Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Svjetski dan učitelja čestitao načelnik Huso Sušić

    Svjetski dan učitelja čestitao načelnik Huso Sušić

    Na svjetski dan prosvjetnih radnika podsjećamo se na njihovu plemenitu i tešku misiju – obrazovanje i odgajanje djece. Učiteljski poziv nije samo proces davanja informacija, to je umjetnost razvijanja dječijeg karaktera koji će ga naučiti da živi iskreno, slobodno i okruženo ljubavlju.
    Ovaj datum je i dobra prilika da se interes javnosti usmjeri na ulogu nastavnika i učitelja širom svijeta i na njihovu važnost u društvu.
    Širom svijeta se na ovaj datum govori o nezahvalnoj poziciji prosvjetnih radnika, problemima s kojim se svakodnevno susreće u radu, ali i o jednom od najčasnijih zvanja koje jedan čovjek može steći.
    Znamo da radite sjajan, uzbudljiv, težak, odgovoran i važan posao, cijeneći to

    čestitam Vam 5. Oktobar, Dan prosvjetnih radnika!
    Huso Sušić, načenik Općine Donji Vakuf
  • Sindikat srednjih škola SBK čestitka povodom Svjetskog dana nastavnika

    Sindikat srednjih škola SBK čestitka povodom Svjetskog dana nastavnika

     

    Nastavnici se moraju izboriti za mjesto i ulogu u društvu koje im pripada, jer trebaju biti nosioci reformskih procesa u obrazovanju za svakog učenika. Nastavnici i učenici su prvi pozvani da zajedno grade bolju budućnost, zato što su moć i optimizam svojstveni obrazovanju. Koristimo ovu priliku da nastavnicima i svim drugim radnicima u sistemu obrazovanja čestitamo 5.oktobar-Svjetski dan nastavnika, istakao je Abdulah Serezlija, predsjednik KO SSVOONK SBK.

  • Pronađena majka koja je ostavila bebu na stepeništu u Sarajevu

    Pronađena majka koja je ostavila bebu na stepeništu u Sarajevu

    Pronađena je majka koja je ostavila bebu u  sarajevskom naselju Vrace pored stepeništa, saznaje portal “Avaza”.

    Ovu informaciju je za portal “Avaza” potvrdio Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik MUP-a KS.

    – Identifikovali smo tu majku. O svemu je obaviješteno Tužilaštvo. Nastavlja se dalje raditi na tom predmetu – kazao je Hadžiabdić za portal “Avaza”.

    Podsjetimo, dijete su pronašli stanari zgrade u u lici Derviša Numića.

    Avaz.ba

  • Usvojen nacrt Zakona o minimalnoj plaći: Prijedlog ide u javnu raspravu u trajanju od 90 dana

    Usvojen nacrt Zakona o minimalnoj plaći: Prijedlog ide u javnu raspravu u trajanju od 90 dana

    Za ovaj nacrt je glasalo 65 poslanika, a jedan je bio suzdržan.

    Ovaj nacrt zakona sada ide u javnu raspravu u trajanju od 90 dana.

    Ovim Zakonom propisuje se minimalna plaća, način utvrdivanja iznosa minimalne plaće, rokovi za utvrđivanje minimalne plaće, kao i nadzor nad primjenom ovog Zakona.

    Pravo na minimalnu plaću, u skladu sa ovim Zakonom, imaju svi radnici koji rade u Federaciji BiH, neovisno od sjedišta ili registracije poslodavca.

    Visina minimalne bruto plaće
    Ukoliko je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvrđen veći iznos minimalne plaće od iznosa utvrđenog ovim Zakonom radniku pripada pravo na veći iznos plaće.

    Osnovica za utvrđivanje minimalne plaće je prosječna bruto plaća u Federaciji BiH za decembar 2020. godine prema zvaničnom podatku Federarnog zavoda zastatistiku. u iznosu 1.532 KM bruto (993 KM neto).

