unije, izvozilo se u Kinu, Tursku, Švicarsku kao i Veliku Britaniju.

    Analiza VTK BiH pokazuje da drvni sektor BiH u prosjeku učestvuje u izvozu sa 9,5 posto, te ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji i izvozu. Takođe, drvna industrija BiH ima dugogodišnje iskustvo u izvozu proizvoda viših faza prerade u zemlje EU i druga tržišta. To potvrđuju dosadašnji izvozni rezultati, međunarodni certifikati koje kompanije posjeduju, dobijene prestižne nagrade za dizajn i kvalitet proizvoda na međunarodnim sajmovima. Drvna industrija BiH već je prepoznatljiva po izvozu gotovih proizvoda, uglavnom masivnog namještaja na bazi domaće bukve, što je čini konkurentnom i manje zavisnom o uvozu.

    U BiH se u proteklom vremenu u drvoprerađivačkoj industriji razvio značajan broj proizvođača finalnih proizvoda koji imaju dovoljno kapaciteta da u potpunosti iskoriste postojanje domaćih sirovina. U prethodnom periodu činjenica je da je nivo potražnje krajnjih proizvođača za sirovinom znatno veći nego što je trenutna raspoloživost sirovina na domaćem tržištu.

    – Uzimajući u obzir, ne samo direktne, već i indirektne efekte zadržavanja sirovine za domaće drvoprerađivače, smatramo da je opravdano uvođenje mjera zabrane za izvoz sirovine (oblovine) jer su efekti višestruko pozitivni i značajni iz nekoliko razloga: zadržavanje sirovine za drvoprerađivače, te u ovim izazovnim vremenima održavanja konkurentske pozicije izvoza finalnih proizvoda od drveta, a prvenstveno u segmentu izvoza namještaja na svjetskoj globalnoj sceni. U tom smislu smatramo da u budućnosti mjera zabrane izvoza sirovine (oblovine) ima ekonomsku opravdanost s ciljem obezbjeđivanja uslova za zaokruženi proizvodni proces u drvoprerađivačkoj industriji i očuvanja konkurentnosti drvne industrije u segmentu polufinalnih i finalnih proizvoda od drveta – dodaju iz VTK BiH.

     

    Zbog značajnog porasta cijena sirovina i repromaterijala, kompanije će i u narednom periodu morati usklađivati prodajne cijene gotovih proizvoda vodeći pri tome računa da budu konkurentne.

    – Usljed poremećaja njemačkog tržišta kao glavnog izvoznog tržišta za bh. kompanije i usljed sve većeg pada narudžbi treba razmišljati o osvajanju novih tržišta kako u EU, tako i u drugim zemljama koje nisu članice EU – navode iz VTK BiH.

     

    avaz

     

  • BiH uvozi više od dvije trećine potrebnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

    BiH uvozi više od dvije trećine potrebnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

    U prošloj godini izvezli smo hrane za milijardu i sto miliona, a uvezli za 4 milijarde i 600 miliona KM. Istovremeno, i pored izvanrednih mogućnosti, ne koristimo više od polovine obradivog zemljišta kojim raspolažemo. Sve je manje onih koji žele da se bave poljoprivredom. čak i za vlastite potrebe. Rješenje je, kažu i  stručnjaci i poljoprivrednici, u zaštiti domaće proizvodnje i proizvođača, i to na način da se oporezuje i ograniči uvoz hrane iz drugih zemalja onda kada te hrane imamo dovoljno iz sopstvenih izvora.

    Najslabije izvozne rezultate godinama bilježi poljoprivredno-prehrambeni sektor koji ima ubjedljivo najveći minus. Od ukupnog spoljnotrgovinskog deficita koji iznosi 11 milijardi maraka, trećina, odnosno tri i po milijarde se odnosi upravo na ovaj sektor.

    “Mi u sklopu poljoprivredno-prehrambenog sektora izvozimo negdje otprilike 1,1 milijardu KM dok sa druge strane uvozimo nekih 4,6 milijardi KM”, navodi Slaviša Ćeranić iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Dugo vremena problem su bili podsticaji za poljoprivredu, koji, kada se saberu Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko distrikt, iznose oko 400 miliona maraka. I sami poljoprivrednici kažu da je podsticajna politika riješena, ali da je najveći problem nekontrolisan uvoz i gotovo nikakva zaštita domaće proizvodnje.

