Category: Vijesti

  • Cijene nekretnina u KS porasle čak 30 posto

    Cijene nekretnina u KS porasle čak 30 posto

    Uticaj inflacije u svijetu odrazio se na brojne segmente, pa tako je evidentan i na tržištu nekretnina u Bosni i Hercegovini. Agenti za nekretnine “m2” agencije, sa iskustvima više od 10 godina u branši Vedad Strujić i Zlatko Tičić, za N1 su govorili o tržištu nekretnina u Kantonu Sarajevo.

    Iz predmetne analize je, tvrde, evidentno da su prosječne cijene porasle za 15%, dok je porast cijena građevinskog materijala u kombinaciji sa inflacijom uzrokovao porast pojedinih nekretnina čak i do 30% u odnosu na početak 2021. godine.

     

    Šta sve utiče na tržište nekretnina?

    “Imajući u vidu da je u SAD-u već počela recesija i zabilježen blagi pad cijena nekretnina, moguće je očekivati da će se isto desiti i u BiH, ali vjerovatno tek za više od godinu dana, obzirom da su prijašnje recesije “kasnile” za našom zemljom po godinu ili dvije, kao što je to bio slučaj sa početkom recesije u SAD-u 2007. godine, čiji su se efekti odrazili na BiH u značajnijoj mjeri tek par godina kasnije”, navode iz agencije “m2”.

    Također, cijene će zavisiti i od visine kamatnih stopa kod komercijalnih banaka i koliko će Agencija za bankarstvo moći uticati na rast istih, odnosno na reguluaciju bankarskog sektora za stambene kredite.

    Svakako, dodaju, globalne prilike, pogotovo Evrope i SAD-a utiču na naše tržište nekretnina.

    “Interesantno je pratiti kako će se razvijati platni promet i trend kupovine nekretnina preko kripto valuta, što je već omogućeno u u pojedinim zapadnim zemljama, dok u BiH još uvijek nema naznaka da bi takav sistem plaćanja mogao biti razvijen u narednim godinama”, istaknuli su iz ove agencije za nekretnine.

    Iako su cijene skočile za 30 posto, potražnja za stanovima u glavnom gradu je velika. Pa tako, govore nam iz agencija m2, broj prodatih stanova u odnosu na prošlu godinu povećan je za 10% do 20% u prva tri kvartala.

    “Na osnovu baze kupaca sa kojom raspolažemo, najviše prodanih stanova pripada segmentu mladih, zatim parovima sa djecom koji eventualno sele iz manjeg u veći stan, a tu su i starije osobe koje prelaze iz većih u manje stanove. Kupci iz dijaspore su većinom zainteresovani za stanove u novogradnji i nekretnine koje su rentabilne po pitanju omjera ulaganja i isplativnosti”, navode agenti “m2” koji su certificirani od strane Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH.

     

    Olakšice za mlade

    Kao i ranijih godina naselja koja su atraktivna za mlade, parove sa djecom i općenito najtraženija u KS su Grbavica u Novom Sarajevu i Dobrinja u Novom Gradu.

    “Pozicija i infrastruktura navedenih naselja najbolje odgovaraju većini kupaca. U zavisnosti od broja članova domaćinstva, kupcima su interesantni manji dvosobni ili trosobni stanovi, što je posebno izraženo u zgradama novije gradnje gdje je dispozicija predstavljena na način da stanovi od oko 50m2 imaju dvije spavaće sobe ili stanovi od cca 40 m2 sa jednom spavaćom sobom“, kažu agenti “m2” sa iskustvom više od 10 godina u branši,

    Kupovina nekretnine je u odnosu na rentanje svakako isplativija, navode, s obzirom da se radi o investiciji i najbolje uloženom novcu, međutim mnogi ljudi danas nisu u mogućnosti dobiti kredit ili obezbijediti finansiranje kupovine stana, pa je rentanje jedina opcija prilično veliki segment društva.

    Kako je poznato, u KS postoje olakšice za kupovinu stanu, nikad dovoljne, ali znače. Postoje državne subvencije do 10.000 KM i poreske olakšice za mlade, sa dobnim ograničenjem do 38 godina koji prvi put rješavaju stambeno pitanje.

