Progam je upotpunio poznati dječiji zabavljač Mirsad Abdagić poznatiji kao Kike Budalike. Cijeli događaj protekao je u dobrom raspoloženju što pokazuju i osmijesi na dječijim licima.
Category: Vijesti
-
Vatra gutra šumu na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja, situacija alarmantna
Požar koji je zahvatio borovu šumu na području Brizovače, u opštini Gornji Vakuf-Uskoplje i dalje je van kontrole, a situacija na terenu je alarmantna, kažu spasioci lokalne Gorske službe spasavanja, koji su na terenu.
Prema procjenama lica koja su na terenu, za zaustavljanje požara potrebno je 500 ljudi.
Vatru je juče gasilo stotinu ljudi i helikopter Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, ali nije bilo većeg uspjeha u suzbijanju požara, prenose mediji.
bhrt
-
Pretpioniri ŠK Never Stop učestvovali na Mostar mini basket kupu
Pretpionirska selekcija ŠK Never Stop iz Donjeg Vakufa, jučer je gostavala u Mostaru i uzela učešće na turniru Mostar mini basket kup.
Naši dječaci su u jakoj konkurenciji osvojili treće mjesto.
Pobjedu su slavili protiv ekipe KK Turbina iz Jablanice rezultatom 23:30.
Protiv Zrinjskog, pretpioniri su upisali poraz rezultatom 26:15.
U posljednjoj utakmici, nakon produžetka je ubilježena još jedna podjeda, i to protiv HKK Grude, rezultatom 34:30.
U ekipi ŠK Never Stop, najviše su se istakli Tarik Melič, Dino Kurić i Adnan Kero.
Organizator pomenutog turnira bila je ŠK Pepi sport Mostar.
-
Proizvođačke cijene u Bosni i Hercegovini više za jedan posto
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za ukupnu industriju u Bosni i Hercegovini u septembru više su za jedan posto u odnosu na prethodni mjesec, te za 22,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu u septembru više su za 0,7 posto u odnosu na august, a za 22,2 odsto u odnosu na isti mjesec lani, podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Na stranom tržištu proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u septembru više su za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, te više za 22,8 posto u odnosu na isti mjesec 2021. godine.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u energiji u septembru više su za 0,3 posto u odnosu na august, u intermedijarnim proizvodima za jedan posto, kapitalnim proizvodima za 2,5 posto, trajnim proizvodima za 0,6 posto, a u netrajnim proizvodima za 1,8 posto.
U septembru ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, proizvođačke cijene više su u energiji za 27,4 posto, intermedijarnim proizvodima za 24,9 posto, kapitalnim proizvodima za 10,2 posto, trajnim potrošačkim dobrima za 19,7 posto, te netrajnim proizvodima za 15,3 posto.
bhrt
-
Preživjele žrtve genocida u BiH: “Karadžić pokušava da izbjegne služenje doživotnog zatvora!”
Udruženja žrtava i svjedoka genocida i udruženje Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa” uputili su danas pismo naslovljeno na Antonija Guterresa, generalnog sekretara UN, Gracielu Gatti Santanu, predsjednicu MICT-a, Sergea Bramertza, glavnog tužitelja MICT-a te Vladi Velike Britanije.
U pismu se upozorava kako ratni zločinac Radovan Karadžić pokušava da izbjegne služenje doživotnog zatvora.
Podsjećamo Karadžić je 2016. godine prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora, a nakon žalbenog postupka sud u Hagu mu je 2019. godine izrekao kaznu doživotnog zatvora. On se u zatvoru nalazi od 21. jula 2008, kada je uhapšen u Srbiji, gdje se krio 12 godina.
Sudije su Karadžića proglasile krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine, progon i ubistva Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskom vatrom i uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce.
Pismo preživjelih žrtava objavljujemo u cijelosti:
“Radovan Karadžić, međunarodni ratni zločinac, ne odustaje od pokušaja da izbjegne služenje doživotne robije zbog počinjenog genocida i četiri zločinačka poduhvata u kojima je bio jedan od glavnih planera.