    “Mi ne možemo toliko podstaći domaću proizvodnju koliko mogu uvoznički lobiji i dampinške cijene od nekontrolisanog uvoza da nas ugroze”, naglašava Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

    Problem je i što se većina poljoprivrednih proizvođača i dalje oslanja na tradicionalne metode i teško prihvata nove tehnologije. Na edukaciji poljoprivrednika se radi, ali to nije dovoljno.

    “Teško možemo očekivati neke brze promjene u tom smislu, ali moramo da to poljoprivrednih proizvođača što je ostalo, što hoće da radi, da ih dodatno edukujemo, osnažimo, pomognemo kod nabavke mehanizacije i primjene nekih novih tehnologija”, ističe Boris Pašalić, predsjednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu u NSRS.

    Višedecenijska nebriga za poljoprivredno-prehrambeni sektor dolazi na naplatu. Uvozimo oko 65 odsto hrane, iako sami možemo zadovoljiti vlastite potrebe, pa čak i značajno izvoziti.

    “Mi smo potpuno zanemarili prehrambeni sektor. Kapaciteti su uništeni. Oni koji rade se zlopate i pate sa velikim disproporcijama cijena rada, cijena energije itd. I praktično smo doveli sebe u poziciju da budemo isključivo orijentisani kada je hrana u pitanju. To je nešto što se mora promijeniti”, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

    Bosna i Hercegovina raspolaže sa oko milion i 800 hiljada hektara obradivih površina. Po glavi stanovnika imamo tri puta više obradivog zemljišta nego što je prosjek Evropske unije. Ali je zato za razliku od Evrope iskoristivost poljoprivrednog zemljišta kod nas svega oko 20 odsto. Zato i ne čudi što više od dvije trećine potrebnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvozimo.

     

    bhrt

  • Umjereno do pretežno oblačno vrijeme

    Umjereno do pretežno oblačno vrijeme

    Jutros je pretežno oblačno sa kišom i pljuskovima u centralnim, istočnim, sjevernim i sjeveroistočnim područjima Bosne. Sunčanije je na području Hercegovine, sjeverozapadu, zapadu i jugozapadu Bosne.

    Temperature zraka izmjerene u 7:00 sati (°C): Bjelašnica -1; Široki Brijeg 4; Ivan Sedlo i Sanski Most 5; Livno, Prijedor i Sokolac 6; Banja Luka, Bugojno, Mostar i Sarajevo 8; Trebinje i Zenica 9; Gradačac, Neum i Tuzla 10°C.

    Danas u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu Bosne povremeno se očekuje slaba kiša ili kratkotrajan lokalni pljusak. Na vrhovima planina će padati i snijeg. Prestanak padavina u poslijepodnevim satima. Na području Hercegovine slabiji lokalni pljuskovi se očekuju od sredine dana prema poslijepodnevnim satima. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 18°C, na jugu zemlje do 20°C.

  • Radarske kontrole

    Radarske kontrole

    10:00 do 11:00 sati ulica Titova

    11:30 do 12:30 sati Komar

    13:15 do 14:15 sati Nova Travnička

    15:00 do 16:00 sati Prusac

    16:15 do 17:15 sati ulica 770 Slbbr.

  • Saobraća se po mokrom ili vlažnom kolovozu

    Saobraća se po mokrom ili vlažnom kolovozu

    Jutros se na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća po mokrom ili vlažnom kolovozu, uz slabiju frekvenciju vozila. Nešto frekventniji saobraćaj očekujemo u poslijepodnevnim i večernjim satima.

    Magla i niska oblačnost u jutarnjim satima smanjuju vidljivost na putevima u zapadnoj Bosni, kao i ponegdje u Hercegovini. Ovako vrijeme pogoduje i odronima kamenja na kolovoz.

    Apelujemo na vozače da na svim putnim pravcima voze maksimalno oprezno i da vožnju prilagode trenutnim uslovima na putu.