    Iz agencije “m2” naglašavaju da bi još jedan način omogućio lakšu kupovinu stana za mlade, a to bi bila izgradnja zgrada ili čak čitavih naselja sa obezbjeđenjem povoljnih kreditnih linija i cijena stanova koje bi omogućile sticanje nekretnine širem dijapazonu mladih kupaca.

    Podsjećanja radi, sličnu zamisao je imao i Enver Hadžiahmetović, ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. No, to se nije realizovalo.

     

    N1

  • Ambasade SAD-a, Britanije, Delegacija EU i Misija OSCE-a podržali odluku CIK-a o ponovnom brojanju glasova

    Ambasade SAD-a, Britanije, Delegacija EU i Misija OSCE-a podržali odluku CIK-a o ponovnom brojanju glasova

    Ambasade SAD-a i Velike Britanije u BiH, Delegacija EU i Misija OSCE-a u BiH pozdravili su odluku Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) da istraži kredibilne izvještaje o izbornim neregularnostima u trci za predsjednika Republike Srpske i brzo provede ponovno brojanje glasova, navodi se u zajedničkoj izjavi.

    U saopćenju se ističe da time CIK BiH ispunjava svoju odgovornost prema građanima.

    “Slobodni i pošteni izbori temelj su svake demokratije. Izborna prevara direktan je napad na okosnicu demokratskog društva. U potpunosti podržavamo CIK i njegove ovlasti da poduzme sve dodatne mjere odgovornosti kako bi se osigurali integritet i transparentnost izbora”, navodi se u izjavi.

    Pozivaju sve strane da poštuju zakonski postupak dok CIK ne završi ponovno brojanje.

    Centralna izborna komisija BiH je na jučerašnjoj hitnoj sjednici donijela odluku da se glasovi za predsjednika Republike Srpske ponovo prebroje u glavnom centru za brojanje glasova u Sarajevu.

  • Sindikalna potrošačka korpa u septembru 2.852 KM

    Sindikalna potrošačka korpa u septembru 2.852 KM

    Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec septembar 2022. godine iznosi 2.852,37 KM.

    Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec juli 2022. iznosila je 1.122,00 KM, što je posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku. Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 543,00 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 39,34 posto. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 17,99 posto.

    Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi): prehrana (43,68 posto), stanovanje i komunalne usluge (12,77 posto), higijena i održavanje zdravlja (7,86 posto), obrazovanje i kultura (9,82 posto) odjeća i obuća (14,72 posto), prevoz (4,84 posto) i održavanje domaćinstva (6,31 posto).

    U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki.

     

    federalna.ba/AA

  • Bosanka Radenka Marić postala predsjednica univerziteta u SAD

    Bosanka Radenka Marić postala predsjednica univerziteta u SAD

    Još jedna žena iz Bosne i Hercegovine popela se na sami vrh svjetske akademske zajednice. Profesorica Radenka Marić (Đekić) porijeklom iz Dervente, imenovana je za 17. predsjednicu Univerziteta u Konetikatu (UConn) u SAD.

    Ovu informaciju objavio je dr. Edhem (Eddie) Čustović, koji živi u Melbournu u Australiji gdje radi na renomiranom La Trobe univerzitetu, veliki filantrop i doktor elektrotehničkih nauka.

    “Prof. Marić je također prva osoba koja je rođena van SAD i postala predsjednica ove prestižne akademske institucija osnovane 1881. godine, koja je danas među najboljim državnim univerzitetima u SAD-u.

    Radenka Marić Đekić je rođena u Derventi gdje je odrasla, a diplomirala je na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1989. godine.

    Potom se zaposlila na Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti. 1991. godine dobija stipendiju japanskog ministarstva i odlazi na Univerzitet u Kjotu, gdje doktorira 1996. godine, da bi nakon pet godina rada u Japanu, karijeru nastavila u Sjedinjenim Američkim Državama.

    Period od 2005. do 2010. godine provodi u kanadskom Vankuveru, radeći za Nacionalni istraživački centar Kanade- Institut za inovacije gorivnih ćelijaa. Potom se vraća u SAD i postaje profesor na Univerzitetu u Konetikatu. Tokom karijere bavila se istraživanjem novih izvora energije, a nosilac je brojnih priznanja u ovoj oblasti.

    Prof. Marić je priznata inovatorka za tehnologiju čiste energije čije je vodstvo kao potpredsjednica UConn pomoglo da se UConn podigne na nove visine, obarajući sve dosadašnje rekorde prihoda za istraživanja!

