Category: Vijesti

  • Mogući sitniji odroni zemlje ili kamenja na kolovoz

    Mogući sitniji odroni zemlje ili kamenja na kolovoz

    Kolovoz je pretežno suh, a jutarnja magla mjestimično smanjuje vidljivost na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove. Vozače upozoravamo i na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja na kolovoz.

    Zbog redovnog pregleda opreme na mostovima na dionici autoputa A-1 Lašva – Kakanj, saobraćat će se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju. Sporije, zbog radova, saobraća se i na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug.

    U toku su sanacioni radovi na dionici magistralnog puta M-18 Sarajevo-Vogošća u ulici Alipašina (od raskrsnice za stadion “Asim Ferhatović Hase” do naselja Šip) zbog čega vozila iz pravca Sarajeva saobraćaju usporeno, jednom trakom, dok se vozila iz pravca Vogošće preusmjeravaju na alternativni pravac (kroz ulicu Jukićeva).

    Na magistralnom putu Bihać-Bosanski Petrovac (dionici Ripač-Dubovsko), zbog izvođenja neophodnih radova danas se obustavlja saobraćaj u terminima od 13 do 14 sati i od 16 do 17 sati. Za vrijeme obustava alternativni pravac je Bihać-Bosanska Krupa-Krnjeuša-Bosanski Petrovac. U ostalom periodu saobraća se usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

    Zbog sanacije magistralnog puta Nevesinje-Mostar, svakog dana (osim nedelje) od 08 do 17 sati obustavlja se saobraćaj na dijelu od Nevesinja do mjesta Velagić. Za vrijeme obustave saobraćaj se preusmjerava alternativnim pravcima Nevesinje-Zijemlje-Ruišta-Mostar ili Nevesinje-Berkovići-Stolac-Mostar.

    Zbog izvođenja radova na dionici magistralnog puta Žitomislići-Počitelj, svaki dan osim nedjelje i praznika dolazi do obustave saobraćaja u terminima od 09 do 12 :15 sati i od 13 :15 do 15 sati.

    U toku su deminerski radovi na magistralnom putu Cerik-Lončari (na dionici Cerik-pijaca „Arizona“). Radnim danima u vremenu od 08:30 do 16 sati na snazi su polusatne obustave saobraćaja, uz 15-minutna propuštanja vozila. Za vrijeme obustave u funkciji je i alternativni pravac Cerik-Brčko-Orašje.

    Na magistralnom putu Tarčin-Bradina zbog sanacionih radova obustavljen je saobraćaj i preusmjeren na vozne trake novoizgrađene poddionice autoputa Tarčin-Ivan u oba smjera, bez naplate cestarine od Vlakova do Bradine. Molimo vozače da budu oprezni, posebno prilikom prolaska kroz naplatne kućice.

    Zbog izvođenja radova na izgradnji obilaznice Donji Vakuf, saobraćaj je obustavljen na raskrsnici magistralnih puteva (M-5 i M-16) u Donjem Vakufu i preusmjeren na privremenu obilaznicu.

    Zbog radova na ugradnji opreme u tunelu Crnaja na dionici Konjic-Jablanica u noćnim satima od 22 do 07 sati, saobraća se jednom trakom, naizmjenično.

    Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom. U noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

    Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

  • Danas u BiH temperature i do 25 stepeni

    Danas u BiH temperature i do 25 stepeni

    U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Dio prijepodneva po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera.

    Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 3 i 9°C, na jugu zemlje od 11 do 15°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25°C.

    U Sarajevu sunčano. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 6°C, a najviša dnevna temperatura zraka oko 23°C.

    Za utorak se najavljuje sunčano vrijeme. Prije podne po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle i nisket oblačnosti. Vjetar slab sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 3 i 9°C, na jugu zemlje od 11 do 15°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 25°C.

    U srijedu će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Prije podne po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle i niske naoblake. U Bosni se očekuje naoblačenje tokom noći na četvrtak. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 3 i 9°C, na jugu zemlje od 11 do 15°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 18 i 23°C, na jugu zemlje do 25°C.