    Ovim Zakonom utvrđuje se minimalna bruto plaća u visini:

    – za 2022. godinu najmanje 85 posto osnovice,

    – za 2023. godinu najmanje 90 posto osnovice,

    – za 2024. godinu najmanje 100 posto osnovice.

    Ne predstavlja osnovicu za obračun svih plaća
    Minimalna plaća ne predstavlja osnovicu za obračun svih plaća, osim ako je to definisano kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

    Minimalna plaća pripada radniku za puno radno vrijeme u skladu sa Zakonom o radu bez prekovremenog rada.

    Počev od 2025. godine, minimalna plaća se utvrđuje na osnovu kretanja indeksa potrošačkih cijena, ukupnog kretanja plaća i bruto društvenog proizvoda.

    Iznos minimalne plaće ne može biti manji od iznosa minimalne plaće za 2024. godinu, odnosno za godinu koja prethodi godini za koju se donosi Uredba.

  • Kamenolom u Kreševu zapečaćen zbog neposjedovanja vodne suglasnosti

    Kamenolom u Kreševu zapečaćen zbog neposjedovanja vodne suglasnosti

    Federalni vodni inspektor je, zbog neposjedovanja vodne suglasnosti, zapečatio kamenolome Rastovice i Krčevine u Kreševu što će trajati sve do pribavljanja vodne dozvole Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo.

    Ova odluka je uslijedila nakon što je Kreševski građanski pokret uputio zahtjev za inspekcijski nadzor zbog zamućenje potoka uslijed rada kamenoloma. Naime, predstavnici Kreševskog građanskog pokreta već mjesecima ukazuju na nepravilnosti u radu  kamenoloma u Kreševu.

    “S obzirom na to da su u pitanju kamenolomi koji godinama ignoriše odluke nadležnih institucija, pozdravljamo odluku Federalnog vodnog inspektora da zapečati kamenolome Rastovice i Krčevine kojim je Rudarsko geološka inspekcija SBK u više navrata zabranjivala rad do pribavljanja potrebnih dozvola, ali bez obzira na sve inspekcijske zabrane, kamenolomi su nastavljali sa radom i ugrožavanjem nas, mještana, kao i okoline. Rješenjem rudarsko – geološke inspekcije Ministarstva Gospodarstva SBK iz 2019. godine zabranjeno je gospodarskom društvu BFS d.o.o. obavljanje bilo kakvih rudarskih poslova na lokalitetima Rastovica i Krčevine do pribavljanja odobrenja za istraživanje i eksploataciju te ostala odobrenja propisana Zakonom o rudarstvu. Međutim, to se nije poštovalo.  Posebno ističemo da su zbog neposjedovanja dozvola kamenolomi bili i ranije zapečaćeni od strane kantonalne inspekcije ali je investitor samoinicijativno nastavio sa radom i uklonio pečat zbog čega je podnesena i krivična prijava. Sada su zapečaćeni od strane od strane Federalnog vodnog inspektora i nadležnost policije je da ih čuva zbog čega ih pozivamo da prate situaciju na terenu i ne dozvole skidanje pečata koje predstavljanja ozbiljno kršenje zakona. Osim toga i mi ćemo stalno pratiti situaciju na terenu, jer se kršenje zakona i uništavanje našeg zdravlja mora zaustaviti”, ističu predstavnici Kreševskog građanskog pokreta.

    Podsjećamo da je predstavnicima Kreševskog građanskog pokreta u aprilu ove godine na sastanku sa ministrom privrede Srednjobosanskog kantona kao i Glavnim kantonalnim inspektorom za rudarstvo  i pomoćnikom ministra za rudarstvo SBK zvanično potvrđeno da firma BFS d.o.o. ne poštuje odredbe iz Ugovora o koncesiji, te da Ministarstvo privrede SBK ima potraživanje od ove firme za koncesiju u iznosu preko 177.000 KM.