    Njeno istraživanje općenito ima za cilj razumjeti kako proces sinteze katalitičkih materijala utječe ili određuje svojstva tih materijala, ili zašto materijali ne rade uvijek ono što mislite da bi trebali. Prof. Marić je najpoznatija po svom radu na katalitici za primjenu u gorivim ćelijama, baterijama i senzorima.

    Tokom svoje karijere, dobila je brojne nagrade za inovacije i liderstvo u Japanu, Kanadi i SAD-u. Dr. Marić je izabrana članica Akademije nauka i inženjerstva u Konektikatu i bila je Fulbright profesorica 2016-2017 na Politecnico di Milano, Italija.

    Dr Marić je dobitnica brojnih nagrada i priznanja domaće i međunarodne istraživačke zajednice kako za svoju istaknutost u svojoj oblasti, tako i za njenu posvećenost obrazovanju budućih generacija naučnika. Neki od ovih časti, AAASčlan (Fellow) i član (Fellow) Nacionalne akademije pronalazača 2019.

    Radenka Marić, kao predsjednica, odgovorna je za državni vodeći univerzitet u Connecticutu vrijedan 1,5 milijardi dolara s pet kampusa, više od 30.000 studenata i širokom mrežom istraživačkih i uslužnih aktivnosti. UConn je postao jedan od 25 najboljih državnih univerziteta u zemlji, prema U.S.News & World Reportu.

    Šta drugo reći o Radenki Marić osim puno poštovanje za sve što ste postigli. Nadam se da će mlade djevojke iz Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije pronaći inspiraciju u vama”, poručio je Čustović.

    radiosarajevo

     

  • Cijene naftnih derivata u Federaciji BiH neznatno narasle u odnosu na prošlu sedmicu

    Cijene naftnih derivata u Federaciji BiH neznatno narasle u odnosu na prošlu sedmicu

    Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine na današnji dan za premium bezolovni benzin 95 iznosi 2,75, a za dizel 3,18 maraka po litri, a iz Federalnog ministarstva trgovine su istaknuli kako su redovite kontrole značajno doprinijele stabilizaciji cijena u FBiH koje su niže nego u zemljama okruženja.

    Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na dan 10. oktobar 2022. godine u Federaciji BiH je sljedeći: za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi od 2,61 do 3,11 marke po litri i za dizel BAS EN 590 (10 ppm) od 3,11 do 3,56 marke po litri, navode iz Federalnog ministarstva trgovine.

    Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno iznosi 2,75 maraka po litri za benzin, a za dizel 3,18 maraka po litri. Cijene su niže u odnosu na protekli mjesec kada je maloprodajna cijena na dan 12. rujna 2022. godine za benzin iznosila 2,84 marke po litri, a za dizel 3,29 marke po litri.

    U odnosu na prošlu sedmicu, kada je prosječna cijena litre benzin iznosila 2,74 marke, a dizela 3,13 maraka, cijene su trenutno neznatno veće.

    Iz Federalnog ministarstva trgovine podsjećaju kako je Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate kojom je propisala privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 0,06 maraka po litri derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima maksimalnu visinu marže u apsolutnom iznosu od 0,25 maraka po litru derivata.

    Predmetna odluka je na snazi i primjenjuje se od 3. aprila 2021. godine i na terenu je u kontinuitetu provode federalni i županijski tržišni inspektori.

    “Analizom efekata provođenja mjera kontrole cijena i marži u FBiH utvrđeno je da su inspekcijske aktivnosti značajno doprinijele stabilizaciji cijena u FBiH koje su niže nego u zemljama okruženja. Naime, inspekcijski organi u Federaciji BiH su, u skladu s raspoloživim kapacitetima i sredstvima inspekcijskog djelovanja, ulagali i ulažu maksimalne napore da odgovore i suzbiju zloupotrebe poremećaja tržišta uzrokovane krizom od strane privrednih subjekata u svrhu stjecanja ekstraprofita”, navode iz Federalnog ministarstva trgovine.

    Prema sublimiranim rezultatima federalnog tržišnog inspektorata Federalne uprave za inspekcijske poslove od početka 2022. godine do 31. maja 2022. godine, po pitanju kontrole implementacije Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena za životne namirnice i naftne derivate, federalni tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori izvršili su 326 inspekcijskih nadzora u kojima je utvrđeno 148 nepravilnosti, što podrazumijeva izdavanje 288 prekršajnih naloga s financijskim teretom od 279.750 KM.