    • Vremenska prognoza za ponedjeljak, utorak i srijedu

      Vremenska prognoza za ponedjeljak, utorak i srijedu

      FOTO: FHMZ


  • Snažne eksplozije u Kijevu, oglasio se i Kličko

    Snažne eksplozije u Kijevu, oglasio se i Kličko

    U glavnom gradu Ukrajine Kijevu su se oglasile sirene za zračni napad, a ubrzo nakon toga čule su se eksplozije, javljaju svjetski mediji.

    Prema prvim informacijama čule su se najmanje tri snažne eksplozije. Navodi se da su eksplozije izazvali dronovi, najvjerovatnije iranske proizvodnje.

    O svemu se oglasio i gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, koji je naveo da su eksplozije zabilježene u distriktu Ševčenko, gdje su se odvile i proteklog ponedjeljka.

    – Sve službe se kreću prema toj lokaciji, a detalji će biti objavljeni kasnije – naveo je Kličko koji je upozorio građane da se zračna opasnost nastavlja, te ih pozvao da ostanu u skoništima.

    avaz.ba
  • Broj upisanih studenata u visokoškolske ustanove sve manji

    Broj upisanih studenata u visokoškolske ustanove sve manji

    U posljednjih pet godina broj upisanih studenata u visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini smanjen je za 20 posto. Jedan od razloga je odlazak stanovništva. I novi podaci o broju upisanih studenata pokazuju nastavak negativnih trendova, koji nisu zaobišli ni Univerzitet u Bihaću. Otvoreno je i pitanje usklađenosti studijskih smjerova sa potrebama tržišta rada, što iziskuje ozbiljan pristup.

    Sve veći odlazak mladih preko granica Bosne i Hercegovine došao je na naplatu. Studenata nikad manje. Konkretno, Univerzitet u Bihaću je nekada upisivalo 1.500 studenata, danas je ih nešto manje od 500.

     

    FADIL ISLAMOVIĆ, rektor Univerziteta u Bihaću

    “Buduće godine će vjerovatno pokazati da će taj broj kandidata i dalje opadati, morat ćemo tražiti ozbiljne reforme i rezove zajedno s našim osnivačima kako bismo izašli na kraj s tim”.

    Ove sedmice upisano je tek nešto više od četiri stotine studenata, od kojih se 15 odlučilo za Pravni fakultet, a jedan od njih je i Armin Zulić.

     

    ARMIN ZULIĆ, brucoš

    “Pravni fakultet sam odabrao najprije zbog neke želje iz djetinstva, naravno i zbog drugih razloga, poput širokog dijapazona znanja koji mogu steći ovdje, pa poznanstva, prijateljstva…”.

     

    SUAD HASANBEGOVIĆ, dekan Pravnog fakulteta u Bihaću

    “Nema to kao nekada, 100 diplomiranih pravnika. To je problem i za društvenu zajednicu. Mi ćemo u narednom periodu imati 15 pravnika, to je nešto što je potrebno ovom kantonu. Stvara se ambijent da ti studenti koji završe fakultet imaju danas-sutra posao u pravosuđu, organima uprave, advokaturi…, a ne da se pravi hiperprodukcija kadra”.

    Male plaće, čak i nakon sticanja diploma, jedan su od razloga zašto odlazak u države Evropske unije značajan broj mladih smatra boljom opcijom.

     

    FADIL ISLAMOVIĆ, rektor Univerziteta u Bihaću

    “Primanja ljudi koji okončaju studije su u rangu prosječne plate u BiH, to je neprihvatljivo. Tu su upakovani svi, od onih koji nemaju nikakva obrazovanja pa do doktora nauka”.

    U Bosni i Hercegovini trenutno djeluje 47 visokoškolskih ustanova, ali taj broj je u sve većem nesrazmjeru s brojem studenata. Opravdanom se, stoga, čini bojazan da će se, kao što je već slučaj i sa gašenjem nekim od škola, primarno, zbog iseljavanja stanovništva, taj trend prenijeti i na neke od univerziteta.