    U skladu sa svim tim, na kraju sastanka je zaključeno da je jedino rješenje raskid koncesionog ugovora te da se na nekoj od narednih sjednica Vlade SBK raspravlja o raskidu istog.

    Koncesioni ugovor još uvijek nije raskinut čak ni nakon što je Kreševski građanski pokret uputio otvoreno pismo premijeru i ministrima Vlade SBK u kojem ih poziva da na narednoj sjednici Vlade SBK pokrenu proceduru raskida koncesionog ugovora za kamenolome Rastovice i Krčevine u Kreševu, jer je u više segmenata prekršen koncesioni ugovor koji je Ministarstvo privrede SBK potpisalo.

  • Federalni parlament danas razmatra Nacrt zakona o minimalnoj plati

    Zastupnički dom Parlamenta FBiH na današnjoj sjednici odlučuje o Nacrtu zakona o minimalnoj plati koji za cilj ima poboljšati socijalnu situaciju u Federaciji BiH te djelovati kao zaštitni instrument kada su u pitanju prava radnika.

    Nakon što je 11 klubova zastupnika u Parlamentu FBiH prije godinu dana dostavilo Nacrt zakona o minimalnoj plati koji predviđa značajno povećanje mjesečnih primanja radnika, Predstavnički dom FBiH danas odlučuje o pitanju na koje je Vlada FBiH još krajem prošle godine dala negativno mišljenje smatrajući da se institut minimalnih primanja mora regulirati u saradnji sa Ekonomsko-socijalnim vijećem što bi rezultiralo donošenjem propisa koji bi efikasnije upravljao razvojem u FBiH te poboljšao socio-ekonomski rast društva.Zastupnici su u obrazloženju potrebe usvajanja zakona istakli kako je Evropski parlament još 1993. godine predložio državama članicama EU da uvedu mehanizme minimalne plate u odnosu na nacionalnu prosječnu platu koja bi se prilagođavala potrebama radnika te kroz tu prizmu služila kao zaštita društva u cjelini.

    U članu 5. Nacrta zakona predviđeno je da za 2023. godinu minimalna bruto plata bude utvrđena u iznosu od najmanje 90 posto osnovice koja izosi 1.532 KM bruto (993 KM neto).

    Nacrtom zakona je predviđeno i da se iznos minimalne plate od 2025. godine utvrđuje na osnovu kretanja indeksa potrošačkih cijena, ukupnog kretanja plata i bruto društvenog proizvoda.

    Vlada FBiH je u konkrentom slučaju, mišljenja da je jedini organ ovlašten za utvrđivanje pravnog okvira izračuna i usklađivanja minimalne plate uz prethodne konsultacije sa socijalnim partnerima te da je prijedlog nerealan.

    “Ističemo da je prijedlog nerealan, neodrživ i predstavlja posebnu prijetnju za ekonomiju FBiH. Troškovi poslodavaca bi se značajno povećali i doveli do masovnog otpuštanja te pada izvozne konkurentnosti FBiH”, navedeno je u mišljenju koje je Vlada FBiH dostavila još sredinom novembra 2021. godine.

    Podsjećamo da sindikati, klubovi zastupnika i Vlada FBiH u saradnji sa partnerima, imaju različite prijedloge rješavanja problematike povećanja minimalne plate radnika u ovom bh. entitetu.

    Federalna vlada visinu minimalne plate utvrđuje Uredbom o najnižoj plaći, a iz sindikata su ranije upozoravali da je cilj Vlade usvajanje Zakona o najmanjem primanju čijim odredbama bi topli obrok, regres i naknada za prijevoz također postali dio ukupnog iznosa plate.

  • SBK:Potonula prva bh. kuća na vodi: Bila na probnom testiranju

    SBK:Potonula prva bh. kuća na vodi: Bila na probnom testiranju

     

    Prva kuća na vodi proizvedena u BiH koja je bila na probnom testiranju na Velikom Plivskom jezeru završila je neslavno. Glavni uzrok potonuća moglo bi biti njeno “loše” vezivanje.