Republika Srbija uz pomoć Ruske federacije je angažirala više od 120 tzv. srpskih intelektualaca, uglavnom osoba koje su u proteklim ratovima učestvovali, rukovodili i pružali podršku Radovanu Karadžiću, Slobodanu Miloševiću, Jovici Stanišiću, Frenkiju Simatoviću, Ratku Mladiću i drugim zločincima, da napišu pismo u kojem kritikuju vladu Velike Britanije, MICT i navodne loše uslove u britanskom zatvoru u kojem boravi Radovan Karadžić.
Među “intelektualcima” se nalazi međunarodni ratni zločinci, njihovi pomagači i osobe koje ne priznaju naslijeđe ICTY/MICT iz Den Haga. Već dugo su se u Srbiji probudili “aveti prošlosti” koji ne biraju sredstva da štite ratne zločince, negiraju zločine i čak glorificiraju zločin i zločince, te ovo pismo to i potvrđuje.
Molimo Vas da ne nasjedate na provokacije iz Srbije i mi žrtve smo duboko ubijeđeni da Radovan Karadžić u Velikoj Britaniji uživa najviši, dozvoljeni stepen prava, kao presuđeni međunarodni zločinac shodno zakonima u Velikoj Britaniji.
Podržavamo rad MICT i opredjeljenost Velike Britanije da sarađuje i pruža pomoć MICT. Mi žrtve nikada nismo dobili bilo kakvu podršku ili vidjeli emociju koja bi dolazila iz Srbije.
I dan danas Srbija i njezini “intelektualci” negiraju zločin genocida presuđen od ICTY/MICT i ICC.
Molimo Vas da ne obraćate pažnju na one koji danas pišu pisma podrške Radovanu Karadžiću boreći se za njegova demokratska prava, a ranije su pred ICTY/MICT svjedočili o nevinosti Radovana Karadžića, optužujući nas žrtve da smo sami sebe ubijali i da su logori smrti bili hoteli s pet 5 zvjezdica.
Danas nažalost moramo čitati iste lažne priče koje dolaze iz Srbije i Rusije, da se ratnim zločincima uskraćuju njihova demokratska prava.
Tražimo da preduzmete mjere iz vaše nadležnosti i da tzv. intelektualcima u saradnji sa drugim državama i institucijama, a zbog laži i dezavuisanja međunarodne javnosti, zabranite ulazak u zemlje EU svima onima koji su svojim potpisima pokušali prevariti i ismijati vas i međunarodno pravo.”
-
Od kornišona u BiH odustalo 1.177 uzgajivača: Milionski gubici i drastičan pad proizvodnje
Ovogodišnja proizvodnja krastavca kornišona, kao izvozno orijentisane kulture, u Bosni i Hercegovini je podbacila za 40 posto u odnosu na lani.
Okvirno hiljadu i po uzgajivača proizvelo je četiri i po hiljade tona krastavca i svi skupa su na kraju ostvarili zaradu koja je manja za 3.667.300 KM u odnosu na 2021.
Bosanskohercegovački uzgajivači kornišona završili su ovogodišnju sezonu, koja je bila znatno lošija u odnosu na onu iz 2021. Prema podacima sa kojima raspolaže Klix.ba, pored određenih dijelova Republike Srpske, ove godine uzgoj je najzastupljeniji bio u dva kantona Federacije BiH i to u Unsko-sanskom i Tuzlanskom kantonu.
Registrirana 1.563 kooperanta
Iz Kantonalne privredne komore u Tuzli za Klix.ba kažu da su u ova dva kantona registrirana 1.563 kooperanta, što je u odnosu na prošlu godinu manje za njih 1.177. Kada je riječ o proizvodnji, u sezoni koja je nedavno završena zabilježen je pad od 40 posto u odnosu na lani.
Predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona Suad Selimović, u razgovoru za Klix.ba kaže da je na prilično negativne rezultate utjecao porast cijena đubriva i goriva te neosjetljivost nadležnih na federalnom nivou, koji uopće ne potječu ovu vrstu proizvodnje. Značaj uzgoja ove vrste kulture koja je izvozno orijentisana jedino su prepoznali kantoni, konkretnije Unsko-sanski i Tuzlanski.
“Kvalitet krastavca ove godine je bio odličan, ali utjecaj visokih cijena đubriva i enormnih temperatura zraka učinili su to da prinosi nisu dobacili do očekivanog plana”, ističe Selimović.
Naša zemlja ima ogroman potencijal kada je u pitanju uzgoj kornišona, zbog malih, usitnjenih gazdinstva. Ovaj posao mogao bi biti idealan za porodicu koja ima na okućnici zemljišta baš onoliko koliko je potrebno da se organizira proizvodnja u kojoj su najčešće zastupljene žene, srednjoškolci i studenti.
“Međutim, ne koristimo priliku potražnje za našim krastavcem kada je riječ o Evropskoj uniji u koju isporučujemo proizvod najboljeg kvaliteta. Bh. kornišon ima prav oblik, prirodne je boje i hrskavosti, za razliku od drugih dobavljača koji ga isporučuju u takozvanoj salamuri, bez boje i hrskavosti. Dakle, naša ogromna tržišna prednost u Evropskoj uniji nije iskorištena jer Federalna vlada nije prepoznala ovu izvozno orijentisanu kulturu te je samim tim ne potječe”, naglašava Selimović.
EU kao neiskorištena prilika
Oni koji se i dalje bave uzgojem kornišona uglavnom su dostigli tehnološki vrh u proizvodnom procesu. Upravo u tome, kako navodi Selimović, leži činjenica po kojoj je naš domaći krastavac najtraženiji u Evropskoj uniji.
“Primjenjujemo špalirni način uzgoja, po kojem krastavac ne leži na zemlji, dobijajući potpuno prirodan oblik, izgled i boju. Također, za zastirače na zemlji koji čuvaju vlažnost koristimo crne folije, uz sisteme navodnjavanja kap po kap. Zastupljena su i organska đubriva iz domaćinstva te i na takav način zadržavamo prirodan kvalitet, uz druge kvalitetne programe zaštite među kojima su kristalonska đubriva”, pojašnjava Selimović.
Nesigurnost prelaska granice, odnosno duga zadržavanja na prijelazima dovela su i do pada u izvozu našeg proizvoda.
“Mi imamo neuređen granični prijelaz u Gradišci, tako da naši kamioni koji voze svježu i osjetljivu robu stoje u koloni danima te kada dođu na odredište nemaju kvalitet proizvoda kakav bi trebao biti. Ove godine smo evidentirali da je jedan naš izvoznik morao platiti više od 100 hiljada KM kazne jer nije stigao na vrijeme na istovar. Također, imao je i jedno uništavanje jer je krastavac propao u hladnjači koja je čekala na graničnom prijelazu više od dva dana”, kaže sagovornik portala Klix.ba.
Prednost bh. kornišona u proizvodnom smislu se ogleda i u potpuno zatvorenom lancu u kojem djeluju organizatori i proizvođači koji na kućnom pragu dobijaju sadnice i repromaterijal, tu se bave uzgojem i na kraj pakovanjem i slanjem proizvoda do kupca.
S obzirom na dobru popunjenost novcem federalnog i kantonalnih budžeta, uzgajivači kornišona očekuju da će ova kultura konačno biti prepoznata, jer ukoliko se to ne desi, iduća godina bi mogla donijeti još veće probleme te moguće potpuno gašenje proizvodnje.
klix
-
Omladinske selekcije FK Radnik proteklog vikenda ostvarile uvjerljive pobjede
Proteklog vikenda, sve selekcije FK Radnik odigrale su svoje prvenstvene utakmice u okviru omladinske lige NS SBK/KSB.