  • Vrtoglavi rast na tržištu nekretnina: Cijene stanova dostigle su 6.000 KM po m2

    Vrtoglavi rast na tržištu nekretnina: Cijene stanova dostigle su 6.000 KM po m2

    Cijene građevinskog materijala ostavile su značajan trag na tržište nekretnina. U odnosu na prošlu godinu cijena stanova u BiH veća je za oko 30%, a kuće i do 10%. Stabilizacija cijena u BiH je izgledna, kažu upućeni, ali do značajnijeg pada cijena neće doći do 2024. godine. Najjače tržište prema broju sklopljenih ugovora su Sarajevo, Banjaluka, Tuzla, Istočno Sarajevo i Bijeljna, a cijene stanova u prva dva dostigle su 6.000 KM/m2.

    U užem jezgru glavnog bh. grada cijene nekretnina povećane su između 30 i 50%. Ali, ako uporedimo sa okruženjem, BiH je i dalje jeftino tržište, tvrde upućeni. No, kada analiziramo domaći standard i prosječne plate, stanovanje je odavno luksuz. Ako ne želite da živite dalje od gradskog jezgra, za renoviran stan u starogradnji, moraćete da izdvojite i do 4.500/m2. Odnosno, 6.000 KM za stan u novogradnji.

    “Na Otoci su prešle cijene od 3.000 KM, a u samom centru vi imate luksuzne novogradnje, koje i nisu predviđene za slobodno tržište nego se u preprodaji prodaju ljudima koji imaju malo više novca. Na Čobaniji postignuta je cijena i od 5.500 do 6.000 KM”, kazala je Alma Abdagić iz “Rental nekretnine” iz Sarajeva.

     

    Najviše kupuju mladi bračni parovi

    Najviša cijena kvadrata je postignuta. O smanjivanju je rano govoriti. Međutim, upućeni predviđaju da će banke povećati kamate za stambene kredite, a to automatski znači da će sve manje ljudi biti u prilici da podigne kredit, kako bi priuštili nekretninu. S druge strane, manja potražnja uslovljava i blagi pad cijena.

    No, to se ne očekuje prije 2024. godine, pokazuju istraživanja. Poskupile su nekretnine i sa druge strane entitetske linije, u Istočnom Sarajevu, no i dalje su povoljnije u odnosu na komšije.

    “Cijene polovnih stanova, u zavisnosti od lokacije, starosti stana i stanja samog stana je negdje između 1.500 i 1.800 KM. Novogradnja prelazi 2.000 KM, dakle 2.500 KM. Još uvijek je to Spasovdanska, Hilandarska, Dečanska, ovaj dio ovdje još uvijek nosi naziv neke top lokacije”, naveo je Ranko Vukmanović iz agencija za nekretnine “NEK”, iz Istočnog Sarajeva.

    Tendencija rasta cijena na tržištu nekretnina primijećena je tokom ljeta i u gradu na Vrbasu. Najniže cijene u novogradnji ne mogu se naći ispod 2.800 KM i to u okolnim dijelovima grada, dok je cijena u jezgru već neko vrijeme izjednačena sa Sarajevom – 6.000 KM.

    “Najviše kupuju mladi bračni parovi, ljudi iz inostranstva, ali i ljudi iz drugih gradova. Jedan dio je to gotovina, a drugi dio je putem kredita, tipa 30% gotov novac, a ostatak kredit”, kazao je Aleksandar Vuković iz agencija za nekretnine “KONDO” iz Banjaluke.

     

    Stan na Jahorini prodat za više od pola miliona

    Zbog pozicije grada Trebinja i njegovom povezanošću sa primorjem, kao i međunarodnim aerodromom u Dubrovniku, potražnja za nekretninama je ogromna. To, djelimično i diktira cijenu novih stanova koja prelazi 4.000 KM. Starijih stanova, gotovo i nema.