    Radi pravovremenog i istinitog informisanja građana riječ je o testiranju ovog objekta u cilju certificiranja prve kuće na vodi proizvedene u Bosni i Hercegovini, kazali su ranije iz Općine Jajce.

    Iako je rok bio do 30. septembra da se završi probno testiranje i da se ista “kuća na vodi” ukloni, to nije učinjeno.

    Podsjećamo, početkom septembra na lokaciji Velikog Plivskog jezera, ispred hotela Plivsko jezero, u toku je postavljanje montažnog objekta “Floating House“ (kuća na vodi).

    Idealna lokacija

    Jedan od partnera ovog projekta, firma Metropolit studio iz Sarajeva, odabrala je lokaciju Velikog Plivskog jezera kao idealnu za testiranje kuće na vodi, te se obratila Općini Jajce za dobijanje saglasnosti za privremeno postavljanje montažnog objekta – kuća na vodi.

    Općina Jajce je, cijeneći da je projekat vrijedan pažnje, tim više što je objekat kuće na vodi proizveden u našoj zemlji, dala saglasnost za privremeno postavljanje ovog montažnog objekta na Velikom Plivskom jezeru, na period od 1.9. do 30.9.2022. godine.

    • Kuća na vodi kada je bila postavljena

      Kuća na vodi kada je bila postavljena

      FOTO: PRINTSCREEN

    Zabrana izbacivanja fekalija

    Također, Općina Jajce obratila se i Agenciji za vodno područje rijeke Save sa zahtjevom za davanje mišljenja u ovom predmetu. Saglasnost za testiranje otpornosti kućice na vodi, radi provjere s ciljem certificiranja montažnog objekta „Floating house“ (kuća na vodi) u periodu od mjesec dana dala je i „Agencija za vodno područje rijeke Save“ Sarajevo.

    Uz zabranu izbacivanja fekalija, fekalnih voda ili drugih supstanci iz montažne kuće u Veliko Plivsko jezero, Općina Jajce je obavezala podnositelja zahtjeva, Metropolit studio d.o.o. Sarajevo, da prilikom montaže i demontaže objekta i napuštanja lokacije, sve vrati u prvobitno stanje i otkloni eventualne nedostatke.

  • Šmit se danas u 14 sati obraća javnosti

    Šmit se danas u 14 sati obraća javnosti

     

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) danas će u Sarajevu održati konferenciju za medije.

    Kako je najavljeno iz OHR-a, pres-konferencija će biti održana u 14 sati u UNITIC-u, Fra Anđela Zvizdovića 1.

    Predstavnici medija trebaju doći 20 minuta ranije kako bi bilo dovoljno vremena za neophodne sigurnosne provjere.

    Podsjećamo, Šmit je u nedjelju iskoristio bonske ovlasti i nametnuo izmjene Izbornog zakona. Šmit je u obrazloženju odluke rekao da neophodnim zakonodavnim ili izvršnim odlukama nedostaje transparentnosti ili se one jednostavno blokiraju i ne provode.

    Naglasio je da je za sudbinu ove zemlje ključno da više ne bude blokada te da ove odluke štite sve građane, sve konstitutivne narode i ostale.

    – Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH. One će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali. Izmjene koje sam uveo neće utjecati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na direktne izbore, već na postizborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tijela – rekao je Šmit.

    Naveo je da ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornog zakona, koja je još neophodna i naširoko diskutirana.

    – Moje odluke će pomoći da ova država bude u stanju pripremiti ove razgovore na demokratski način i da daju rezultate. Ovo, također, nije implementacija odluka državnih i međunarodnih sudova. To je i dalje neophodno učiniti što je prije moguće. Da sam mogao, odnosno da imam pravo da to uradim, ja bih to već uradio. Međutim, pravo da se mijenjaju odredbe dejtonskog ustava države je isključivo pravo Parlamenta BiH – kazao je, između ostalog, Šmit.