    Prema dostavljenim i nepotpunim podacima koje su dostavili koantonalni inspekcijski organi po pitanju kontrole cijena osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata, kantonalni tržišni inspektori su od januara do aprila 2022. godine izvršili 2.078 inspekcijskih nadzora, povodom kojih je predviđeno izdavanje 717 prekršajnih naloga s financijskim teretom od 502.700 KM.

  • Jezero bez rudnika – želja je velikog broja stanovnika, uskoro okrugli sto

    Jezero bez rudnika – želja je velikog broja stanovnika, uskoro okrugli sto

    Na području opštine Jezero uveliko se vrše geološka istraživanja koje obavlja kompanija “Lykos Balkan Metals”, tačnije njena kćerka firma SNK metali.

    Mještani Jezera se ne slažu s planovima Miloša Bošnjakovića, australskog biznismena porijeklom s ovih prostora. Ova istraživanja sve do skoro su bila nepoznanica za stanovnike Jezera, a kako ističu najviše strahuju za zdravlje stanovnika,ali i uništavanje prirode. Također, zbog odvoza iskpoina uveliko je ugrođena statika mostova u Jezeru, ali i potpuno uništenje već dotrajle cestovne plohe.

    Više o tome smo već ranije pisali:

    Prokopavanjem pristupnih puteva u svrhu istraživanja uništena je putna infrastruktura, privatnu imovinu uredno su platili nekim mještanima, a najveći problem od svega toga je uništavanje prirodnih dobara brda  Otomalja/Hotomalj i Bag, a prije toga i Sinjakova.

    Da li je neko ko je dao dozvolu za ispitivanje zemljišta uopšte imao predstavu gdje šalje firmu da radi bušenje, ugrožava podzemne vodu i time Plivu i Plivsko jezero?

    Za sva ova pitanja, odgovori će se moći potražiti u subotu, 15. oktobra kada je zakazan treći okrugli stol na temu: “Istraživanje ruda na području opštine Jezero”. Rasprava će se održati u prostorijama Skupštine opštine s početkom od 10 sati.

    Ovim putem pozivaju se mještani dase odazovu ovom skupu, kao i svi nezavisni stručnjaci, nevladine organizacije kako bi pomogli u  borbi: Jezero bez rudnika!

    Eventualnim otvaranjem rudnika u Jezeru ugrožava se prirodni krajolik i sva njegova dobra, ljekovito jezero Đol, tok Plive koji stvara najveće prirodno jezero u BiH – Plivska jezera kao i sami vodopad u Jajcu koji je uvršten među 12. najljepših na svijetu.

    https://youtu.be/8B6qlcaD1Bk

     

    Bogata historija

    Jezero je od davnina bilo mjesto svojevrsne ljepote koju su uživali drevna ilirska kraljica Teuta a kasnije i mnogi drugi sve do vremena austrougarske Monarhije nakon čijeg „odzvonjenog“ vremena Jezero uporno gubi na značaju i ljepoti sve do današnjih dana.

    Spomenuta ilirska kraljica Teuta, prije nego je 229. godine prije nove ere bila uspješna na čelu u ratu protiv nadolazećih okupatora Rimljana, imala je svoju rezidenciju u Jezeru gdje je, osim obaveza koje je imala kao kraljica tadašnjeg veoma moćnog Ilirskog Kraljevstva, dolazila u ovo živopisno mjesto koje joj je služilo još i kao odmaralište.

    Ostao je trajan trag i spomen na kraljicu sve do danas zbog toga što je upravo ona naredila da se u Jezeru iskopa još jedno korito Plive, čiji naziv potiče od ilirskog naziva za ovu rijeku-Pelva, čime je nastalo ostrvo ili ada. Prava je rijetkost da se neko naselje ili čak središte naselja u kontinentalnom dijelu nalazi na ostrvu.

    I sami naziv brda Hotomalj  je riječ složenica ilirskog porijekla, koja se u formi imena ili prezimena do danas zadržala, kao Hoti i Hota, a riječ malj, izvorno mal, znaci kamen, stijena.