    “Čim se i pojavi neki stan, on se veoma brzo proda. Najjeftiniji stan se može dobiti po cijeni od 1.500 KM, ali tu su obično potrebna dodatna ulaganja. Sve je teže za lokalno stanovništvo da dođe do stana. Jer to su cijene koje su neplative, a ljudi uglavnom kupuju na kredit i to polovne stanove”, rekla je Mubina van Veen-Isović iz HPM nekretnine iz Trebinja.

    U Mostaru novogradnje gotovo da i nema, a renovirani stanovi dostižu 2.300 KM. U Zenici je to cijena između 1.500 i 2.000 KM, dok za novi stan morate iskeširati više od 2.500. Iako je novogradnja i u Brčkom dostigla maksimum, i to između 1.800 do 2.500 KM/m2 , i dalje je jedan od najpovoljnijih tržišta.

    “Stara gradnja prati novogradnju tako da, ako poskupi novogradnja, onda poskupljuje i stara gradnja, tako da se kreće od 1.200 do 1.700 KM”, istaknula je Gorana Tanasić, iz Emporium nekretnine iz Brčkog.

    U prvom kvartalu ove godine u BiH je prodato ukupno 627 novih stanova, podaci su Agencije za statistiku BiH. Posebno je zanimljiv podatak da je najskuplji stan, van urbanog područja, prodat, na Jahorini i to za više od oko pola miliona KM.

     

    N1

  • KARDIOLOZI IH ZABRANJUJU Devet namirnica koje mogu izazvati srčani udar

    KARDIOLOZI IH ZABRANJUJU Devet namirnica koje mogu izazvati srčani udar

    Da bi srce bilo zdravo, veoma je važno paziti na ishranu i voditi računa o stilu života i navikama.

     

    Prije svega, važno je izbaciti sve ono što može štetno djelovati na najvažniji mišić u tijelu, a kardiolozi savjetuju da devet namirnica izbacite iz ishrane ili da ih minimalno konzumirate, kako bi srce ostalo zdravo.

     

    Pomfrit

    Na 100 grama prženog krumpira dolazi 8 grama trans masti, koje nisu tvar prirodnog podrijetla, već proizvod višestrukog zagrijavanja biljnih ulja. Trans masti povećavaju kolesterol u krvi višestruko i tako povećavaju rizik od bolesti kardiovaskularnog sustava.

     

    Crveno i prerađeno meso

    Šnicle, mljeveno meso i slanina veoma štetno utječu na srce. Bakterije iz sustava za probavu apsorbiraju aminokiseline iz crvenog mesa, što pokreće čitav lanac reakcija koji na kraju povećava razinu kolesterola i rizik od srčanih bolesti.

     

    Pržena hrana

    Termička obrada na visokoj temperaturi stvara velike količine trans masti, koje su jedan od glavnih krivaca za probleme sa srcem. U Kini, gdje se meso obično peče ili kuha, srčana oboljenja su manje učestala.

     

    Pizza

    Samo jedan komad pizze sadrži 10 grama masti, od kojih su 4,4 grama zasićene masnoće. Ako se ne možete odreći pizze, ograničite se samo na jedan komad jednom tjedno i neka to bude pizza od povrća.

     

    Bijeli kruh

    Redovno konzumiranje hrane bogate ugljikohidratima poput bijelog kruha, povećava rizik od srčanih bolesti. Visoki glikemijski indeks podiže razinu šećera u krvi, pa na osnovu toga znanstvenici sumnjaju da je ovo jedan od čestih prvih faktora koji dovode do srčanog udara.

     

    Kukuruzne pahuljice

    U pitanju su brzi ugljikohidrati prepuni šećera zbog kojih inzulin u tijelu podivlja.

     

    Sol

    Višak soli u tijelu uzrokuje oštećenje i začepljenje krvnih žila. Dnevno ne bi trebali pojesti više od 5 grama soli (nepuna žličica).