  • Rusija okončala proceduru aneksije: Putin potpisao zakone o pridruživanju ukrajinskih regija

    Rusija okončala proceduru aneksije: Putin potpisao zakone o pridruživanju ukrajinskih regija

    Nakon što su Ustavni sud Rusije i oba doma parlamenta odobrili aneksiju ukrajinskih teritorija, Vladimir Putin je potpisao zakone čime je i zvanično okončan proces aneksije Hersonske i Zaporoške oblasti, kao i Donjecka i Luganska.

    Ovim potezom, Rusija je zvanično i okončala pravnu proceduru koja je bila potrebna za aneksiju ukrajinskih teritorija.Iako Rusija nema potpunu kontrolu nad ovim oblastima, ruski zvaničnici kao i Ustavni sud su naveli kako aneksija podrazumijeva ulazak ovih regija u Rusiju u njihovim administrativnim granicama.

    Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 30. septembra u Kremlju ukaze o aneksiji četiri ukrajinske regije u sastav Ruske Federacije.

    Iako je aneksija nelegalna, te je nije priznala niti jedna država svijeta, Putin je izjavio kako aneksija samo predstavlja odraz volje građana koja je izražena na referendumima koji su održani krajem septembra, a koji su također bili nelegalni.

    “Ako smatram Rusiju svojom otadžbinom, to znači da ja na ruskom volim i mislim, pjevam i govorim, da vjerujem u duhovnu snagu ruskog naroda. Njegova sudbina je moja sudbina. Njegova patnja je moja nesreća, njegovo cvjetanje je moja radost. Ovaj izbor su napravili i građani Hersona, Zaporožja, Donjecka i Luganska”, rekao je Vladimir Putin 30. septembra prilikom potpisivanja dokumenata.

    Nakon što je potpisao zakone, Putin bi trebao imenovati i lidere ovih oblasti. Prema ranijim informacijama, dosadašnji lideri Donjecka i Luganska Denis Pušilin i Leonid Pasečnik trebali bi biti imenovani predsjednicima republika, dok bi šefovi Zaporožja i Hersona Jevgenij Balicki i Vladimir Saldo trebali biti proglašeni guvernerima oblasti.

  • Evropa se priprema za moguću nestašicu električne energije tokom zime

    Evropa se priprema za moguću nestašicu električne energije tokom zime

     

    IZVOR: Agencija Andolija

    Evropska unija (EU) se sprema za vanredne situacije i nestašicu struje usred prijeteće energetske krize tokom zime, izjavio je u utorak evropski komesar za upravljanje krizama Janez Lenarčić.

    “Tokom pandemije koronavirusa naučili smo da se trebamo pripremiti prije nego što kriza počne i stoga sada pokušavamo predvidjeti buduće krize”, izjavio je Lenarčić.

    Lenarčić rekao je da rade na različitim scenarijima i predviđaju da će državama članicama možda trebati pomoć EU-a zbog nestašice energenata ili nestanka struje u narednim mjesecima.

    Objasnio je da ukoliko samo jedan broj članica bude pogođen problemom, kao što je nestanak struje, druge zemlje EU bi preko Evropske komisije mogle isporučiti agregatore, kao što je slučaj tokom prirodnih katastrofa.

    “Međutim, ako je pogođen veliki broj zemalja, a države EU moraju ograničiti isporuku hitne pomoći, mi (Evropska komisija) smo u poziciji da pokrijemo potrebe iz naše strateške rezerve”, dodao je.

    Rusija je smanjila količine isporuke prirodnog gasa u evropske zemlje, dok one rade na ublažavanju zavisnosti od ruskih energenata u vrijeme rata u Ukrajini.