    U toku su radovi na rušenju tunelske cijevi na dionici magistralnog puta Dobro Polje-Miljevina, zbog čega je saobraćaj na ovoj dionici obustavljen. Predviđeno je da radovi traju do kraja ovog mjeseca, a za to vrijeme putnička i teretna vozila do 20 tona koriste alternativni pravac Trnovo-Grebak-Ustikolina-Foča. Putnička vozila, kao i teretna vozila do 12 tona mogu koristiti i pravac Sarajevo- Rogatica- Ustiprača- Goražde-Foča.

    Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača vozila do 12 tona ukupne dozvoljene mase saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 12 tona saobraćaj obustavljen.

    Na dionici Ključ-Sanski Most zbog radova na mostu na ulazu u Sanski Most, kod Vodenog parka, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilaznicu.

    U toku su radovi na ulazu u Neum (Stolac-Neum) zbog čega je saobraćaj obustavljen i preusmjeren na postojeću obilaznicu (Dubrovačka ulica).

    U toku su radovi na dionici magistralnog puta M-17 Jablanica-Potoci (u Donjoj Jablanici) zbog čega je saobraćaj regulisan semaforma, uz naizmjenično propuštanje vozila.

    Radovi se izvode i na magistralnim putevima: Žepče-Zenica, Čevljanovići-Nišići, Grude-Vitina, Bijeljina-Rača, na sjevernom ulazu u Mostar, kao i na kružnom toku na ulazu u Bosansku Gradišku. Na mjestima izvođenja radova saobraća se usporeno.

    Na graničnim prelazima promet putničkih vozila protiče uz kraća zadržavanja.

  • Seniori ŠK Never stop pobjedili Vukove iz Zenice

    Seniori ŠK Never stop pobjedili Vukove iz Zenice

     

    U Sportskoj dvorani Donji Vakuf danas  Škola košarke Never stop Donji Vakuf odigrala utakmicu u okviru A2 Lige grupa Sjever. Naši košarkaši slavili su rezultatom 64 : 62.

    Preostala su još  dva kola do kraja A2 Lige – SJEVER.

     

  • Ljekari otkrili novi organ u ljudskom tijelu

    Ljekari otkrili novi organ u ljudskom tijelu

    Pored srca, pluća i mozga i aorta će se odsada posebno pratiti i postojaće jasno definisana pravila za njeno funkcionisanje i liječenje, objasnio je docent dr Nemanja Đenić, načelnik Klinike za urgentnu internu medicinu VMA.

    Liječenje aorte

    Glavna stvar kod liječenja aorte je da se pacijentu produžava život, ističe dr Đenić. Navodi da je medicina toliko napredovala da je omogućeno i minimalno invazivno liječenje aorte. Dr Nemanja Đenić kaže i da je važno biti upoznat sa genetskom predispozicijom bolesti aorte, kao i da će veoma precizno biti određeni kriterijumi koji definišu zdravu aortu.

    – Najvažnija stvar je dobro ispitati pacijenta. Pacijenti koji imaju neodređene, nedefinisane bolove u grudima, to je jedan od simptoma koji bi mogao ukazivati na vaskularne bolesti, prije svega na aortu. Druga stvar je dobro uraditi pregled. Ja uvijek kažem svojim studentima: ‘Dobro pipnite stomak’. Nažalost nekada bolesti aorte idu bez ikakvih prepoznatljivih simptoma, a mogu nekada da budu smrtonosne i nisu rijetke. Na primjer, proširena aorta ili čuvena aneurizma aorte jedna je od čestih patologija u medicini. Nju možemo fizikalnim pregledom naći – napipati proširenje koje pulsira. Takođe, pacijentima preporučujemo i zdrav način života – objašnjava dr Đenić.

    Oticanje nogu

    Dr. Nemanja Đenić ističe da je aorta ključni organ i najveći krvni sud koji hrani sve ostale organe.

    – Ona je jako važna jer bilo kakve promjena i oboljenja na njoj mogu da dovodu do smrtnog ishoda. Nažalost, vrlo često smrtnost od oboljenja aorte jeste velika – objasnio je dr. kardiolog Đenić.

    Dr Đenić napominje da nikako ne treba ignorisati simptome poput gušenja, glavobolje, bolove u grudima, ali i oticanje nogu. Takođe, izuzetno je važno proveravati redovno krvni pritisak, šećer i holesterol.