     

    Instant juha

    Kao i većina drugih prerađenih proizvoda, instant juhe sadrže velike količine soli, što povećavaju rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, otkrivaju stručnjaci. Osobe koje jedu instant juhe 2-3 puta tjedno imaju mnogo veći rizik od kardiometaboličkog sindroma, koji povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i moždanog udara.

     

    Energetska pića

    100 ml energetskog pića sadrži 30 mg kofeina. Ako popijete 300 ml, što je standardna zapremina, unijet ćete 90 mg kofeina, što je kao da ste popili 3-4 espresso kave. Ovolika doza kofeina može izazvati tahikardiju, a pritom se ove vrste napitaka nikako ne preporučuju ljudima koji imaju bilo kakav problem sa srcem, prenosi B92

  • Veliki protesti u Francuskoj: Hiljade ljudi izašlo na ulice zbog troškova života

    Veliki protesti u Francuskoj: Hiljade ljudi izašlo na ulice zbog troškova života

    Hiljade ljudi izašlo je na ulice Pariza, glavnog grada Francuske, u znak protesta zbog troškova života u zemlji i bezosjećajnosti u borbi protiv klimatskih promjena.

    Socijalna i ekološka nova narodna unija (Nupes), koja predstavlja Zelene i ljevicu, također je podržala protest koji je organizovan na poziv Jean-Luc Melenchona, lidera krajnje lijeve partije Nepokorena Francuska (LFI).

    Ljudi iz različitih gradova kao što su Lille, Marsej i Rouen takođe su učestvovali u protestima.

    Demonstranti traže veće plate, aktivniju politiku u borbi protiv klimatskih promjena i odustajanje od kontroverzne penzione reforme, jednog od glavnih obećanja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u predsjedničkoj predizbornoj kampanji.

     

    N1

  • Pogledajte koje europske zemlje imaju himnu bez teksta

    Pogledajte koje europske zemlje imaju himnu bez teksta

    Himna države jednako je važna kao i njena zastava. Premda se s njom ne susrećemo jednako često i većinu njih ne bismo znali prepoznati, himne su odraz nacionalnog ponosa i identiteta. Kao takve, puštaju se u svečanim prilikama kada im valja odati posebnu počast stavom i držanjem.

    No, znate li tekst ili bar jedan stih himne BiH? Ako ne znate, nije ni čudno kad je jedna od rijetkih europskih himni koje službeno nemaju tekst.

    Dok su neke nastale spajanjem različitih pjesama, a neke su pretrpjele i cenzuru, u nekoliko država zaključili su kako bi najbolje bilo ne imati tekst uopće. U Europi postoje samo četiri takve države.

    Možda je dobro utvrditi gradivo o kojim je državama riječ, da ne bi došlo do bruke kakvu su iskusili neki komentatori na Twitteru kada su tijekom Svjetskog prvenstva u nogometu komentirali da je sramotno što igrači određenih država odbijaju ili ne znaju pjevati himnu svoje zemlje (a himna uopće nema tekst).

     

    Bosna i Hercegovina

    Državna himna Bosne i Hercegovine zove se Intermezzo i prihvaćena je za himnu 1998. godine. Skladao ju je Banjalučanin Dušan Šestić, a ako vam nije poznat on, možda vam je poznatija njegova kćer Marija Šestić koja je 2007. godine predstavljala BiH na Eurosongu u Helsinkiju s pjesmom ”Rijeka bez imena”. No, vratimo se na himnu.

    Budući da u BiH žive Bošnjaci, Hrvati i Srbi, bila je potrebna jedna koja bi obuhvatila sve. Intermezzo je tako prihvaćen kao zajednička skladba, a vjetar u leđa toj odluci dao je tadašnji visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp, piše punkufer.hr.

    Premda su u nekoliko navrata postojale inicijative da se bosanskohercegovačkoj himni pridoda tekst, to do danas (još) nije ostvareno pa su tako BiH u posebnom klubu onih čija je himna samo instrumentalna.