Kadeti su predvođeni trenerom Ismetom Redžovićem gostovali u Busovači i protiv istoimenovag kluba slavili sigurnu pobjedu rezultatom 0:3. Donjovakufski dječaci trenutno zauzimaju treće mjesto na prvenstvenoj tablici s omjerom od četiri pobjede i jednog poraza.
Pionirska selekcija je na Gradskom stadionu u Donjem Vakufu ugostila ekipu NK Sloga. Izabranici trenera Redžovića su demonstrirali sav kvalitet i osvarili uvjerljivu pobjedu protiv vršnjaka iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja, rezultatom 10:0. Pioniri nakon sedam odigranig utakmica imaju skor od pet pobjeda i dva poraza.
Pretpioniri koje s klube vodi Zenur Kurić su protiv istog protivnika bili nešto manje efikasniji u odnosu na pionire, ali i oni su odigrali vrhunsku utakmicu i upisali nova tri boda, slavivši pobjedu od 8:0. Pretpioniri zauzimamu prvo mjesto nakon šest odigranih kola, a upisali su šest pobjeda iz isto toliko utakmica.
-
BIHAMK: Obavijest vozačima
OBAVIJEST VOZAČIMA!
Bosanskohercegovački auto-moto klub, u skladu sa Ugovorom sa JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, obavezan je svim motorizovanim građanima koji posjeduju vozilo registrovano u Federaciji BiH pružiti tri besplatne usluge pomoći na javnim cestama u toku godine, na području slijedećih kantona:
– Unsko-sanskog – Sarajevskog
– Tuzlanskog – Hercegovačko-neretvanskog i
– Zeničko-dobojskog – Srednjobosanskog
– Bosansko-podrinjskog
Besplatne usluge pomoći na cesti mogu se dobiti pozivom na broj 1282 ili (033) 282-100 i podrazumijevaju:
- Informacije o stanju i prohodnosti cesta i uvjetima za vožnju u Bosni i Hercegovini,
2.Dvije usluge popravka manjeg kvara na vozilu u cilju osposobljavanja vozila za nastavak putovanja, i
- Ukoliko se utvrdi da se kvar ne može otkloniti na cesti, jednu uslugu prijevoza vozila do baze AMK ili najbliže servisne radionice ili do odgovarajućeg parkinga po zahtjevu vlasnika na udaljenost od maksimalno 15 kilometara od lokacije kvara, a u cilju nesmetanog odvijanja saobraćaja.
Ako vozač zahtjeva prevoz vozila do lokacije koja nije u skladu sa naprijed navedenim, BIHAMK će razliku tražene i odobrene kilometraže (od 15 km) izvršiti o trošku stranke.
Vozilima koja se nalaze u kvaru izvan ceste na javnim parkinzima i prostorima za mirovanje mogu se pružiti besplatne usluge opravke vozila na licu mjesta s ciljem stavljanja vozila u mobilno stanje, s tim da će prednosti imati vozila koja trebaju pomoć na cesti.
Vozila izvan ceste nemaju pravo na besplatne usluge prijevoza jer ne ometaju saobraćaj za druga vozila i učesnike u saobraćaju.
-
N/FS BiH danas otkazuje meč sa Rusijom, ali i sa Marokom?
Danas će Nogometni/Fudbalski Savez Bosne i Hercegovine održati tematsku sjednicu Izvršnog Odbora kako bi raspravljala o otkazivanju prijateljske utakmice sa Rusijom, koja je dogovorena početkom septembra, a čini se da Zmajevi sada u potpunosti ostaju bez protivnika.
Naime, kako je naveo izvor N/FS BiH za N1, očekuje se kako će odluka da se meč sa Rusijom odigra biti stavljena van snage, nakon velikog pritiska javnosti koji je uslijedio nakon objave da je poziv FS Rusije prihvaćen na sjednici Komiteta za hitnost N/FS BiH.