    -. Prvi i ključni znak srčane slabosti je gušenje. Uglavnom je to nedostatak vazduha ili gušenje u ležećem stavu. Kad pacijent legne, i kaže da su mu potrebna dva jastuka, da mora da sedne i tako provede noć… To su ključni znaci srčane slabosti. Drugi važan simptom je oticanje nogu – objasnio je dr Đenić za RTS.

  • Financial Times uvrstio tri grada iz BiH na prestižnu listu: Evo i zbog čega

    Financial Times uvrstio tri grada iz BiH na prestižnu listu: Evo i zbog čega

    U vremenu političkih previranja zbog kojih ispaštaju svi, ponajviše privreda, jedna pozitivna priča. Na listi renomiranog svjetskog časopisa Financial Times među top deset mikrogradova budućnosti, pogodna za investiranje, našla su se tri grada iz naše zemlje: Tešanj, Kakanj i Bosanska Gradiška.

    Tešanj na četvrtom, Kakanj na sedmom, a Bosanska Gradiška na devetom mjestu od 117 ostalih evropskih gradova – tako je Financial Times rangirao naše gradove na listi mikrogradova budućnosti ispod stotinu hiljada stanovnika. A razloga zašto su na ovoj listi je mnogo. Prvenstveno u Tešnju.

    “Mi smo u posljednjih desetak godina imali rast izvoza od nekih 80 posto te rast uvoza 70-ak posto. Samo u zadnje 4 goidne promet je sa miljardu i 400 došao na dvije i pol milijarde KM, dakle porastao je i broj zaposlenih, a u zadnjih godinu dana mislim da je novih oko 350 poslovnih subjekata. Riječ je o čitavom mozaiku faktora koji utiču na dobre rezultate”, rekao je Suad Huskić, načelnik Tešnja. 

    Ocjenjivan je ekonomski potencijal, ljudski kapital i stil života, ekonomičnost, povezanost, povoljnost za poslovanje te strategija direktnih stranih ulaganja.

    U općini Kakanj dobijate refundaciju troškova osnivanja firme u potpunosti, tako da preduzetnik koji se odluči na registraciju firme tehnički ne mora imati ništa osim svog osnovnog kapitala. A preko hiljadu poslovnih subjekata omogućili su da ovaj bh. gradić ima i najveći prosjek plaća u Zeničko-dobojskom kantonu i čak 40 milionera, ističu iz Razvojnog centra.

    Mirnes Bajraktarević, načelnik Općine Kakanj, ističe: “Ono što je nama bilo bitno jeste da Kakanj pozicioniramo na tu listu. Najviše radi onoga što nam dolazi u narednom periodu, kroz pretpristupne fondove IPO 24 i velika finansijska sredstva koja će biti na raspolaganju BiH, a prema nekim naznakama bit će na raspolaganju i lokalnim zajednicama za direktne projekte.”

    “Imamo ozbiljan program stipendiranja deficitarnih zanimanja na području općine Kakanj tako da gledamo da osiguramo i kvalitetnu radnu snagu za sve naše subjekte i formira se u saradnji sa privredom”, dodaje direktor Razvojnog centra Kakanj Aldin Ćatić. 

    U Bosanskoj Gradišci privrednici i građani u roku od 7 dana mogu dobiti lokacijske uslove, za 5 dana građevinsku, a za 15 upotrebnu dozvolu – što uveliko olakšava ulaganja i pozicionira ih na 9. mjesto mikro-evropskih gradova. Ekonomski stručnjaci ističu na listu Financial Times-a sve je samo ne lako doći, jer je jedan od vodećih svjetskih glasila.

    “Ima prosječan dnevni tiraž od preko 115 hiljada primjeraka. Kada se tome doda njegov uticaj putem online platoformi, onda se može kazati da je ova informacija od globalnog značaja. Nju čitaju svi, za nju su saznali poslovni ljudi i turisti, te oni koji donose odluke, investitiori”, kaže Jasmin Halebić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici.

    Iako je naše uređenje do te mjere izbirokratiziralo i uslozninilo sistem parafisklanim i fiskalnim opterećenjima, koji, kako ističu privrednici, guši bh. ekonomiju, ova tri grada dokazala su da postoji način da se olakšava koliko se zakonski olakšati može – i time postavili primjerak ponašanja drugim bh gradovima, piše BHRT.