     

    Španjolska

    Španjolska državna himna zove se Marcha Real i riječ je o skladbi koja je tijekom 18. stoljeća služila za počasni marš. Izvodila se na ceremonijalnim događanjima u prisustvu kraljevske obitelji te se smatra jednom od najstarijih himni na svijetu. Ne zna se tko je njen autor, a glasina da ju je osmislio sam Fridrik II., kralj Pruske, pokazala se na kraju ipak samo glasinom.

    Za ovu skladbu napisano je nekoliko tekstova, pa je i sama himna u nekoliko navrata korištena s tekstom i postojalo je nekoliko verzija himne. Međutim, bilo je teško pronaći tekst koji bi ujedinio zemlju u kojoj postoje vječite tenzije između Katalonaca, Baska i ostatka Španjolske.

    Godine 1978. odbačena je i posljednja verzija koju je odobrio nacionalistički lider i general Francisco Franco, te se danas španjolska himna službeno izvodi bez teksta.

     

    San Marino

    Himna male Republike San Marino također će vas ostaviti bez teksta. Zove se Inno Nazionale (doslovno: Nacionalna himna) i skladao ju je violinist Federico Consolo koji je također zaslužan za jedne od najljepših sefardskih melodija kakve možete čuti u talijanskim sinagogama. Godine 1894. prihvaćena je za državnu himnu.

    Premda je talijanski pjesnik Giosue Carducci napisao tekst koji će ju pratiti, on se službeno ne izvodi niti pjeva na ceremonijama – tek ponekad u neformalnom okruženju ili školskim učionicama. Baš kao i San Marino, ova pjesma je kratka i sastoji se od svega četiri kratke kitice. Nije ju teško zapamtiti ni pjevati, ali eto, San Marino je odlučio biti dio instrumentalnog kluba.

     

    Kosovo

    Kao i himna San Marina, kosovska himna ima maštovito ime: Himna Republike Kosovo. Za državnu himnu usvojena je 2008. godine, a odabrana je i djelomično jer se ne referira ni na koju određenu etničku skupinu ili političku ideju – bio bi to težak zadatak u zemlji tenzija između Kosovara tj. Albanaca i Srba, što su shvatili već pri dizajniranju zastave.

    Na samom natječaju za državnu himnu napomenuto je kako uz nju može biti priložen tekst, no kako će vjerojatno himna biti bez njega. Postoji neslužbeni tekst koji ide uz nju, a koji se referira na vrline hrabrosti, ljubav prema zemlji i orlove kao jednu od pjesničkih slika i simbola.

    Himnu je skladao Mendi Mengjiqi, a među ostalim konkurentima bila je i Oda radosti koja je danas himna Vijeća Europe.

     

    dnevno.ba

  • Evo kolika bi bila minimalna plata u Federaciji prema usvojenom nacrtu zakona

    Evo kolika bi bila minimalna plata u Federaciji prema usvojenom nacrtu zakona

    Zastupnički dom Parlamenta FBiH nedavno je usvojio nacrt Zakona o minimalnoj plati u FBiH kojim se definira iznos minimalne plate za radnike na prostoru Federacije BiH i koja po najnovijim izračunima ne bi trebala biti niža od 993 KM, s tim da će se svake godine do 2025. godine stalno povećavati.

    Kako piše u obrazloženju spomenutog zakona oko kojega treba postići širi konsenzus sa sindikatima, utvrđena je osnovica za utvrđivanje minimalne plate, a ona predstavlja prosječnu bruto platu u Federaciji BiH za decembar 2020. godine prema službenom podatku federalnog Zavoda za statistiku, u iznosu 1532 KM bruto (993 KM neto).

    Također je propisano utvrđivanje minimalne bruto plate za 2021. godinu, najmanje 75% osnovice, zatim za 2022. godinu najmanje 85% osnovice, za 2023. najmanje 90% osnovice i, konačno, za 2024. godinu najmanje 100% osnovice.