Ovakav razvoj događaja bio je dosta očekivan, budući da se već neko vrijeme unutar samog saveza priča o tome da je greška napravljena, te da bi bilo bolje otkazati susret sa Rusijom.
U savezu su tražili alternativno rješenje, pa se u posljednje vrijeme govorilo o tome da bi Zmajevi prijateljsku utakmicu mogli odigrati u Dubaiju protiv reprezentacije Maroka, što potvrđuju i pisanja marokanskoh medija. I to je, međutim, opcija koja će najvjerovatnije otpasti, i to zbog obaveza fudbalera u domaćem prvenstvu.
Naime, baš u to vrijeme trebalo bi biti odigrano redovno kolo Premijer Lige Bosne i Hercegovine u fudbalu, te igrači iz domaće lige ne bi mogli igrati takav susret protiv bilo koje reprezentacije u svijetu.
U svakom slučaju, zvanične odluke saveza morat će sačekati i sjednicu posebnu IO N/FS BiH, koja će imati samo jednu tačku dnevnog reda, a koja počinje u podne.
-
Inflacija podebljava, a novčanik sve tanji
Slijedi teška zima, kažu stručnjaci. Pa građani štede, ali tako što, kažu, manje jedu. Jer trenutne plate i penzije, ni sve mjesečne troškove ne mogu pokriti. Teško je i prodavačima. Ni oni ne mogu dovoljno zaraditi. Ipak, u pregovorima o formiranju vlasti, rijetko se čuje riječ ekonomija. Interesi građani skoro su potpuno izostavljeni.
Inflacija je učinila svoje. Građani kupuju sve manje. Manje mogu i kupiti sada za iste novce. A opet, uštediti se mora na sve načine. Pa su pri kupovini oprezni.
Za 700 maraka veća je sindikalna potrošačka korpa ovog septemra, u odnosu na onaj prošle godine. Samo za prehranu troškovi su od tada porasli za 280 maraka. Od 30 do 100% poskupjele su cijene životnih namirnica i energenata. Dok su dohoci građana porasli za tek 10%. Ni prosječna penzija nije ni blizu dovoljna.
Sve manje se posjećuju i pijace. Iako su, kažu prodavači, cijene iste kao i prošle godine. Nura Ćenanović na pijaci radi 25 godina, i kaže, nikada ovako nije bilo. Nikada manja, kaže, ni njena zarada.
Nura: Kelj tri marke, brokula, karfiol četiri, to su lanjske cijene sve. Nemaju ljudi više novaca.
N1: Kada vam dođu, na koji način kupuju?
Nura: Kupuju jednu tikvicu dvije mrkve, kaže nemam. Pa kaže imam brokulu kupila sam prošle sedmice. Pa ne može brokula tri dana stajati. Nema tu neke zarade, eno ceker ponesem kući i eto.
Mjere i subvencije bh. vlasti, u odnosu na inflaciju od 17%, minimalne su. No, u okviru fiskalnog kapaciteta, kažu stručnjaci. Što je posljedica dosadašnjeg nemara i rušenja sistema.
“Pet posto za ove, pa ovima 100 maraka, pa onim 100 maraka, pa u Federaciji po 1080 maraka, kantonalni se bune, to nije mjera, to je nered. Ovdje mora biti sistem. Moja poruka vlasti, nemojte se plašiti. Uhvati se sa problemom”, kazao je Izudin Kešetović, profesor ekonomije.
“Javne investicije kako bi se nadomjestio izostanak privatnih investicija, energetska tranzicija, fiskalna reforma, s nizom ciljeva od kojih je jedan jačanje troškovne konkurentnosti. Naravno digitalizacija koju neki zovu četvrta industrijska revolucija i naravno sve to u doba stabilne socijalne i politike, zdravstvene politike”, kazao je Goran Miraščić, profesor ekonomije.
Stručnjaci daju savjete, ali nadležni ne slušaju. Mjere su to koje rezultate neće donijeti odmah, ali su dugoročne. I građanima daju nadu da će bar nekada biti bolje.