    U srednjovjekovnom bosanskom kraljevstvu ovaj prostor pripada župi Luka, zemlja Donji Kraji. Na lijevoj obali rijeke Plive, pod brijegom Vaganj/Vagan nalazilo se gradsko utvrđenje, a ispod naselje Jezero, u statusu grada pored kojeg je prolazio tkz. ,,solarski put“. Bosanska kraljica Katarina Kosača Kotromanić je u Jezeru podigla crkvu svetog Jurja (Đurđa).

    Padom bosanskog kraljevstva 1463. naselje Jezerski grad ulazi u sastav Jajačke banovine oko kojeg se vode odsudne bitke za spas Evrope. Pod gradom se nalazio franjevački samostan 1492. koji je porušen od Osmanlija nakon pada 1528.

    Naselje s tvrđavom na adi prvi put se spominje 1660. pod nazivom Gölhisar (Đol-Hisar – Jezerski grad, Jezerski dvorac, Ružin grad, Dvorac ruža). Tvrđava će biti napuštena prije 1833. i o njoj ne postoje sačuvani tragovi osim putopisa iz 17 i 19. vijeka.

    Od 1528-1580. Jezero ulazi u sastav Kliškog sandžaka. Razvija se u naselje trgovačkog tipa kao mjesto odmora na putu prema Panoniji o čemu svjedoči prvi zabilježeno han za smještaj i odmor putnika iz 1644. Od 1667. do druge polovine 19. vijeka naselje ima status sudske vlasti. Pripadalo je ključkoj kapetaniji od 18. vijeka.

    Jezero se prvi put spominje u putopisu Evlije Čelebije 1660. i u putopisima 19. i 20. vijeka kao omiljeno izletničko mjesto putnika toga vremena koji ga porede sa Kašmirom i Venecijom.

    Na topografskim kartama od XV do XIX vijeka naselje je upisano pod imenom Lestro, Iesero, Lesero, Lessero, Iessere.

    U putopisu Ivana K. Sakcinskog 1850. piše da se naselje zove grad ,,Bielo Jezero“, a mjesto ,,bosanskom Veneciom“.

    Jezero se spominje 1878. kao mjesto otpora austrijskoj okupaciji za čije će uprave biti politička ispostava u statusu seoske opštine, pripadajući kotaru Jajce, travničkom okrugu. Veći značaj dobija izgradnjom pruge uskog kolosijeka Ota Štajnbasa 1913. kao tranzitna i pretovarna stanica. Ova pruga će odigrati ključnu ulogu u II svjetskom ratu. Ukinuta je 1970. kao nerentabilna pruga uskog kolosijeka.

    Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije Jezero je u sastavu Vrbaske banovine, travnički okrug, srez Jajce, seoska opština Jezero-Prisoje.

    U periodu poslije II svjetskog rata Jezero je mjesna zajednica opštine Jajce.

     

    Jajce-online

  • Dani otvorenih vrata u Gradskoj biblioteci u Donjem Vakufu

    Dani otvorenih vrata u Gradskoj biblioteci u Donjem Vakufu

    Gradska biblioteka povodom Mjeseca knjige ogranizuje Dane otvorenih vrata 2022.

    Pozivaju se svi odgajatelji, učitelji, nastavnici, profesori s područja Donjeg Vakufa da u oktobra – Mjeseca knjige, grupno, s đacima, posjete Gradsku biblioteku.

    Sve informacije o terminima posjeta možete dobiti na broj mobitela: 060 301 35 39 ili u prostorijama Gradske biblioteke.

    Mjesec knjige je prilika da se družimo u knjiškom ambijentu i uspostavljamo trajnu povezanost s bibliotekom.

  • Koliko je hrana poskupjela od početka godine u Federaciji, radi li se poređenje sa regionom?

    Koliko je hrana poskupjela od početka godine u Federaciji, radi li se poređenje sa regionom?

    Potrošačke cijene hrane ukupno u Federaciji BiH od početka godine do kraja augusta 2022. godine u prosjeku su porasle za 18,6 posto, rečeno nam je u Federalnom zavodu za statistiku.

    – U posmatranom periodu potrošačke cijene hljeba porasle su za 22,9 posto, pšeničnog brašna za 37,9 posto, mesa za 16,3 posto. Zatim, svježeg mlijeka 26,1, jaja za 13,7 posto, ulja i masnoća 46,7, šećera za 43,5 posto.