    Ovim člankom propisano je i da minimalna plata ne predstavlja osnovicu za obračun svih plata, osim ako to nije definirano kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Također je predviđeno da se od 2025. godine minimalna plata utvrđuje na osnovi kretanja indeksa potrošačkih cijena, ukupnog kretanja plata i bruto društvenog proizvoda te da minimalna plata za 2025. godinu ne može biti manja od iznosa minimalne plate za 2024. godinu.

    Predlagatelji novog zakona priznaju kako Federacija BiH još nema zakonski određenu minimalnu platu, zbog čega su bili meta kritika, ne samo domaćih nego i međunarodnih sindikalnih udruga. U pismu Međunarodne konfederacije sindikata, koje je upućeno Vladi Federacije BiH ukazano je kako nepostojanje propisa kojim se jamči najniža cijena rada predstavlja izravno kršenje Konvencije 131. Međunarodne organizacije rada koja predstavlja sastavni dio Ustava BiH.

    Generalna tajnica najveće svjetske sindikalne organizacije Sharon Burrow pozvala je vlasti da se uključe u istinski socijalni dijalog i osiguraju da svi radnici u BiH imaju zajamčenu minimalnu platu i poštovanje njihovih radnih prava u skladu s općim kolektivnim ugovorom. Važnost instituta minimalne plate kao socijalno zaštitnog instrumenta naglasio je Odbor Europskog parlamenta za socijalna pitanja koji je još 1993. godine predložio državama članicama Europske unije da uvedu mehanizme za određivanje minimalne plate u odnosu na nacionalnu prosječnu plaću.

    Vrijedi spomenuti da su nakon višemjesečnih natezanja i sukoba predstavnici šest sindikalnih udruga i predstavnici poslodavaca s prostora FBiH prošle godine konačno potpisali zajedničku platformu za vođenje socijalnog dijaloga.

    – Na ovaj način jasno smo pokazali da smo spremni odmah početi pregovore o povećanju minimalne plate. Zajednički stav potpisnika platforme je da je neprihvatljiva situacija u kojoj ne postoji minimalna plaća – stoji u zaključku Udruge poslodavaca FBiH.

    Oni tvrde kako se potpisivanjem platforme šalje jasna poruka predstavnicima vlasti u FBiH da sindikat i poslodavci imaju zajedničke interese te da će u ostvarenju istih jedinstveno nastupati prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, a sve u cilju rasterećenja gospodarstva i stvaranja boljih uvjeta za radnike u FBiH.

     

    Dnevnik.ba

  • Kestenijada u Pećigradu: Jedno od najznačajnijih obilježja Bosanske krajine

    Kestenijada u Pećigradu: Jedno od najznačajnijih obilježja Bosanske krajine

    U cazinskom naselju Pećigrad danas je održana kestenijada – tradicionalni festival kestena kojem su prisustvovali brojni posjetitelji i gosti iz cijele Bosne i Hercegovine i zemalja regije.

    Prisutni su pržili kesten, a upriličen je i bogat kulturno-zabavni program.

    Riječ je o manifestaciji koja je postala tradicija jer se održava već 22 godine. Kestenijadi je prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi, a došli su gosti i iz Hrvatske i Slovenije.

    Kesten je jedno od najznačajnijih obilježja Bosanske krajine, pogotovo grada Cazina, a Kestenijada koja se već godinama održava u mjestu Pećigrad sasvim sigurno potvrđuje tu tvrdnju.

    Kestenove šume su rijetkost u Bosni i Hercegovini, ali Cazinska krajina je izuzetno bogata ovim prirodnim resursom.

    U Bosanskoj krajini nadaleko su poznate. Prostiru se na širem području Cazina, Velike Kladuše, Bužima i dijela Bosanske Krupe. Zbog svoje nutritivne vrijednosti, kesten je neizostavan u ishrani na ovom području.

    U naselju Pećigrad drvo kestena je na svakom koraku, u šumama, pored lokalnih puteva i ispred kuća.

     

    bhrt