Onaj ko turistički ode u BiH, stalno će nailaziti na tragove rata. Ali mladi žele pokazati turistima da zemlja puno više nudi od svoje krvave historije, piše Suddeutsche Zeitung iz Minhena.
Njemački list Suddeutsche Zeitung (SZ) iz Minhena počinje svoj reportažni zapis opisom platoa Kruzi u podnožju planine Cincar iznad Livna, poznatim staništem divljih konja.
Turistički vodič Matej Bartulica „već nekoliko godina upravlja džipom koji krstari po pistama ove visoravni”. Ovaj 30-godišnjak kaže kako po platou galopira i do 1.000 primjeraka ove životinjske vrste, piše SZ i upoređuje ovu turističku turu sa safarijem. „No, za razliku od safarija, turisti ovdje smiju izaći iz džipa a neki divlji konji toliko imaju povjerenja u ljude da vam dopuštaju da ih pomilujete i uzimaju vam jabuku iz ruke, prenosi Deutsche Welle.
– Prošlog ljeta je ovdje bilo svega 2.000 gostiju što znači 20 dnevno – izračunao je njemački novinar, konstatujući kako je BiH neobičan turistički cilj. Prije pandemije korone, u 2019. Bosnu i Hercegovinu je prema navodima Svjetske turističke organizacije posjetilo 1,2 miliona turista.
Susjednu Crnu Goru, koja ima samo petinu stanovnika BIH, posjetilo je dvostruko više ljudi a Hrvatska je te iste godine zabilježila čak 17 miliona turista. Razlog tome je, piše njemački novinar, ne samo što BiH ima mali djelić obale već i činjenica da se BiH „stalno povezuje sa masakrom u Srebrenici i opsadom Sarajeva”, kada su srpski napadači „bacali kišu granata” na ovaj grad. A neke suvenirnice u starom gradu, dodaje, prodaju i vaze za cvijeće, napravljene od čahura granata.
Zašto BiH može biti broj 1 destinacija
Uprkos podjele, u BiH se ipak razvija turizam a mnogi žele „svijetu pokazati da tu ima puno više za otkriti od onoga što nudi krvava prošlost”, piše dalje minhenski dnevnik.
Jedan od takvih je i Muhamed Vlajčić iz Sarajeva, na čijem se listu na nozi, pored ožiljaka od gelera granate, vidi istetoviran Skyline. Iako je završio pravo, on se smatra korisnijim raditi kao vodič.
– Siti smo toga da nas cijeli svijet posmatra kao plemena koja se bore jedni protiv drugih – citira SZ Vlajčića. On vodi turiste ne samo po Sarajevu, u kojem se „ne čuju samo mujezini već i zvona crkava”, nego i u Mostar, gdje Mostarci skaču sa Starog mosta ili na vodopad Kravicu, gdje voda rijeke Trebižat pada u podnožje sa visine od 120 metara, prenosi DW.
Nezaobilazan je i Titov bunker kod Konjica, za koji novinar njemačkog lista kaže da nema šansi da ga je moguće otkriti iako je smješten na 6.500 kvadratnih kilometara jer se nalazi duboko u planini i na dubini do 280 metara.
Pominje se i kako se tunel može vidjeti na YouTube-u, u videu bh. Blogera Roberta Dacešina pod nazivom: “Zašto BiH može biti broj 1 destinacija”, koji je proglašen najboljim turističkim videom na svijetu a ta nagrada će mu biti uručena od strane Međunarodnog komiteta turističkog filma 24.11 u španskoj Valensiji.
U članku njemačkog nadregionalnog dnevnika konstatuje se i kako je BiH veoma povoljna turistička destinacija, ali da, kako kaže Robert Dacešin, ima loš imidž. „Kada u inostranstvu čujete nešto o BiH, to su uglavnom negativne vijesti”, citira SZ Dacešina koji je svjesno izbacio rat iz svog videa. I takve priče su po njegovom mišljenju dio putovanja u BiH, ali to ne smije, smatra Robert, biti „najvažniji doživljaj” koji ljudi ponesu sa svog putovanja po BiH.
Tekija, vina i brzi kurs pravljenja bureka
A turistički obilazak nudi i posjetu Blagaju i upoznavanju sa derviškom tekijom i nezaobilaznu degustaciju vina, posebno sorti žilavka i blatina. Na “vinskom putu Hercegovine” dočekuju vas mnogi vinari i pričaju kako prave svoja vina.
Najupčeatljiviji su međutim momenti kada susrećete ljude, mada oni ne mogu a da se ne osvrnu na rat, piše dalje SZ i pominje susret sa Mersihom Panjetom, čija je kuća smještena na obronku Sarajeva i ima lijep pogled na svjetla grada. Ona turistima pokazuje kako se pravi burek i sa svojim mužem daje kurseve kuhanja. Dok mijesi tijesto i pojašnjava kako jednim potezom ruke mota pitu, prisjeća se kako tokom rata nisu imali šta da jedu”, piše između ostalog minhenski dnevnik Süddeutsche Zeitung (SZ), a prenosi Deutsche Welle.
Izvor: Dnevni avaz