    Početkom godine, mogli ste kupiti hljeb i za pola KM, a sada je ta cijena 90 feninga, jedna KM. Govorimo o najjeftijem. Cijena ostalog hljeba je od 1,5 KM, do 2,40 KM. Što se tiče mlijeka, najjeftinije je sada 1,50 KM, 1,70 KM, a početkom godine je koštalo 1 KM, 1,15 KM. Sada je cijena mlijeka u tetrapaku sa više masnoće prešla dvije KM…

    Početkom godine školjku jaja (30 komada) mogli ste naći i za pet KM, a sada je cijena 7,95, devet, negdje i 10 KM. Domaća su još skuplja, školjka ide do 14 KM.

    U Federalnom zavodu za statistiku smo upitali da li su radili analize cijena osnovnih životnih namirnica u regionu ili nekim od zapadnih zemalja i sačinili poređenje.

    – Zavod prikuplja podatke i izračunava indekse potrošačkih cijena za teritoriju Federacije BiH i ne radi analizu i poređenje cijena osnovnih životnih namirnica sa zemljama regiona. Agencija za statistiku BiH vrši izračun indeksa potrošačkih cijena za nivo Bosne i Hercegovine – rekli su nam.

     

    faktor

  • Očekuje li se pad vrijednosti konvertibilne marke

    Očekuje li se pad vrijednosti konvertibilne marke

    Iako je ove godine proslavljena 20. godišnjica uvođenja eura, razloga za slavlje nema, jer situacija nije povoljna. Trenutno, jedan dolar iznosi 0,97 eura što je najslabija pozicija ikada. Pad vrijednosti evra, upozoravaju stručnjaci, znači i pad vrijednosti konvertibilne marke.

    Novac u novčanicima građana sve manje vrijedi, kažu ekonomisti. Sa padom eura, koji je na istorijskom minimumu, pada i vrijednost konvertibilne marke, iako fiksni kurs stvara privid da je valuta stabilna.

     

    ALEKSA MILOJEVIĆ, ekonomista

    “Mi sada imamo situaciju kad se saberu dugovi i deficit, jednaci su društvenom proizvodu, to znači da je najmanje 4 marke za euro, to znači da bi cijene trebale da budu duplo, sve. Novac nema realnu vrijednost, mi mjerimo sadašnje statističke vrijednosti istorijskom vrijednosti novca.”

    Stabilnost konvertibilne marke je iluzija, kaže ekonomista Igor Gavran.

     

    IGOR GAVRAN, ekonomista

    “Štetu osjećamo kada je riječ o kupovini energenata, i cijena plina i cijena nafte je vezana za dolar, i također uvoženjem s područja koja nisu u eurozoni postaje skuplji za BiH, a znamo da smo ovisni o uvozu.”

    Rat u Ukrajini i svjetska ekonomska kriza prednjače na listi uzročnika pada vrijednosti eura. Dok neki profitiraju, za druge nema pozitivnih vijesti. Iz nevladinog sektora smatraju da će građani kroz recesiju platiti finalnu cijenu.

     

    BRANKO TODOROVIĆ, Helsinški odbor za ljudska prava

    “Iz njihovih džepova i od njihovih malih plata i prihoda veliki dio sredstava otiići za pokrivanje ne samo poskupljenja, nego i niza ozbiljnih promšaja vlasti u BiH.”

    S druge strane, prognoze ekonomista nisu optimistične.

     

    ALEKSA MILOJEVIĆ, ekonomista

    “Kad dođe vrijeme da se ne mogu vrati dugovi, valuta napušta čvrsti kurs i kreće u tržišno izravnanje i tada grune inflacija, tada krene inflacija koja je u nekim zemljama bila nepojmljivo visoka i kod nas će biti nepojmljivo visoka.”

    Iako konvertibilna marka neće devalvirati u odnosu na euro, dijeliće njegovu sudbinu kada je riječ o odnosu sa dolarom.

  • Danas pretežno oblačno

    Danas pretežno oblačno

    Jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Kiša je registrovana na jugu i istoku Hercegovine, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne.

    Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno. Povremeno sa slabom kišom ili lokalnim pljuskom na području Hercegovine, centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne. Vjetar slab sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 15 i 21°C, na jugu zemlje do 23°C.

    U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Povremeno može padati slaba kiša. Najviša dnevna temperatura zraka oko 17°C.