    Radiosarajevo.ba

  • Velika razlika među entitetima: Evo koliko iznosi penzija za 15 godina staža u BiH

    Velika razlika među entitetima: Evo koliko iznosi penzija za 15 godina staža u BiH

    Jaz između primanja korisnika najniže i najviše penzije trenutačno je u RS znatno izraženiji nego što je slučaj u Federaciji BiH.

    Osiguranici koji su u RS ostvarili 15 godina radnog staža od januara ove godine primaju penziju u visini od 300,60 KM, dok je iznos najviše penzije u ovom bh. entitetu čak 3228,64 KM.

    Dakle, razlika u mjesečnim primanjima između penzionera koji prima najnižu i onog koji prima najvišu penziju u ovom bh. entitetu iznosi čak 2928,04 KM.

    S druge strane, u Federaciji BiH je zahvaljujući odluci Vlade o akontativnom usklađivanju iznos najniže penzije, gdje se ubrajaju i oni penzioneri s 15 godina radnog staža, od početka ove godine 565,18 KM, a najviša penzija ostvarena prema Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju Federacije BiH iznosi 2800 KM. Najviša penzija ostvarena prema ovom zakonu, koji je vrijedio do 1. marta 2018. godine, iznosi 2757,44 KM.

    Tako u ovom bh. entitetu razlika u mjesečnim primanjima između penzionera s najnižom i onog koji prima najviši iznos penzije iznosi 2234,82 KM. Ovi podaci pokazuju i kako je iznos najviše penzije u RS za čak 428,64 marke veći od iznosa najviše penzije ostvarene prema Zakonu o penzionom i invalidskom osiguranju Federacije BiH.

    Inače, za razliku od Federacije BiH, najniža penzija u RS određena je u pet razina, ovisno o duljini penzijskog staža osiguranika, a sve to je definirano Zakonom o penzionom i invalidskom osiguranju RS. Tako osiguranici koji su svoj radni vijek završili s između 15 i 20 godina radnog staža od siječnja ove godine imaju penziju u visini od 360 KM, dok za radni staž između 20 i 30 godina najniža zajamčena penzija iznosi 420,90 KM. Oni čiji je radni staž između 30 i 40 godina sada primaju 481 KM, a svi koji su imali puni radni staž s povećanjem od početka ove godine primaju iznos od minimalno 601,35 maraka.

    Zajamčena penzija u Federaciji BiH trenutačno iznosi 674,52 KM, dok je prosjek penzija korisnika samostalnih penzija u ovom entitetu, a kojih je na isplati za februaru bilo 364.249, iznosio 710,64 KM.

    Prosječna penzija u RS u veljači iznosila je 592,06 KM, a strukturu korisnika penzija za februar u RS činile su starosne penzije – s 62,34 posto, porodične s 25,24 posto, invalidske s 12,36 posto i ostala prava s 0,06 posto. Penzije u Federaciji BiH još će rasti jer u aprilu slijedi konačno usklađivanje penzija za ovu godinu u skladu sa Zakonom o MIO FBiH, a koje bi u konačnici trebalo iznositi od 6 do 7 posto.

    Predstavnici penzionera u Federaciji BiH nezadovoljni su postotkom rasta penzija u ovoj godini, zbog čega od Vlade Federacije BiH traže da se penzije 15. aprila usklade za pet posto, inzistiraju na 13. penziji u iznosu od 670 KM i izmjenama Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju u članku 79. koji se tiče usklađivanja penzija.

    Posljednji sastanak o ovoj temi između predstavnika Vlade Federacije BiH i predstavnika penzionera održan je prije nekoliko dana, međutim, bez konkretnih zaključaka. Predstavnici penzionera istaknuli su kako nemaju namjeru odustati od svojih zahtjeva, dok su iz Vlade Federacije BiH predložili novi sastanak za mjesec dana.

    Inače, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić nedavno je izjavio kako se problemi s kojima se susreću penzioneri trebaju rješavati sistemski, u fazama, ako se želi poboljšati status i kvalitetu ne samo ovih ljudi koji su sada u penziji nego i onih koji će u idućem razdoblju tek steći status penzionera, piše Vecernji.ba.